{"id":1062,"date":"2023-09-06T10:13:33","date_gmt":"2023-09-06T10:13:33","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=1062"},"modified":"2023-09-06T11:57:57","modified_gmt":"2023-09-06T11:57:57","slug":"bozo-kovacevic-bojim-se-da-ce-balkanske-zemlje-jos-dugo-biti-u-cekaonici-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2023\/09\/06\/bozo-kovacevic-bojim-se-da-ce-balkanske-zemlje-jos-dugo-biti-u-cekaonici-eu\/","title":{"rendered":"Hrvatski intelektualac Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107: Bojim se da \u0107e balkanske zemlje jo\u0161 dugo biti u \u010dekaonici EU"},"content":{"rendered":"\n\n\n
\"\"
Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, jedan od osniva\u010da Foruma za vanjsku politiku – Foto: <\/strong>Novilist.hr<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

‘Hrvatska bi trebalo da ima puno aktivniju politiku u regionu<\/em>‘ – smatra biv\u0161i hrvatski ambasador u Moskvi, iskusni diplomata Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, koji je ujedno i jedan od osniva\u010da zagreba\u010dkog Foruma za spoljnu politiku. Evo kako je prokomentarisao aktuelne politi\u010dke prilike u regionu. <\/p>\n\n\n\n

Kako ocjenjujete ulogu Hrvatske u spoljnoj politici na Balkanu? Nedavno je va\u0161 premijer u razgovoru sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovi\u0107em istakao kako \u0107e Hrvatska biiti aktivna pri podr\u0161ci Podgorice. Koliko je Hrvatska zaista aktivna kada je u pitanju region? Slovenija kao \u010dlanica EU, je, sude\u0107i po retorici njenih politi\u010dkih voditelja, puno aktivnija na Balkanu. Va\u0161 komentar?<\/strong>
Mislim da je to\u010dan dojam o nedovoljno aktivnoj vanjskoj politici Hrvatske na Balkanu. Osim prema BiH, izostaje odgovaraju\u0107a diplomatska aktivnost. Hrvatska politika prema BiH i dalje je u prevelikoj mjeri obilje\u017eena brigom za rje\u0161avanje statusa bosanskohercegova\u010dkih Hrvata unutar Federacije BiH uz svjesno zaobila\u017eenje slu\u017ebenih kontakata s Predsjedni\u0161tvom BiH kao tijelom odgovornim za kreiranje vanjske politike te dr\u017eave. U rje\u0161avanju pitanja Kosova vanjska politika Hrvatske je gotovo neprimjetna. Politika prema Srbiji u prevelikoj je mjeri usmjerena samo na uzajamno rje\u0161avanje pitanja manjina. \u010cinjenica da predsjednik Republike\u00a0Hrvatske i premijer imaju razli\u010dite koncepcije vanjske politike optere\u0107uje i provedbu te politike na Balkanu.\u00a0\u00a0
Da li i vi dijelite mi\u0161ljenje, da je Balkan nakon izbijanja rata u Ukrajini postao veoma va\u017eno geopoliti\u010dno \u017eari\u0161te gdje se prepli\u0107u uticaji Rusije, Kine i EU? Kako vidite budu\u0107nost Balkana?<\/strong>
Balkan je bio va\u017eno stjeci\u0161te i prije otvorene ruske agresije na Ukrajinu. EU je godinama zanemarivala i ignorirala interese balkanskih dr\u017eava da se pridru\u017ee EU. Tome je uvelike pridonijela neuskla\u0111enost interesa SAD-a i EU u vrijeme predsjednika Trumpa. Neodlu\u010dnost Zapada iskoristile\u00a0su Rusija i Kina. Rusija se osobito isti\u010de u poku\u0161ajima stvaranja prepreka nastojanjima balkanskih dr\u017eava da se uklju\u010de u euroatlantske integracije.
Na kojim primjerima se to najbolje vidi?<\/strong>
Vidjelo se to na primjeru\u00a0Makedonije i Crne Gore, gdje je Rusija bila umije\u0161ana u poku\u0161aj dr\u017eavnog udara. Danas je to vrlo primjetno u na\u010dinu na koji Rusija podr\u017eava separatisti\u010dke\u00a0te\u017enje lidera Republike Srpske Milorada Dodika. Nepriznavanjem visokog predstavnika u BiH Rusija je isklju\u010dila mogu\u0107nost da se na razini Vije\u0107a sigurnosti postignu dogovori o daljnjem upravljanju Bosnom i Hercegovinom koja jo\u0161 nije sposobna za funkcioniranje bez me\u0111unarodnog protektorata. O\u010dito je da \u0107e probleme Kosova i BiH Rusija i ubudu\u0107e koristiti za ostvarivanje svoje politi\u010dke\u00a0agende o suzbijanju ameri\u010dke hegemonije.\u00a0\u00a0
Da li se i vama mo\u017eda \u010dini, da susret u Solunu na kojem su se okupili voditelji Balkana i EU u avustu pro\u0161ao u medijima skoro nezapa\u017eeno? 20 godina kasnije su se podsjetili konferencije na kojoj je zemljama regiona obe\u0107ana evropska perspektiva. I gdje smo danas? Osim Hrvatske koja je postala \u010dlanica sve ostale dr\u017eave su od \u010dlanstva jako daleko. <\/strong>
Medijski tretman tog sastanka pokazatelj je njegove stvarne va\u017enosti. Novinari su shvatili\u00a0da se ondje ne\u0107e i ne mo\u017ee dogoditi ni\u0161ta bitno.
Koje su osnovne gre\u0161ke ili propusti EU da se to desilo, da je ona izgubila svoju snagu na Balkanu?<\/strong>
Svima je jasno da zastoj u provedbi politike pro\u0161irenja EU nije toliko posljedica nesposobnosti balkanskih dr\u017eava da prihvate EU standarde, nego ponajprije posljedica politi\u010dkih razila\u017eenja izme\u0111u zemalja \u010dlanica. EU je ve\u0107 nekoliko puta razo\u010darala balkanske dr\u017eave.
Pored ili mo\u017eda ba\u0161 zbog tog razo\u010darenja – kako dalje?<\/strong>
Ako se tako nastavi i ubudu\u0107e, utjecaj izvaneuropskih\u00a0sila na Balkanu mogao bi postati ja\u010di. Kako ni u sada\u0161njem sastavu EU ne mo\u017ee u\u010dinkovito funkcionirati, osobito na vanjskopoliti\u010dkom i sigurnosnom planu, jasno je da se neke sada\u0161nje \u010dlanice EU boje da bi primanjem novih \u010dlanica odlu\u010divanje u skladu sa postoje\u0107im\u00a0pravilima postalo jo\u0161 te\u017ee. Zbog toga inzistiraju na tome da se najprije provedu reforme EU, a zatim da se pristupi primanju novih \u010dlanica. To, na\u017ealost, zna\u010di da \u0107e balkanske zemlje jo\u0161 dugo biti u \u010dekaonici EU.\u00a0
Odli\u010dan ste poznavalac Rusije, bili ste ambasador Hrvatske u Moskvi u periodu od 2003. do 2008., kako ocjenjujete njenu ulogu na Balkanu? <\/strong>
Rusija je, nakon \u0161to je 1999. godine Amerika odlu\u010dila da \u0107e bombardirati Saveznu Republiku Jugoslaviju a da to prethodno nije usuglasila s Rusijom, svoj vanjskopoliti\u010dki interes na Balkanu definirala kao politiku suprotstavljanja \u0161irenja NATO saveza u toj regiji. \u0160to je manje uspje\u0161na u toj namjeri, to je nervoznija u nastojanjima da preokrene taj trend. O\u010dito destruktivna politika prema BiH to najbolje pokazuje. Kako ni u Ukrajini Rusija nije uspjela ostvariti svoj glavni cilj – a to je okupacija zemlje i uspostava marionetskog re\u017eima u Kijevu – mo\u017ee se pretpostaviti da \u0107e nervoza njezinih lidera i dalje rasti, a to \u0107e se osjetiti i na Balkanu.
Kraj rata u Ukrajini nije na vidiku, \u0161to treba da se desi da se on zavr\u0161i?<\/strong>
SAD su, o\u010dito, odlu\u010dile da u ratu u Ukrajini Rusija mora do\u017eivjeti tako uvjerljiv\u00a0poraz koji ruska vlast nikako ne\u0107e mo\u0107i prikazati kao pobjedu. Pretpostavljam da \u0107e rat u Ukrajini voditi dok Rusija ne bude pora\u017eena. Predvi\u0111anje o ishodu je nezahvalno?<\/strong>
Danas je nemogu\u0107e predvidjeti kada i kako \u0107e se to dogoditi. To, na\u017ealost, zna\u010di da je realno o\u010dekivati da \u0107e rat u Ukrajini trajati jo\u0161 dugo.\u00a0
Koliko pratite de\u0161avanja u Crnoj Gori? Da li dijelite mi\u0161ljenje nekih analiti\u010dara koji isti\u010du da je nakon povla\u010denja \u0110ukanovi\u0107a, Crna Gora u\u0161la u nestabilni period koji \u0107e potrajati godinama?<\/strong>
Gra\u0111ani Crne Gore, velika ve\u0107ina njih, o\u010dito nisu \u017eeljeli da na vlasti i dalje\u00a0budu Milo \u0110ukanovi\u0107 i Demokratska partija socijalista. Na demokratski na\u010din jasno su iskazali \u0161to ne \u017eele. Treba biti strpljiv da bismo vidjeli ho\u0107e li nova vlada biti u stanju provoditi politiku\u00a0kakvu gra\u0111ani \u017eele. Crna Gora ve\u0107 je u NATO savezu. Glavni politi\u010dki\u00a0akteri tu \u010dinjenicu ne problematiziraju. Novoj politi\u010dkoj eliti ostaje da razrije\u0161i odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i prema Republici Srbiji. Generalna orijentacija prema EU, \u010dini se, nije sporna.\u00a0
Jedan ste od osniva\u010da Foruma za vanjsku politiku (uz\u00a0Zoranu Bakovi\u0107<\/strong>,\u00a0Dina Galinovi\u0107<\/strong>,\u00a0Tvrtka Jakovina<\/strong>,\u00a0Dejana Jovi\u0107<\/strong>,\u00a0Budimira Lon\u010dar<\/strong>,\u00a0Dragana Nikoli\u0107<\/strong>,\u00a0Vesne Pusi\u0107<\/strong>,\u00a0Senadu \u0160elo \u0160abi\u0107<\/strong>\u00a0i\u00a0Deana \u0160ar\u010devi\u0107<\/strong>, primj.aut.), koliko ste aktivni u Forumu? <\/strong>
Forum za vanjsku politiku je organizirao nekoliko zapa\u017eenih rasprava uz sudjelovanje \u0161irokog kruga me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka. Bavili smo se pitanjima globalnih politi\u010dkih odnosa – primjerice me\u0111unarodnom ulogom Kine – ali i vanjskim\u00a0politikama pojedinih dr\u017eava, primjerice Turske. Naravno da \u0107emo odgovaraju\u0107u pa\u017enju posve\u0107ivati i razvoju prilika u regiji.
Prema va\u0161em mi\u0161ljenju koji su najve\u0107i izazovi regiona?\u00a0Kosovo, ure\u0111enje Bosne?<\/strong>
Kosovo te BiH bit \u0107e predmet rasprava koje \u0107emo organizirati\u00a0u skoroj budu\u0107nosti. Sve \u010dlanice i \u010dlanovu FVP sudjeluju u koncipiranju i provedbi aktivnosti, ali najaktivniji je predsjednik FVP dr- Dejan Jovi\u0107.
I za kraj, \u0161to mislite o Strate\u0161kom forumu na Bledu, krajem avgusta je bio odr\u017ean 18.-ti put po redu, da li su takve konferencije odnosno susreti i dalje va\u017eni?<\/strong>
Ovogodi\u0161nji program Bledskog foruma je bio veoama impresivan. Slovenija drugim malim dr\u017eavama pokazuje kako je mogu\u0107e profilirati se kao nezaobilazan igra\u010d na me\u0111unarodnoj sceni. Nadam se da \u0107e Hrvatska u tom pogledu slijediti pozitivni slovenski primjer.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Hrvatska bi trebalo da ima puno aktivniju politiku u regionu‘ – smatra biv\u0161i hrvatski ambasador u Moskvi, iskusni diplomata Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, koji je ujedno i jedan od osniva\u010da zagreba\u010dkog Foruma za spoljnu politiku. Evo kako je prokomentarisao aktuelne politi\u010dke prilike u regionu. Kako ocjenjujete ulogu Hrvatske u spoljnoj politici na Balkanu? Nedavno je va\u0161 premijer…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1062","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1062"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1062"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1078,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1062\/revisions\/1078"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}