{"id":1143,"date":"2023-09-20T07:17:43","date_gmt":"2023-09-20T07:17:43","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=1143"},"modified":"2023-09-20T07:17:43","modified_gmt":"2023-09-20T07:17:43","slug":"pozurite-u-evropsku-uniju-da-bi-bosna-jos-dugo-bila-mirna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2023\/09\/20\/pozurite-u-evropsku-uniju-da-bi-bosna-jos-dugo-bila-mirna\/","title":{"rendered":"Po\u017eurite u Evropsku uniju, da bi Bosna jo\u0161 dugo bila mirna"},"content":{"rendered":"\n\n\n

U Bosni i Hercegovini, prelijepoj zemlji punoj istorije i ljubaznih ljudi, skoro svaki razgovor poznanika ili prijatelja uz kafu po\u010dinje ili zavr\u0161ava uzaludnom utjehom u stilu: „dobro je, samo da se ne puca<\/em>„. Vjerovatno zbog toga \u0161to je Bosna i Hercegovina u proteklih 30 godina pre\u017eivjela vi\u0161e istorije, vi\u0161e tu\u017enih pri\u010da, vi\u0161e mr\u017enje i nesre\u0107a nego \u0161to je prosje\u010dan \u010dovjek to mogao podnijeti. To je mo\u017eda razlog da Bosna i Hercegovina po statistici ima najve\u0107i broj ljudi koji su emigririrali. Prema nekim procjenama, 34 posto gra\u0111ana BiH, odnosno vi\u0161e od 1,7 miliona ljudi ro\u0111enih u BiH, \u017eivi van granica BiH, u \u010dak 51 zemlji. Iz ove dr\u017eave poti\u010de druga najve\u0107a dijaspora u svijetu, po udjelu iseljenika. Bosnu i Hercegovinu je prestigla samo Gvajana, a odmah iza Bosne i Hercegovine je jo\u0161 jedna balkanska dr\u017eava, Albanija.<\/p>\n\n\n\n

Iste teme aktuelne kao prije 30 godina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada bosanski iseljenici zarade dovoljno novca i na\u0111u dovoljno vremena da se vrate u domovinu u posjetu, dok \u0161etaju \u010dar\u0161ijom i \u0107askaju sa prijateljima, ro\u0111acima i poznanicima koji su ostali kod ku\u0107e, \u010duju sli\u010dne pri\u010de i sli\u010dne glasine kao prije vi\u0161e od 30 godina. Nizak \u017eivotni standard, lo\u0161e stanje u privredi, dru\u0161tvena nepravda, politi\u010dka nestabilnost, pravna (ne)sigurnost i zapanjuju\u0107a mo\u0107 korupcije i organizovanog kriminala. Sve navedene teme o kojima se pri\u010dalo prije tri decenije redovno su na dnevnom redu razgovora i danas. Sli\u010dno vremenu neposredno prije i za vrijeme krvavog rata, zemlju, uhva\u0107enu u spiralu prividnog bezna\u0111a, kontroli\u0161u politi\u010dke stranke koje se oslanjaju na nacije i religije iz rata. Vode\u0107e politi\u010dke snage, koje ve\u0107 tri decenije kontroli\u0161u svoje bira\u010de nacionalisti\u010dkim re\u010dnikom i strahom od pripadnika druga dva konstitutivna naroda, uprkos brojnim korupciona\u0161kim aferama, dokazanom nepotizmu i negativnoj selekciji, tokom niza godina, uspjele su jedva da izgube ne\u0161to mobiliziraju\u0107eg naboja, tako da i danas oblikuju svakodnevni \u017eivot ljudi u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Schmidt za Repbuliku Srbsku nije legitimni predstavnik me\u0111unarodne zajednice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je dr\u017eavnost Bosne i Hercegovine zasnovana na Dejtonskom mirovnom sporazumu, ova dr\u017eava je u specifi\u010dnoj situaciji. Tamo ni\u0161ta va\u017eno ne smije da se dogodi bez me\u0111unarodne zajednice. Ustavni sud, u kojem sjedi troje ustavnih sudija iz inostranstva i Kancelarija visokog predstavnika, na \u010delu sa njema\u010dkim diplomatom Christianom Schmidtom, trebalo bi da budu Alfa i Omega svih doga\u0111aja, no u u poslednje vrijeme na\u0161li su se u neprijatnoj poziciji.<\/p>\n\n\n\n

Schmidt, \u010dije imenovanje mora da odobri Vije\u0107e sigurnosti UN-a, dobio je zeleno svjetlo od tri od pet stalnih \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti UN-a. Kina i Rusija nijesu odobrile njegovo imenovanje. Zato, posebno u Republici Srpskoj, insistiraju da Schmidt nije legitimni predstavnik me\u0111unarodne zajednice i na svakom koraku mu uskra\u0107uju pravo da na bilo koji na\u010din uti\u010de na politi\u010dki i dru\u0161tveni \u017eivot u BiH. Nakon po\u010detka rata u Ukrajini, zabrinutost Evropske unije, da bi ve\u0107 o\u010digledan ruski uticaj na zemlju, koja je jasno podijeljena po etni\u010dkim linijama i administrativno slo\u017eena, mogao dodatno oja\u010dati, je sve opravdaniji.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi se odseljavaju dok politi\u010dari i dalje hu\u0161kaju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Strah da bi se ratne iskre iz Ukrajine, ako je potrebno i u interesu Kremlja, rasplamsale i na jugoisto\u010dnom pragu Evropske unije, \u010dini se osnovanim s obzirom na nesumnjivo sna\u017ean uticaj Rusije na ovim prostorima.
I dok ve\u0107 pomenuta \u010dar\u0161ija iznova i iznova jasno i glasno govori da ne \u017eeli rat, da  joj ne treba, da za njega nije ni sposobna, jer nema niti ljudi niti novca, jo\u0161 uvijek je \u017eiva retorika koja se jo\u0161 od 90-ih godina pro\u0161log veka gotovo nije promenila. Ona postavlja pitanje mogu\u0107nosti izbijanja novih sukoba manjeg intenziteta.<\/p>\n\n\n\n

Iz jedne krize u drugu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Politi\u010dki analiti\u010dari naj\u010de\u0161\u0107e kritikuju politi\u010dke elite u Bosni i Hercegovini da umjesto da se posvete rije\u0161avanju problema gra\u0111ana i umjesto da donose zakone koji bi ure\u0111ivali dru\u0161tvo, stalno stvaraju krize.
\u201cRazlog za to je jednostavan, njima ne odgovara ure\u0111en sistem sa jasnim pravilima igre, jer bi im to onemogu\u0107ilo li\u010dno boga\u0107enje, a njihove politi\u010dke stranke bi u ure\u0111enom sistemu izgubile vlast. Zato smo stalno gurani u krize, a kad iza\u0111emo iz jedne, otvori se druga i tako u krug. Za posljednju krizu mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u zaklju\u010diti da postoji nekoliko krivaca, a svi su uveliko doprinijeli tome da smo u sada\u0161njem cirkusu<\/em>\u201c, napominje Velizar Anti\u0107, politi\u010dki analiti\u010dar iz Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mi\u0161ljenju, aktuelna vlast u Republici Srpskoj nema \u0161ta da ponudi svojim gra\u0111anima osim pri\u010da o prijetnjama ovog entiteta i izdajnicima iz opozicije. Istovremeno isti\u010de, da bo\u0161nja\u010dka politi\u010dka elita ne \u017eeli da prihvati ustav zemlje kakav jeste, odbacuje \u010dinjenicu duboke fragmentacije dru\u0161tva koje je suprotno ve\u0107inskoj, konsocijativnoj demokratiji (na\u010din podjele vlasti u pluralnim dru\u0161tvima koja su podijeljeni na segmente). Oni su razdvojeni na osnovu razli\u010ditih karakteristika, kao \u0161to su religija, jezik ili etni\u010dka pripadnost (napom. autora), ali svejedno bo\u0161nja\u010dke elite konstantno tra\u017ee ve\u0107inski tip demokratije.<\/p>\n\n\n\n

Chirstian Schmidt kao kamen spoticanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je od po\u010detka svog mandata imao velikih problema zbog na\u010dina na koji je do\u0161ao do svoje funkcije. Pitanje legitimiteta visokog predstavnika, koje se ina\u010de naj\u010de\u0161\u0107e postavlja u Republici Srpskoj, potpuno je opravdano. \u0160mitovo imenovanje nikada nijesu potvrdile dvije od pet stalnih \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti Ujedinjenih naroda. Kina i Rusija, koje su odbile da podr\u017ee Schmidta, uveliko su naru\u0161ile kredibilitet i ozbiljno dovele u pitanje legitimitet sada\u0161njeg visokog predstavnika. Osim pitanja Schmidtovog legitimiteta, u Bosni i Hercegovini se sve vi\u0161e dovodi u pitanje ustavnost takozvanog bonskog ovla\u0161\u0107enja, koje visokom predstavniku daje mo\u0107 da donosi i mijenja zakone te imenuje i razrije\u0161ava politi\u010dke zvani\u010dnike. Na taj na\u010din, se sa ingerencijama na nivou kraljeva, visoki predstavnik postavlja iznad gra\u0111ana ove zemlje. Prema Anti\u0107evim rije\u010dima, Ustavni sud, kao jedna od temeljnih institucija ove balkanske zemlje, u velikoj mjeri je so-odgovorno za postoje\u0107e stanje, i to zbog dono\u0161enja, kako smatra, pogubne odluke koja se sukobljava sa osnovnim na\u010delom zemlje, a to je pa legitimno zastupanje naroda u svim institucijama.<\/p>\n\n\n\n

Bosni i Hercegovini treba novi Zakon o Ustavnom sudu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pa\u017eljiviji pogled na korijene trenutne krize dovodi do o\u010diglednog zaklju\u010dka o zajedni\u010dkoj krivici za njeno nastajanje i produbljivanje krize. Novi Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine neophodan je preduslov za izlazak iz trenutne krize, jer je Ustavni sud jedan od najva\u017enijih faktora za normalno funkcionisanje zemlje. Sada\u0161nji sastav i djelovanje Ustavnog suda je bilo zami\u0161ljeno kao prijevremeno rje\u0161enje, nakon usvajanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je osnova dr\u017eavnosti moderne BiH.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je poznato, prijevremeno rje\u0161enje je na snazi \u200b\u200bskoro tri decenije, a posljednjih godina troje stranih sudija u Ustavnom sudu sve vi\u0161e do\u017eivljavaju kao smetnju, kao dokaz da Bosna i Hercegovina nije istinski suverena dr\u017eava, jer na klju\u010dne odluke direktno uti\u010du stranci .<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, ali ne i najmanje va\u017eno, shvatila je to i Venecijanska komisija kada je objavila da je krajnje vrijeme da strane sudije napuste Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Pogotovo u kontekstu evropske perspektive BiH, legitimno je pitanje kako se dr\u017eava u kojoj najva\u017enije odluke donose ljudi koji nijesu njeni gra\u0111ani mo\u017ee pridru\u017eiti Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n

Ustavni sud bez sudija srpske nacionalnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U tom smislu, pozivi rukovodstva Republike Srpske da se \u0161to prije reguli\u0161e status Ustavnog suda \u010dine se primjerenim, ali mo\u017ee biti sporan na\u010din na koji su to u\u010dinili. Naime, Republika Srpska blokira i opstruira rad najvi\u0161eg suda u BiH pritiskom na srpske sudije da ne obavljaju svoj posao. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na \u0161tetni pritisak rukovodstva Republike Srpske odgovorio jo\u0161 \u0161tetnijom odlukom da nastavi rad bez prisustva i odlu\u010divanja sudija srpske nacionalnosti.<\/p>\n\n\n\n

Pozivaju\u0107i se na ovu odluku, Ustavni sud je mogao donositi odluke i bez hrvatskih ili bo\u0161nja\u010dkih sudija. Tragom navedenog, iz ove odluke proizilazi da su troje sudija iz inostranstva, u prisustvu samo dvoje doma\u0107ih sudija iz bilo kojeg od tri konstitutivna naroda, mogli donijeti odluke koje bi morali slijediti svi, \u010dak i ako su donesene bez prisustva sudije iz redova dva od tri konstitutivna naroda. Ovakva odluka je, smatra Anti\u0107, katastrofalna jer ru\u0161i \u010ditav koncept i osnovni princip ure\u0111enja dr\u017eave, odnosno princip konstituisanja naroda.<\/p>\n\n\n\n

Kako katastrofa obi\u010dno nikad ne dolazi sama od sebe, katastrofalnu reakciju Ustavnog suda na pogubne pritiske Republike Srpske pratila je nova pogubna odluka politi\u010dke elite Republike Srpske, koja je u Narodnoj skup\u0161tini Republike Srpske usvojila zakon koji je poni\u0161tio sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta. Ova odluka direktno poni\u0161tava Dejtonski mirovni sporazum i postoje\u0107i dr\u017eavni sistem.<\/p>\n\n\n\n

Rezultat ove odluke je optu\u017enica i sudski postupak protiv predsjednika Republike Srpse Milorada Dodika i prvog \u010dovjeka Slu\u017ebenog lista Republike Srpske Milo\u0161a Luki\u0107a, koji su potpisali kontroverzni entitetski zakon.<\/p>\n\n\n\n

Slijepa ulica<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ovo je ukratko opis puta kojim je Bosna i Hercegovina do\u0161la iz ionako neperspektivne situacije u slijepu ulicu. U sada\u0161njoj situaciji normalno funkcioniranje zemlje je u su\u0161tini potpuno nemogu\u0107e. Nekoliko me\u0111usobno povezanih lo\u0161ih odluka nekoliko klju\u010dnih aktera dovele su sve stanovnike Bosne i Hercegovine u izuzetno kompliciranu i rizi\u010dnu situaciju, u kojoj \u0107e svaka odluka Suda BiH u vezi Dodika i Luki\u0107a zasigurno otvoriti nove probleme koje bi dodatno zakomplikovali ionako komplikovanu politi\u010dku situaciju u zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Schmidt postao persona non grata na teritoriji RS<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Odnosi Dodika i Schmidta su se posljednjih sedmica zao\u0161trili do te mjere da je lider bosanskih Srba \u010dak i javno prijetio visokom predstavniku da \u0107e biti zatvoren ako se usudi kro\u010diti na teritoriju Republike Slovenije. Schmidt je potpredsjedniku RS \u0106amilu Durakovi\u0107u otkazao nedavno najavljenu posjetu Banjaluci uz neuvjerljive izgovore da je na njega planiran napad, koji ni njegove posljednje preostale simpatizere u Bosni i Hercegovini nije uvjerio u njegov integritet. Iako je Dodikova administracija uvjeravala Schmidta da \u0107e njegova sigurnost u Banjaluci biti osigurana, a i Dodik je kasnije ubla\u017eio prijetnje, do posjete nije do\u0161lo. Uvjeravaju\u0107i da se ne boji Dodika, Schmidt je naveo da su postojanje visokog predstavnika i ustavnog suda neophodni za opstanak zemlje. Dodik uporno ponavlja da je proces protiv njega, zapravo, politi\u010dki motivisan napad na Republiku Srpsku i uvjerava svoje pristalice da je, uprkos brojnim sna\u017enim pritiscima, entitet u stabilnom politi\u010dkom i finansijskom stanju. Da bi tako i ostalo, Dodik, potpuno izolovan od Zapada, ra\u010duna na pomo\u0107 saveznika iz Budimpe\u0161te i pravoslavne bra\u0107e iz Moskve. Ubrzo nakon \u0161to je optu\u017enica protiv njega postala pravosna\u017ena, najavio je odlazak u Moskvu u posjetu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.<\/p>\n\n\n\n

Da li je referendum o nezavisnosti RS jedan od scenarija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako de\u0161avanja me\u0111u klju\u010dnim akterima u posljednje vrijeme podsje\u0107aju na tinejd\u017eersko mjerenje mi\u0161i\u0107a, niko ozbiljno ne isklju\u010duje mogu\u0107nost da bi Dodik u svom secesionisti\u010dkom teatru i provociranju Zapada mogao oti\u0107i toliko daleko da \u010dak i raspi\u0161e referendum o nezavisnosti. Istovremeno, mogao bih ra\u010dunati da \u0107e barem Rusija i Srbija brzo priznati Republiku Srpsku. Prema nekim nezvani\u010dnim informacijama, administracija Republike Srpske ve\u0107 je na osnovu posebnih pitanja saznala da \u0107e ne\u0161to vi\u0161e od 30 zemalja biti spremno da je prizna relativno brzo. Budu\u0107i da je svim posmatra\u010dima de\u0161avanja u regionu jasno da Dodik nije iracionalan politi\u010dar, da izuzetno brzo i bez problema mijenja svoje stavove ako je potrebno, ako mu to ide u prilog, te\u0161ko da bi Dodik zaista \u017eelio ozbiljnu eskalaciju situacije u Bosni i Hercegovini. Istina je da je Moskva \u010dvrsto na strani Srba u Bosni i Hercegovini, ali je istovremeno Dodik svjestan da Moskva nije bez problema u ratu sa Ukrajinom i prije svega da je NATO znatno bli\u017ei Banja Luci nego ruske oru\u017eane snage. <\/p>\n\n\n\n

One way ticket za EU<\/strong>
I to da se za njega nema ko boriti – je Dodiku jasno. Tako je na nedavno odr\u017eanom mitingu pozvao mlade da vi\u0161e ne idu u inostranstvo i da se oni koji su ve\u0107 oti\u0161li vrate ku\u0107i. Istovremeno je naveo i podatke o rastu plata, \u0161to je logi\u010dna posljedica nedostatka ponude na gotovo potpuno isu\u0161enom tr\u017ei\u0161tu rada u Bosni i Hercegovini. Mladi se odavno vi\u0161e ne vjeruju obe\u0107anjima politi\u010dara, ne slu\u0161aju ih, ve\u0107 masovno odlaze u inostranstvo, gdje svoju sre\u0107u poku\u0161avaju da prona\u0111u u nekoj od ure\u0111enijih evropskih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

Najsposobniji i najprodorniji vjerovatno se ne\u0107e vratiti u domovinu jo\u0161 dugo. Vjerovatno ih najmanje brine ho\u0107e li BiH do kraja godine dobiti i zvani\u010dan poziv za po\u010detak pregovora o \u010dlanstvu u Uniji.
Nakon \u0161to je dobila zvani\u010dan datum za po\u010detak pregovora, Bosna i Hercegovina je uvjerena da mo\u017ee ispuniti sve uslove za punopravno \u010dlanstvo u EU do 2030. godine, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konakovi\u0107 u nedavnom razgovoru na Bledskom strate\u0161kom forumu. Do tada \u0107e gra\u0111ani BiH i dalje poku\u0161avati iz dana u dan pre\u017eivjeti sa svojim niskim platama i penzijama u uslovima rasta evropskih cijena. Navikli na sve, poku\u0161at \u0107e pre\u017eivjeti suo\u010deni sa slabo funkcioniraju\u0107im zdravstvom i \u0161kolstvom, koje zbog etni\u010dkih podjela i dalje u\u010di tri razli\u010dite verzije iste istorije.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Forum za evropski Balkan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Bosni i Hercegovini, prelijepoj zemlji punoj istorije i ljubaznih ljudi, skoro svaki razgovor poznanika ili prijatelja uz kafu po\u010dinje ili zavr\u0161ava uzaludnom utjehom u stilu: „dobro je, samo da se ne puca„. Vjerovatno zbog toga \u0161to je Bosna i Hercegovina u proteklih 30 godina pre\u017eivjela vi\u0161e istorije, vi\u0161e tu\u017enih pri\u010da, vi\u0161e mr\u017enje i nesre\u0107a…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-1143","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1143"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1143"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1143\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1148,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1143\/revisions\/1148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}