{"id":1162,"date":"2023-09-25T12:25:11","date_gmt":"2023-09-25T12:25:11","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=1162"},"modified":"2023-09-26T08:47:07","modified_gmt":"2023-09-26T08:47:07","slug":"naim-rashiti-izvrsni-direktor-balkans-group","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2023\/09\/25\/naim-rashiti-izvrsni-direktor-balkans-group\/","title":{"rendered":"Naim Rashiti, izvr\u0161ni direktor Balkans Group:"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>\u0160TO DU\u017dE \u010cEKAMO, MANJI SU KAPACITETI DA ISPUNIMO REFORME<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n<p><em>Neuspje\u0161ni sastanak srpskog predsjednika Aleksandra Vu\u0107i\u0107a i albanskog premijera Albina Kurtija 14. septembra u Briselu nije nikakvo iznena\u0111enje za na\u0161eg sagovornika &#8211; Naima Rashiti-ja, koji ve\u0107 dvadeset godina prou\u010dava politi\u010dke i me\u0111unarodne odnose na Balkanu, prije svega odnose izme\u0111u Srbije i Kosova. Ka\u017ee da na tom susretu nije ni o\u010dekivao neki napredak, po\u0161to obije strane ne pokazuju istinsku \u017eelju za napredovanjem.<\/em> <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/unnamed-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1163\" srcset=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/unnamed-1024x1024.png 1024w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/unnamed-300x300.png 300w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/unnamed-150x150.png 150w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/unnamed-768x768.png 768w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2023\/09\/unnamed.png 1080w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><strong>Naim Rashiti, izvr\u0161ni direktor Balkans Group<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Koliko pregovori srpskog predsjednika Vu\u010di\u0107a i kosovskog premijera Kurtija, uz posredovanje me\u0111unarodne zajednice, imaju \u0161anse za uspjeh?<\/strong><br>Rekao bih da jako malo, po\u0161to posljednjih godina bilje\u017eimo samo nazadovanje odnosa. Jako je te\u0161ko ostvariti napredak, kada obije strane ne pokazuju istinsku \u017eelju za napredovanjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Za po\u010detak normalizacije izme\u0111u dvije zemlje potrebno je u ovom trentuku na\u0107i na\u010din za ponovne izbore u op\u0161tinama na sjeveru Kosova, \u0161to predstavlja samo jedan \u2013 manji korak. Svakako je jasno i to da Vlada Kosova nije trebalo da postavlja gradona\u010delnike koji nisu bili izabrani na legitimnim izborima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako tuma\u010dite trenutnu situaciju u kojoj se EU pri ure\u0111enju odnosa poziva na razli\u010dite odredbe, ugovore, deklaracije&#8230; Sada je aktuelni poslednji Ohridski sporazum, za koji Vu\u010di\u0107 tvrdi da \u010dak nije obavezuju\u0107i.<\/strong><br>Mi umjesto da imamo jedan jasan okvir normalizacije, kre\u0107emo se od jednog sporazuma do drugog. U su\u0161tini, nedostaje nam jasan narativ za normalizaciju izme\u0111u dvije zemlje. Nedostaje nam i posve\u0107enost strana, potpisi i nedostaje nam plan implementacije. I tu je odgovornost Brisela i cijele me\u0111unarodne zajednice koja se pretvara da postoji jasan sporazum o normalizaciji. Dijalog izme\u0111u Kosova i Srbije je ve\u0107 12 godina, od njegovog pokretanja, zaglavljen u detaljima, procesima, odredbama koje sprije\u010davaju potpunu normalizaciju odnosa izme\u0111u dvije zemlje i me\u0111usobno priznanje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>To je neuspjeh i za EU?<\/strong><br>Da, ovo je veliki neuspeh me\u0111unarodne zajednice EU, oni nisu uspeli 12 godina da privole Srbiju, da prizna Kosovo. To je nesposobnost EU da rije\u0161i sukob izme\u0111u dvije zemlje koje se me\u0111usobno ne priznaju a obije te\u017ee ulasku u EU. To je neuspjeh spoljne politike, to je veliki politi\u010dki neuspjeh. Cijela me\u0111unarodna zajednica je govorila o normalizaciji odnosa izme\u0111u dvije dr\u017eave a sada je fokusirana na upravljanje krizom na sjeveru, \u0161to je lak\u0161i dio.<br><br><strong>Rje\u0161avanje krize na sjeveru je lak\u0161i dio kosovskog problema<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Da li o\u010dekujete da \u0107e fIjasko pregovora u Briselu od 14 septembra uticati na EU da uvede neke nove sankcije do Kosova, recimo da povu\u010de odluku o ukidanju viznog re\u017eima, \u0161to stupa na snagu 1. 1. 2024.?<\/strong><br>Ne vjerujem&nbsp; da \u0107e se posegnuti za tom mjerom. Nekorektno pona\u0161anje kosovske vlade je ve\u0107 sankcionisano. Nije va\u017eno \u010dija je krivica za sukob. Su\u0161tina je da sa svih strana nedostaju jasni ciljevi i standardi, kao i ambicije za potpunu normalizaciju odnosa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Svakako tu je i odgovornost Beograda.<\/strong><br>Da, time \u0161to je kosovska vlada izborom gradona\u010delnika u op\u0161tinama na sjeveru Kosova gdje kao ve\u0107ina \u017eive Srbi, Beogradu pru\u017eila jo\u0161 jedno opravdanje da se opstruiraju odnosi i da se sprije\u010dava njihova normalizacija. Jo\u0161 uvijek se nije na\u0161ao na\u010din da se Srbi sa sjevera Kosova politi\u010dki prilagode novoj realnosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako tuma\u010dite odnos EU do Srbije?<\/strong><br>Srbija je postala izuzetno imuna na pritisak na nivou EU ako ga uop\u0161te ima, po\u0161to \u010desto i izostane. Veoma je te\u0161ko usmjeravati Srbiju, po\u0161to EU za nju nema odgovaraju\u0107u poruku. Trebalo bi da postoje jasnije sankcije za Srbiju koja treba da po\u0161tuje sporazume i teritorijalni integritet Kosova. Me\u0111unarodna zajednica nije u stanju da natjera Srbiju da prihvati jurisdikciju i teritorijalni integritet Kosova. Umesto toga, izvr\u0161ili su pritisak na Kosovo da rije\u0161i status op\u0161tina na sjeveru Kosova. A onda \u0107e, nadamo se, prihvatiti Kosovo u NATO. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kosovu je tako\u0111e u interesu da se situacija uredi?<\/strong><br>Kosovo mora da vidi \u0161ta mo\u017ee da dobije od plana implementacije, i to u smislu pobolj\u0161anja svog sopstvenog me\u0111unarodnog statusa. Kosovo o\u010dajni\u010dki treba da se pridru\u017ei Savjetu Evrope i postane zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju. U cilju integracije suprotstavljenih zajednica, trebalo bi da se ponudi neko politi\u010dko re\u0161enje. Me\u0111utim, Kosovo se ose\u0107a veoma krhko, osje\u0107a se kao da ga Srbija napada sa svih strana i to mo\u017ee da se nadoknadi samo tako \u0161to \u0107e im EU ponuditi stolicu u me\u0111unarodnoj zajednici \u2013 da mu se obezbijede prostor u me\u0111unarodnom diskursu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sjever mo\u017ee postati daljinski upravlja\u010d Srbije za opstrukcije Kosova<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sada se sva pri\u010da fokusirala na sjever Kosova i situaciju oko kosovskih Srba, zaboravlja se da se dr\u017eave u osnovi ne priznaju.<\/strong><br>Pogre\u0161no je da se odnos sa Kosovom rje\u0161ava preko sjevera i odnosa sa Srbima. I to jako ote\u017eava rje\u0161enje jer se sjever gleda kao osnova za normalizaciju odnosa, \u0161to se jednostavno ne de\u0161ava. Zapravo, sada imamo jo\u0161 gore odnose nego prije nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107ina kosovskih politi\u010dara koje poznajem slo\u017eila bi se da \u0107e, kada se Kosovo i Srbija pomire sa normalizacijom i uzajamnim priznavanjem, biti otvoreni za ure\u0111enje statusa za Srbe na sjeveru Kosova. Ali sada se pla\u0161e da \u0107e sjever postati daljinski upravlja\u010d i oru\u0111e Srbije da opstruira Kosovo. U tom smislu mo\u017ee postati jo\u0161 gore nego prije. Srbija ne \u017eeli da normalizuje odnose sa Kosovom, Kosovo pa to \u017eeli.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kosovo nije Republika Srpska<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koliko je situacija sa Kosovom sli\u010dna onoj sa Republikom Srpskom?<\/strong><br>Da se razumijemo, ne\u0107e biti Republike Srpske na Kosovu, niko na Kosovu ne bi prihvatio tako ne\u0161to. Tako\u0111e mislim da me\u0111unarodna zajednica ne\u0107e gurati Kosovo ka tome. Veoma je negativno spominjati Republiku Srpsku jer na taj na\u010din \u0161tetimo odnosima dvije zemlje. RS ima svoju pri\u010du, tako da je to u sasvim drugom kontekstu.<br>Na kraju dana Bosnu \u0107e biti te\u017ee rije\u0161iti. Logika je bila da normalizacijom odnosa izme\u0111u Srbije i Kosova uokvirite i ograni\u010dite sukobe na Zapadnom Balkanu. I onda projektujete stabilnost i budu\u0107u opciju za Bosnu.<br>Kosovo mora da prona\u0111e sopstveni na\u010din da integri\u0161e Srbe sa sjevera Kosova i da ih politi\u010dki prilagodi novoj situaciji na Kosovu u okviru svog ustavnog poretka. Me\u0111utim, o\u010digledno su i ambicija Srbije i predsjednika Vu\u010di\u0107a ve\u0107a ovla\u0161\u0107enja bez priznavanja teritorijalnog integriteta, nadle\u017enosti i ustavnog poretka Kosova.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ta u stvari \u017eeli Srbija?<\/strong><br>Nije problem u statusu kosovskih Srba, glavni problem je \u0161to Srbija ne \u017eeli normalizaciju odnosa sa Kosovom i prihvatanje Kosova kao nezavisnog entiteta. U okviru toga bi kosovski Srbi imali svoj status, ili \u0161ta god bude dogovoreno, i normalno \u017eivjeli kao rezultat dobrokom\u0161ijskih odnosa izme\u0111u dve zemlje. Da ponovim, Srbija \u017eeli samo napredni status za Srbe sa sjevera Kosova, ali ne \u017eeli druge odnose sa Kosovom. I to jako ote\u017eava tra\u017eenje rje\u0161enja za sjever gdje imamo jo\u0161 gore odnose nego prije nekoliko godina. A onda je cijeli fokus sada, uklju\u010duju\u0107i i fokus od EU, na sjeveru i eskalaciji sukoba.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koliko je realno o\u010dekivati da problem Srba na Kosovu ostane status quo, kao \u0161to je palestinski problem?<br><\/strong>Tu nema govora o pore\u0111enju sa Palestinom, jer smo u Evropi i kontekst je ovdje druga\u010diji. Kosovo je mnogo organizovanije i funkcionalnije. Ne\u0107e biti tenzija i sukoba, barem ne na kosovskoj strani. Ali da ovaj nerije\u0161eni i zamrznuti sukob ne ostane u evropskom dvori\u0161tu, EU bi trebalo da iskoristi svoj uticaj i smanji tenzije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>I kako rije\u0161iti trenutnu situaciju?<\/strong><br>Mislim da je jo\u0161 uvijek lako rije\u0161iti situaciju. Sa jasnim pravilima i ciljevima za pona\u0161anje Srbije i Kosova, siguran sam da \u0107e ih obije strane slijediti. A Kosovo izgleda nije privla\u010dno za EU da bilo \u0161ta rje\u0161avalo.<br><strong>Pratite politi\u010dku situaciju niz godina,\u00a0kako ocjenjujete trenutnu situaciju?<br><\/strong>Ovu situaciju pratim od 2000-ih. Bio sam analiti\u010dar za Balkan za me\u0111unarodnu novinarsku grupu koja je pokrivala \u0161est zemalja izme\u0111u 2003. i 2013. A onda sam sa Balkans Group radio u regionu, pru\u017eaju\u0107i ekspertizu, podr\u0161ku razli\u010ditim institucijama. Vidjeli smo uspone i padove odnosa.<br>U te\u0161koj smo situaciji i ako ne bude pomaka u narednih par mjeseci, ne vidim napredak u godinama koje dolaze. Zapravo vidim potencijal za jo\u0161 ve\u0107e krize i tenzije u narednoj godini kada izbori u za EU i u SAD budu na vrhuncu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ko je na vlasti mo\u017ee sve da kupuje i kontroli\u0161e<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koji je klju\u010dan razlog da vladaju\u0107e politi\u010dke strukture u regiji godinama <strong>ostaju na vlasti<\/strong>?<br><\/strong>Pogledajte \u0161ta se desilo, posle 1999 god., posle rata, stara vlast i dr\u017eave su bile siroma\u0161ne i poslu\u0161ne me\u0111unarodnoj zajednici, jer su dobijale temelje za sisteme, investicije i zbog toga je EU imao veliki uticaj u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni, na Kosovu, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori. Vremenom su dr\u017eave rasle. Zapo\u0161ljavali su hiljade i hiljade ljudi. Bud\u017eeti dr\u017eava su porasli. Recimo, bud\u017eet Srbije je 18 milijardi eur. Bud\u017eet Kosova je vi\u0161e od 3 milijarde eura. Ove elite su postale veoma mo\u0107ne. Imaju novca da kupe politi\u010dku podr\u0161ku. Sada ove elite ne mare za nekoliko stotina miliona eura iz EU. Imaju dovoljno novca. Zbog toga \u0107e Vu\u010di\u0107 ostati jo\u0161 dugo na vlasti, zato \u0107e i Kurti ostati na vlasti. Mo\u0107 novca u kombinaciji sa politikom identiteta je razlog za\u0161to su oni tako dugo na vlasti. I to je razlog za\u0161to EU ima sve manji uticaj na Balkanu. Ovo je tako\u0111e umanjilo doma\u0107e politi\u010dke alternative. Ko je na vlasti mo\u017ee sve da kupuje i kontroli\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iseljavanje mladih je jo\u0161 ve\u0107i problem zar ne?<\/strong><br>Da, uz to, brza migracija, odlazak mladih i kompetentne radne snage ostavlja ove zemlje bez potencijalne podr\u0161ke protestima i opoziciji. Postajemo goli, bez kompetentnih ljudi koji bi pobolj\u0161ali sistem, bez ljudi koji bi se suprotstavili sistemu. Preje nekoliko godina, \u010dak i posle 2000. u Srbiji smo vidjeli masovne proteste protiv vlasti. Sada je toga puno manje.<\/p>\n\n\n\n<p>I to je najopasniji trend koji se de\u0161ava na ovim prostorima. A ovo je pri\u010da o cijelom regionu. Zato rizikujemo da ostanemo u statusu quo sve vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Situacija je kriti\u010dna iz vi\u0161e razloga.<\/strong><br>Da, ove zemlje nikada ne\u0107e postati Austrija ili Slovenija. Nemaju vi\u0161e resursa. Uglavnom zato \u0161to se ljudski kapital seli u EU. Ljudski kapital koji treba da reformi\u0161e ova dru\u0161tva i institucije odlazi. I na mnogo na\u010dina, kako mi ljudi govore u radionicama i fabrikama u Italiji ili Njema\u010dkoj, \u017eele na\u0161e ljude, ali ne i na\u0161u zemlju. Njema\u010dka, Francuska i ostale zemlje moraju prili\u010dno brzo donijeti odluku da li \u017eele zemlje Zapadnog Balkana sa brojem ljudi koji su tamo ostali. U suprotnom, samo \u0107emo se jo\u0161 vi\u0161e udaljiti od standarda EU. \u0160to prije u\u0111emo u EU, to bolje za EU.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zato je potrebno \u0161to prije dati konkretan datum?<\/strong><br>U to sam ubije\u0111en. Treba nam jasan put prije nego \u0161to ovaj region postane prazan. \u0160to du\u017ee \u010dekamo, imamo manje kapaciteta da ispunimo reforme Evropske unije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160TO DU\u017dE \u010cEKAMO, MANJI SU KAPACITETI DA ISPUNIMO REFORME Neuspje\u0161ni sastanak srpskog predsjednika Aleksandra Vu\u0107i\u0107a i albanskog premijera Albina Kurtija 14. septembra u Briselu nije nikakvo iznena\u0111enje za na\u0161eg sagovornika &#8211; Naima Rashiti-ja, koji ve\u0107 dvadeset godina prou\u010dava politi\u010dke i me\u0111unarodne odnose na Balkanu, prije svega odnose izme\u0111u Srbije i Kosova. Ka\u017ee da na tom&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1162","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktuelno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1162"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1162"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1162\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1181,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1162\/revisions\/1181"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}