{"id":1223,"date":"2023-10-11T09:53:07","date_gmt":"2023-10-11T09:53:07","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=1223"},"modified":"2023-10-12T09:33:10","modified_gmt":"2023-10-12T09:33:10","slug":"z-ucinkovito-in-stabilno-vlado-crna-gora-pripravljena-na-vstop-v-eu-ze-pred-2030","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2023\/10\/11\/z-ucinkovito-in-stabilno-vlado-crna-gora-pripravljena-na-vstop-v-eu-ze-pred-2030\/","title":{"rendered":"Crna Gora mo\u017ee biti spremna za ulazak u EU i prije 2030. godine"},"content":{"rendered":"\n

Od po\u010detka pristupnih pregovora, Crna Gora se smatrala najnaprednijim kandidatom na Zapadnom Balkanu u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU). Pristupne pregovore sa EU zapo\u010dela je jo\u0161 2012. godine i od tada je uspjela da otvori sva 33 pregovara\u010dka poglavlja, od kojih su samo tri privremeno zatvorena. Uprkos po\u010detnom napretku i entuzijazmu, zemlja je zaglavljena’ u pristupnim pregovorima sa EU u posljednje tri godine zbog institucionalno-politi\u010dke krize i nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava. To je prvenstveno rezultat velikih politi\u010dkih, ekonomskih i dru\u0161tvenih problema sa kojima se zemlja suo\u010dava posljednjih godina.<\/em><\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Autor \u010dlanka Petar Mrdovi\u0107 je magistrirao evropske studije (Univerzitet u Ljubljani) te magistrirao javne politike i menad\u017ement (Univerzitet u Pasauu). Posljednjih godina se uglavnom bavi edukacijom mladih u oblasti civilne inicijative, politi\u010dkog sistema Republike Slovenije i djelovanja Europske unije, spoljne politike Europske unije na podru\u010dju Zapadni Balkan. Trenutno je na master studijama me\u0111unarodnih odnosa u Belgiji.<\/em><\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Crna Gora je lider po du\u017eini pregovora<\/strong>
Mnogi stru\u010dnjaci ocjenjuju da Crna Gora nije bila lider u pristupnim pregovorima zbog efikasnosti svojih reformi i procesa, ve\u0107 zbog razli\u010ditih pozicija drugih zemalja Zapadnog Balkana, koje nijesu imale status kandidata ili su se bavile mnogim unutra\u0161njim politi\u010dkim pitanjima. Tako je Crna Gora svoju kvalifikaciju regionalnog lidera zamijenila kvalifikacijom lidera po du\u017eini pregovora (sa izuzetkom Turske) uz slab napredak u ovoj oblasti.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to nema napretka u pristupnim pregovorima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uprkos \u010dinjenici da Crna Gora ima jasno definisanu spoljnu politiku \u2013 evroatlantske integracije, ova perspektiva je postala prili\u010dno nejasna od izbora i promjene vlasti u avgustu 2020. godine. Dr\u017eava je suo\u010dena sa nizom unutra\u0161njih i spoljnih politi\u010dkih faktora koji sna\u017eno uti\u010du na formiranje spoljnopoliti\u010dkih interesa, odluke i orijentacije Crne Gore. Naime, zemlja se suo\u010dava sa izrazito podijeljenim dru\u0161tvom po pitanju nacionalnog identiteta i pitanja crkve, lo\u0161om ekonomskom situacijom, stalnom politi\u010dkom nestabilno\u0161\u0107u i nefunkcionalnim institucijama, te vrlo krhkim etni\u010dkim odnosima. To su problemi koji su dugo aktuelni u Crnoj Gori i ne donose napredak zemlji u pristupnim pregovorima. Nestabilnosti je doprinjelo i niz drugih doma\u0107ih faktora: promjena politi\u010dke stranke na vlasti nakon 30 godina, pad dvije uzastopne vlade sa izglasavanjem nepovjerenja, politi\u010dke tenzije, polarizacija dru\u0161tva, nedostatak produktivne interakcije izme\u0111u politi\u010dkih stranaka i nemogu\u0107nost postizanja dogovora o klju\u010dnim nacionalnim pitanjima. Politi\u010dka nepredvidivost i frakcije unutar vladaju\u0107e ve\u0107ine tako\u0111e su odigrale veliku ulogu, \u0161to je uticalo na nesmetano funkcionisanje crnogorskih institucija (uglavnom Ustavnog suda), \u0161to je odlagalo dono\u0161enje odluka i sprovo\u0111enje reformi. O stagnaciji napretka Crne Gore svjedo\u010di i \u010dinjenica da crnogorski parlament vi\u0161e od sedam mjeseci nije usvojio nijedan zakon koji se odnosi na evropske integracije. Uprkos tome, spoljnopoliti\u010dka orijentacija ostaje nepromijenjena \u2013 Crna Gora je i dalje opredijeljena za \u010dlanstvo u EU, i u potpunosti je uskla\u0111ena sa zajedni\u010dkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU te ispunjava obaveze NATO-a.<\/p>\n\n\n\n

Bez stabilne vlade nema efikasnih reformi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da je 2030. godina vi\u0161e puta spominjana kao potencijalna godina za pro\u0161irenje EU, treba ista\u0107i da je Crna Gora spremna za ulazak u EU i prije ovog roka. Naime, sa efikasnom i stabilnom vladom, koja \u0107e biti posve\u0107ena sprovo\u0111enju efikasnih reformi, proces pristupanja \u0107e biti mnogo br\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

Ako zemlja ima stabilnu vladu, mo\u017ee efikasno da zatvori pregovara\u010dka poglavlja i postigne konsenzus o tome u parlamentu. Sada\u0161nji dugotrajni pregovori o Vladi i stranama u njoj ne svjedo\u010de o koordinaciji i napretku na polju me\u0111ustrana\u010dkog dijaloga. Crna Gora ima jedinstvenu priliku, ali i puno posla. Sa stabilnom vladom koja se ne\u0107e povinovati nikakvim doma\u0107im i stranim interesima, Crna Gora \u0107e ispuniti bar neke od pregovara\u010dkih prioriteta i rije\u0161iti trenutni ‘\u0107orsokak’ u pregovorima. Najva\u017enije reforme su jo\u0161 u toku, u poglavljima 23 i 24 i to mora biti prioritet za sve budu\u0107e vlade. Pored toga, crnogorsko dru\u0161tvo i politi\u010dke partije moraju sara\u0111ivati \u200b\u200bu procesu ostvarivanja zajedni\u010dkog spoljno-politi\u010dkog cilja.
\u200b<\/p>\n\n\n\n

Svi moraju da se vi\u0161e anga\u017euju za postizanje uslova za ulazak u EU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Crnoj Gori je prije svega potrebna zajedni\u010dka deklaracija ili saglasnost svih politi\u010dkih partija i aktera u dr\u017eavi da se obave\u017eu da \u0107e promovisati a ne \u0161tetiti glavnom spoljnopoliti\u010dkom cilju Crne Gore. Ovaj korak nedavno je napravio i predsjednik dr\u017eave Jakov Milatovi\u0107, koji je predstavio platformu za saradnju \u201eZa Crnu Goru u Evropskoj uniji<\/em>\u201c. \u0160ta \u0107e biti rezultat ove platforme ostaje pitanje, ali je svakako to dugo o\u010dekivana i neophodna inicijativa. Naime, potrebno je stvoriti kolektivnu svijest o tome koliko je va\u017eno posti\u0107i ovaj cilj i da tome zapravo te\u017ee svi politi\u010dki akteri, ne samo na papiru i u predizbornom politi\u010dkom programu stranke.
U efikasnom dono\u0161enju zakonodavstva, zemlja mo\u017ee biti inspirisana Rumunijom, koja je tokom pregovara\u010dkog procesa zakone i akte koji su uskla\u0111eni sa pravnom tekovinom EU tretirala kao dogovoreno zakonodavstvo, i to niko iz opozicije nije menjao. Crna Gora tako\u0111e mora oja\u010dati svoj pregovara\u010dki tim i nastaviti da promovi\u0161e me\u0111uresornu saradnju u razli\u010ditim poglavljima. Dr\u017eava mora oja\u010dati svoja diplomatska predstavni\u0161tva i na taj na\u010din tra\u017eiti podr\u0161ku i pomo\u0107 drugih dr\u017eava \u010dlanica za efikasnije pristupne pregovore. Najva\u017enije od svega, politi\u010dke stranke i akteri u zemlji moraju udru\u017eiti snage za ovaj zajedni\u010dki cilj koji ne smije biti doveden u pitanje.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta je zadatak EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ne samo da Crna Gora ima svoj doma\u0107i zadatak, ve\u0107 i EU mora da uradi svoj dio posla. Prije svega, mora da oja\u010da svoju ulogu i prisustvo u Crnoj Gori. Zbog svoje veli\u010dine i geografskog polo\u017eaja, zemlja je izlo\u017eena brojnim interesima koji bi je vrlo brzo mogli udaljiti sa EU puta. Drugo, EU mora imati jasnu viziju i efikasnu strategiju za zemlje zapadnog Balkana. EU mora da ponudi zemljama zapadnog Balkana jasne zahtjeve bez posrednih promjena u procesu pregovora. Osim toga, EU mora da ponudi zemljama kandidatima djelotvorniji pregovara\u010dki okvir \u2013 unutar kojeg \u0107e zemlje kandidati imati relativno vi\u0161e koristi od pribli\u017eavanja EU nego od udaljavanja. Kona\u010dno, EU mora biti jasna u pogledu uspostavljanja razli\u010ditih regionalnih inicijativa i uticaja njihovog rada na proces pristupanja EU. <\/p>\n\n\n\n

Prioritet Crne Gore mora i dalje pratiti evropski put<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zemlja ima jo\u0161 dugi put do ulaska u EU, uz mnoge reforme i promjene. Put ni u kom slu\u010daju ne\u0107e biti lak, tako da Crna Gora mora efikasno iskoristiti sve mogu\u0107nosti koje joj se nude ako \u017eeli da ovaj dio svoje spoljne politike brzo i efikasno zaklju\u010di. Postavlja se pitanje kada \u0107e Crna Gora zavr\u0161iti svoj period pristupanja EU? Zbog promjene geopoliti\u010dkih okolnosti, EU se nalazi pred velikom dilemom \u0161ta u\u010diniti s pro\u0161irenjem. Ovdje se unutar EU vi\u0161e razmi\u0161lja o tome kako nastaviti ovaj proces, jer u \u010dekaonici nisu samo zemlje Zapadnog Balkana, ve\u0107 i tri zemlje Isto\u010dnog partnerstva. Sve zemlje kandidati (osim Albanije i Crne Gore) su podijeljene nakon sukoba ’90-tih. To su dru\u0161tva, dr\u017eave u kojima postoje teritorijalni sporovi, sukobi na razli\u010ditim nivoima, u kojima ekonomija nije ni blizu onoga \u0161to Evropa o\u010dekuje, i zemlje koje su nekoliko puta ve\u0107e od Crne Gore. Stoga je pitanje kako \u0107e EU poku\u0161ati da reformi\u0161e proces pro\u0161irenja.
\u200bDugoro\u010dni prioritet Crne Gore mora biti da i dalje prati evropski put, jer \u0107e to podsta\u0107i sve u Vladi na reforme. Ovaj put \u0107e primorati vladu da odlu\u010di o politici koja \u0107e donijeti dugoro\u010dnu korist zemlji. Naime, zdravije je za spoljnu politiku zemlje da je ona uskla\u0111ena sa EU nego sa Rusijom, Kinom, Turskom ili bilo kojom arapskom zemljom. Insistiranje na evropskom putu ima dugoro\u010dne pozitivne posljedice za dr\u017eavu, za dru\u0161tvo, bez obzira na to da li \u0107e Crna Gora postati nova dr\u017eava \u010dlanica ili ne. Kretanje ka tome da postane demokrati\u010dnija, ekonomski uspje\u0161nija i razvijenija je pravi put za Crnu Goru. Sa novom vladom i politi\u010dkom stabilno\u0161\u0107u, Crna Gora mora osigurati da se vrati ‘u igru’ kao jedna od vode\u0107ih i najnaprednijih zemalja kandidata na Zapadnom Balkanu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od po\u010detka pristupnih pregovora, Crna Gora se smatrala najnaprednijim kandidatom na Zapadnom Balkanu u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU). Pristupne pregovore sa EU zapo\u010dela je jo\u0161 2012. godine i od tada je uspjela da otvori sva 33 pregovara\u010dka poglavlja, od kojih su samo tri privremeno zatvorena. Uprkos po\u010detnom napretku i entuzijazmu, zemlja je zaglavljena’ u…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-1223","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1223"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1223"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1223\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1260,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1223\/revisions\/1260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}