{"id":1987,"date":"2024-03-12T09:12:33","date_gmt":"2024-03-12T09:12:33","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=1987"},"modified":"2024-03-12T13:12:07","modified_gmt":"2024-03-12T13:12:07","slug":"balkanu-je-tesko-da-vidi-put-ka-eu-kroz-revizionisticke-naocare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/03\/12\/balkanu-je-tesko-da-vidi-put-ka-eu-kroz-revizionisticke-naocare\/","title":{"rendered":"Balkanu je te\u0161ko da vidi put ka EU kroz revizionisti\u010dke nao\u010dare"},"content":{"rendered":"\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Orkestrirano i blagoslovljeno od strane Brisela, iskustvo makedonskog naroda, koji je \u010dlanstvom u Evropskoj uniji pred o\u010dima, zajedno sa Prespanskim sporazumom prvi progutao gorku pilulu Gr\u010dke i promijenio ime svoje zemlje u Sjeverna Makedonija, a kasnije se sudario sa bugarskom blokadom na putu ka EU, vjerovatno je najgora mogu\u0107a reklama za Evropsku uniju na zapadnom Balkanu. Konkretno, bugarska blokada Makedonaca zasniva se na grubom istorijskom revizionizmu, koji pod krinkom brige za bugarsku manjinu poku\u0161ava negirati postojanje makedonske nacije, jezika i kulture, a istovremeno besramno veli\u010da ulogu i savez bugarskih okupacionih snaga sa nacisti\u010dkom Nema\u010dkom u Drugom svjetskom ratu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Dug put Sjeverne Makedonije u EU<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Niz diplomatskih incidenata koji su posljednjih godina neizbrisivo obilje\u017eili odnose Bugarske i Sjeverne Makedonije za\u010dinjen je neskrivenom mr\u017enjom prema makedonskom narodu, od \u010dega zvani\u010dna Sofija, pored upisa bugarske manjine u ustav, zahtijeva i izme\u0111u ostalog zamjenu \u0161kolskih ud\u017ebenika istorije u kojima pi\u0161e, da je tokom Drugog svetskog rata Makedonija bila okupirana od strane fa\u0161isti\u010dke Bugarske.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to dobar kom\u0161ija skre\u0107e pogled?<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n


Istovremeno, gotovo je zanimljivije od falsifikovanja same istorije, koju bi bilo pogre\u0161no i nepravedno pripisivati \u200b\u200bsamo narodima Balkana, posmatrati (ne)odzivnost drugih zemalja u regionu, koje bi, zbog svoje kulturne, istorijske i druge blizine trebalo da poka\u017eu odre\u0111enu dozu, makar i nevoljne simpatije i solidarnosti sa manjim narodom koji se toliko trudi da se pridru\u017ei evropskoj porodici te se serijski svrstava u polo\u017eaj gutanja jedne po jedne gorke pilule koju name\u0107u njeni nadmo\u0107ni susjedi.<\/p>\n\n\n\n

Posebno treba ista\u0107i (ne)odgovornost srpske javnosti i politi\u010dkih elita u Beogradu, iako Skoplje podr\u017eava inicijativu Otvorenog Balkana. Vlasti u Srbiji nisu ni okom trepnuli kada je, pod pritiskom Gr\u010dke, Makedonija morala da postane Sjeverna Makedonija. Jo\u0161 manje, \u010dini se da bugarska kampanja, puna neskrivene mr\u017enje prema pravoslavnoj bra\u0107i Makedoncima, ne dopire do njihovih srca. Suvi\u0161no je pitati se za\u0161to susjedna Srbija \u0107uti kada Bugari tjeraju Makedonce da potcijene ili \u010dak negiraju zasluge narodnooslobodila\u010dke borbe naroda Jugoslavije, pa \u010dak i poka\u017eu zahvalnost bugarskim fa\u0161istima za oslobo\u0111enje velikog dela Jugoslavije. Ko je makar povr\u0161no pratio razvoj dru\u0161tva u Srbiji u posljednje tri decenije, nije mogao a da ne primjeti kako su falsifikatori i revizionisti istorije pridobijali na mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Pola vijeka skriveni ispod kamena, sada puze<\/strong>
\u201eMoji prijatelji i ja smo puno \u010ditali o generalu, slu\u0161ali objektivne istori\u010dare i pri\u010de na\u0161ih djedova koji su se borili uz Dra\u017eu Mihalovi\u0107a, na osnovu \u010dega smo zaklju\u010dili da su on i Jugoslovenska vojska u njihovoj otad\u017ebini bila jedina svetla ta\u010dka u Srbiji tokom Drugog svjetskog rata i jedina nada za porobljenu Srbiju<\/em>\u201c, objasnio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 2019. godine Aleksandar Radenkovi\u0107, stanovnik Desimirovca, mjesta pored Kragujevca, koji je u to vrijeme, usred protesta brojnih sugra\u0111ana i drugih ljudi u Srbiji, dobila ulicu imenovanu po \u010detni\u010dkom komandantu i saradniku nacista, Dragoljubu Dra\u017ei Mihailovi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: Tanjug<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n


Ako je 2019. godine dopisnik RSE morao da se potrudi da prona\u0111e sagovornika koji bi javno pohvalio odluku da se kontroverzna ulica nazove tim imenom, pro\u0161le jeseni je slika u Srbiji bila potpuno druga\u010dija. Naime, u u Beogradu je pro\u0161le godine, uprkos protivljenju dijela liberalno i proevropski orijentisanog dru\u0161tva, uz glasne pjesme i molitve te uz uz veliki broj okupljenih gra\u0111ana otvoren muzej i spomenik \u010detni\u010dkom generalu Mihailovi\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

\u010cetni\u010dki vojvoda, preru\u0161eni socijalista Igor Braunovi\u0107, koji je organizovao ovu manifestaciju, je rekao da su on i njegovi istomi\u0161ljenici spremni na pomirenje, ali „na na\u0161u sre\u0107u“ nemaju s kim da se pomire. Veli\u010danje Mihailovi\u0107a, koji je osu\u0111en na smrt i strijeljan zbog ratnih zlo\u010dina i saradnje sa okupatorom u Drugom svetskom ratu, izaziva nove podijele u ionako podijeljenom srpskom dru\u0161tvu te izaziva nelagodnost me\u0111u nesrpskim stanovni\u0161tvom Srbije i me\u0111u Bo\u0161njacima iz susjedne Bosne i Hercegovine i Crne Gore, gdje i dalje \u017eive pri\u010de o stra\u0161nim zlo\u010dinima bradatog generala.<\/p>\n\n\n\n

Za revizioniste obo\u017eavanje ratnih zlo\u010dina nije problem<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako Mihailovi\u0107 nikada nije rehabilitovan, jer nije bilo ponovljenog su\u0111enja u kojem bi se sudije odlu\u010dile da nije kriv za zlo\u010dine nad nesrpskim stanovni\u0161tvom, muzej, spomenici i ulice koje nose njegovo ime pokazuju da, bar u dijelu javnosti, koji istoriju tuma\u010di na svoj na\u010din, \u010dak i bez rehabilitacije, general ima status nacionalnog heroja. „Spomenik Dra\u017ei Mihailovi\u0107u je spomenik ratnim zlo\u010dinima, kao i izdaji, licjemerju i kukavi\u010dluku. Politika skrivanja ispod stijene\u201c, prokomentarisao je kontroverzni muzej u Beogradu, u kome se nalazi spomenik \u010detni\u010dkom komandantu iz Drugog svetskog rata, sociolog i univerzitetski profesor iz Novog Sada Aleksej Ki\u0161juhas. „U tom kontekstu, spomenik Dra\u017ei Mihajlovi\u0107u, kao i spomenik Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u u Moskvi, kao i murali posve\u0107eni Ratku Mladi\u0107u u Srbiji i sli\u010dno, predstavljaju kontinuitet ekspanzivne nacionalisti\u010dke politike koja se pokazuje u punom svetlu u operativnom konstruktu ‘srpskog sveta’\u201c, ka\u017ee kulturolog Aleksandra Bosni\u0107 \u0110uri\u0107. Dok je Sofija Todorovi\u0107, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji, uvjerena da je mogu\u0107e povu\u0107i paralelu izme\u0111u veli\u010danja lika i djela zloglasnog \u010detnika iz Drugog svjetskog rata i veli\u010danja ratnih zlo\u010dinaca iz vremena Balkanskih ratova 1990-ih, jer se iza zlo\u010dina krije ideologija \u010detni\u010dkog pokreta u oba rata.<\/p>\n\n\n\n

I Bosna i Hercegovina je puna \u010detnika<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Osu\u0111eni ratni zlo\u010dinac Ratko Mladi\u0107 ima ulicu u Kalinoviku<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

U centru Bijeljine, gradu entitetu Republika Srpska u susjednoj Bosni i imaju i trg nazvan po penzionisanom \u010detni\u010dkom generalu. U zemlji koja se skoro tri decenije bori da zacijeli rane krvavog rata, ljudi ne moraju u praksi da tra\u017ee \u200b\u200bprevi\u0161e primjera istorijskog revizionizma. Na Palama studenti \u017eive u studentskom domu koji nosi ime Radovana Karad\u017ei\u0107a, koji je u Hagu osu\u0111en za genocid u Srebrenici, osu\u0111eni ratni zlo\u010dinac Ratko Mladi\u0107 ima ulicu u Kalinoviku, Janko Bobetko ulicu u Posu\u0161ju, Rasim Deli\u0107 ima ulicu u Biha\u0107u, u Sanskom Mostu imaju d\u017eamiju koja nosi ime po ratnom zlo\u010dincu Mehmedu Alagi\u0107u. Iako vi\u0161e nema sumnje u krivicu navedenih ratnih zlo\u010dinaca, za veliki dio njihovih sunarodnika ovi ljudi su narodni heroji. Jer davanje naziva ulicama, institucijama ili parkovima je u nadle\u017enosti lokalnih vlasti, za \u0161ta je zakonom propisana posebna procedura, ali je vrlo rijetko da se ulice nazivaju po \u017eivima ili nedavno preminulima.
Imenovanjem po ratnim zlo\u010dincima politi\u010dari daju legitimitet optu\u017eenim ili osu\u0111enim ratnim zlo\u010dincima, indirektno obavje\u0161tavaju\u0107i javnost da se doti\u010dni zlo\u010din uop\u0107e nije dogodio. Revizionisti\u010dko tuma\u010denje pro\u0161losti u Bosni i Hercegovini ima svoje korijene u nacionalisti\u010dkoj politici vode\u0107ih politi\u010dkih elita sva tri konstitutivna naroda. Svrha revizionizma je opravdanje nacionalisti\u010dke politike, razvijanje mita o opasnom „Drugom“ odnosno pripadniku druge nacije i izgradnja mita o \u017ertvi vlastite nacije.<\/p>\n\n\n\n

Mehanizam revizionizma<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n


Revizionisti\u010dko tuma\u010denje pro\u0161losti obi\u010dno njeguje i ja\u010da ulogu \u017ertava s jedne strane i po\u010dinitelja iz redova Ostalih kao svojevrsnog simboli\u010dkog zla sa druge. Dru\u0161tvo u Bosni i Hercegovini duboko je podijeljeno na nacionalnoj osnovi. Ova podjela se ogleda u politi\u010dkoj volji bira\u010da, koji su uvijek glasali za tzv. ratne stranke. Ve\u0107ina Bo\u0161njaka ve\u0107 decenijama glasa za SDA, Hrvati glasaju za HDZ – BiH, a Srbi su prete\u017eno za SNSD ili SDS. Naravno, ve\u0107ina ne predstavlja sve \u010dlanove zajednice, ali politi\u010dka volja ve\u0107ine se ne mo\u017ee zanemariti u politi\u010dkoj analizi. Da bi nacionalisti\u010dka ideologija dobila na zna\u010daju kao osnovno sredstvo legitimacije vode\u0107ih partija zasnovanih na nacionalizmu, prvo je morala delegitimisati tri osnovna narativa na kojima je po\u010divala mo\u0107 vladaju\u0107ih elita socijalisti\u010dke Jugoslavije. Stoga su morali dovesti u pitanje pozitivnu ulogu narodnooslobodila\u010dke borbe (NOB) i socijalisti\u010dke revolucije, bratstvo i jedinstvo nacija i narodnosti biv\u0161e zajedni\u010dke dr\u017eave i, na kraju, ali ne i najmanje va\u017eno, kult li\u010dnosti Josipa Broza Tita. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Desni\u010darski ekstremisti iz redova sva tri konstitutivna naroda, uz izda\u0161nu podr\u0161ku vjerskih vo\u0111a, prvo su devalvirali partizansku borbu i sveli je na komunisti\u010dku osvetu nedu\u017enom narodu, diskvalifikovali bratstvo i jedinstvo kao komunisti\u010dku manipulaciju, a Tito je od partizanskog antifa\u0161isti\u010dkog vo\u0111e i dr\u017eavnika koji je osmislio politiku nesvrstanosti i obnovio saveznu dr\u017eavu, u revizionisti\u010dkom narativu postao nemilosrdni komandant bandi komunisti\u010dkih kolja\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Ako igdje, fa\u0161izam \u0107e udariti u zid u Bosni i Hercegovini<\/strong>
O\u010dekuje se da \u0107e Bosna i Hercegovina, u kojoj me\u0111u pripadnicima politi\u010dke elite dominiraju politi\u010dari s prete\u017eno revizionisti\u010dkim pogledima na istoriju, ovog mjeseca biti pozvana da po\u010dne pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Evropska unija slavi svoj praznik, Dan Evrope, 9. maja u znak sje\u0107anja na dan stvaranja \u0160umanove deklaracije. Dana 9. maja 1950., ta\u010dno pet godina nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, u kojem su antifa\u0161isti\u010dke snage pobijedile naciste i fa\u0161iste, francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio je deklaraciju u kojoj je predlo\u017eio stvaranje Evropske zajednice za ugalj i \u010delik.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Dr Esad Bajtal, filozof i sociolog iz Sarajeva<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

\u201eDru\u0161tvima i dr\u017eavama koje ne priznaju vrijednosti antifa\u0161izma nije mjesto u Evropskoj uniji, koja je izgra\u0111ena u duhu solidarnosti, upravo na tim vrijednostima koje revizionisti preziru i odbacuju. Drugim rije\u010dima, za njih ne bi trebalo biti mjesta u Uniji, ako ta zaista cijeni vrijednosti antifa\u0161izma. Ako \u0107e EU podr\u017eati revizioniste, onda u njoj vi\u0161e ne\u0107e biti mjesta za ljude koji se zaklinju u norme, red, pristojnost i humanost\u201d, ka\u017ee sarajevski profesor filozofije Esad Bajtal.
Na\u017ealost, afere na Zapadnom Balkanu su se proteklih decenija razvijale tako da su danas na vlasti pristalice i potomci gubitnika u antifa\u0161isti\u010dkoj borbi. Oni su ve\u0107ina i nisu do\u0161li na vlast samo zato \u0161to su bolji od drugih, ve\u0107 zato \u0161to imaju mo\u0107 i novac na svojoj strani, dok im mo\u0107 medija omogu\u0107ava da lako manipuli\u0161u masama, smatra sagovornik Feb-a. \u201cNe treba da \u010dudi da vjerske zajednice aktivno poma\u017eu takvim vlastima. Iznena\u0111en sam da je i akademska zajednica pristala na ovo. To je te\u0161ko razumjeti, odnosno mo\u017ee se shvatiti samo u kontekstu toga da im se isplati, da su za takvu pomo\u0107 pla\u0107eni\u201d, kritikuje Bajtal.<\/p>\n\n\n\n

Iako Bosnom i Hercegovinom vladaju partije koje na istoriju gledaju kroz revizionisti\u010dke nao\u010dare, ovaj dio zapadnog Balkana i dalje se smatra nepokolebljivim taborom antifa\u0161izma u regionu. Vrijeme \u0107e pokazati koliko je jak duh antifa\u0161izma u Bosni i Hercegovini, uvjeren je filozof Bajtal, koji smatra da u njegovim sunarodnicima, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, dominiraju vrijednosti koje su suprotne svemu \u0161to fa\u0161izam predstavlja. Iako nacionalisti\u010dke stranke nalaze sna\u017enu podr\u0161ku za svoje stavove i u stavovima iz susjednih zemalja, u kojima ve\u0107 dugo vladaju revizionisti, odnosno ljudi kojima ne smeta prepisana istorija, sjeme antifa\u0161izma u Bosni i Hercegovini je odavno posijano. Bajtal se ne usu\u0111uje da predvidi kada \u0107e i koliko bogato rasti, kada \u0107e ove sjemenke prerasti i zasjeniti one koje su sada previ\u0161e mo\u0107ne i bezobzirno iskrivljuju stvarnost. \u201cUvjeren sam da na\u0161a budu\u0107nost le\u017ei u na\u0161oj pro\u0161losti. Kada se nismo zvali gospodom i jo\u0161 smo bili drugovi, bili smo pristojni i po\u0161tovali jedni druge. Samo onaj ko po\u0161tuje drugog ima razloga da po\u0161tuje sebe. Osnovna pristojnost zahtijeva da po\u0161tujemo druge i po\u0161tujemo sebe, a to je ugra\u0111eno u tkivo antifa\u0161izma, tako da \u0107e to na duge staze definitivno pobijediti one koji besramno manipuli\u0161u \u010dinjenicama iz pro\u0161losti\u201c, zaklju\u010duje Esad Bajtal. <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Orkestrirano i blagoslovljeno od strane Brisela, iskustvo makedonskog naroda, koji je \u010dlanstvom u Evropskoj uniji pred o\u010dima, zajedno sa Prespanskim sporazumom prvi progutao gorku pilulu Gr\u010dke i promijenio ime svoje zemlje u Sjeverna Makedonija, a kasnije se sudario sa bugarskom blokadom na putu ka EU, vjerovatno je najgora mogu\u0107a reklama za Evropsku uniju na zapadnom…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2002,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-1987","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1987"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1987"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1987\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2017,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1987\/revisions\/2017"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}