{"id":2145,"date":"2024-04-09T10:25:28","date_gmt":"2024-04-09T10:25:28","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2145"},"modified":"2024-04-09T05:24:01","modified_gmt":"2024-04-09T05:24:01","slug":"proces-protiv-milorada-dodika-i-milosa-lukica-izmedu-politike-i-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/04\/09\/proces-protiv-milorada-dodika-i-milosa-lukica-izmedu-politike-i-prava\/","title":{"rendered":"Proces protiv Milorada Dodika i Milo\u0161a Luki\u0107a \u2013 izme\u0111u politike i prava"},"content":{"rendered":"\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Krivi\u010dni postupak koji je, zbog nepo\u0161tovanaja odluka Kristijana \u0160mita pokrenut pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Slu\u017ebenog glasnika RS Milo\u0161a Luki\u0107a, nije samo sudski postupak nego i jo\u0161 jedan \u201eza\u010din u bosanskohercegova\u010dkom politi\u010dkom loncu\u201c. Mjesecima unazad, medijski izvje\u0161taji su preplavljeni ne samo informacijama o preduzetim procesnim radnjama u ovom krivi\u010dnom postupku, ve\u0107 i brojnim izjavama politi\u010dkih aktera i pravnih eksperata u Bosni i Hercegovini i regionu. Cjelokupan postupak proti\u010de uz dozu neizvjesnosti, pod sjenkom vi\u0161e otvorenih pitanja. Da li su Dodik i Luki\u0107 prekr\u0161ili pravne norme?\u00a0 Da li su pokretanje i tok postupka pravno valjani ili je pravosu\u0111e (p)ostalo sredstvo u rukama politike? Koje su politi\u010dke implikacije postupka na hroni\u010dno nestabilan politi\u010dki ambijent u BiH, geopoliti\u010dke procese na Balkanu, a naro\u010dito na skora\u0161nje ubrzanje evropskih integracija BiH?<\/em><\/p>\n\n\n\n

Procesu protiv Dodika i Luki\u0107a prethodio je pravni galimatijas<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povod za pokretanje krivi\u010dnog postupka protiv Dodika i Luki\u0107a nastao je krajem juna i po\u010detkom jula 2023. godine. Naime, 21. 6. 2023. godine Narodna skup\u0161tina RS je usvojila Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS kojim je brisana obaveza objavljivanja odluka visokog predstavnika za BiH u Slu\u017ebenom glasniku RS. Potom je 27. 6. 2023. godine usvojen Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, sa va\u017eenjem na teritoriji RS do dono\u0161enja Zakona o Ustavnom sudu BiH od strane Parlamentarne skup\u0161tine BiH. Usvajanju ovog zakona prethodilo je brisanje \u010dlana 39 Pravila Ustavnog suda BiH na vanrednoj sjednici Ustavnog suda BiH odr\u017eanoj 9. 6. 2023. godine. \u010clan 39 Pravila se odnosio na pitanje obaveznog odga\u0111anja sjednica na kojima se odlu\u010duje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili ni\u017eim nivoima ukoliko sjednicama ne prisustvuje najmanje jedan sudija iz RS-a i tri sudije iz Federacije BiH. Izmjena Pravila Ustavnog suda BiH je uslijedila zbog neu\u010destvovanja sudija iz RS na sjednicama, i to nakon penzionisanja jednog sudije, te dugotrajnog bolovanja i najave penzionisanja drugog sudije, uz odbijanje Narodne skup\u0161tine RS da imenuje nove sudije (u kontekstu vi\u0161egodi\u0161njeg negodovanja iz RS na odluke Ustavnog suda BiH kojima su osporavane nadle\u017enosti RS). Na web stranici OHR-a, 1. 7. 2023. godine su objavljene tri odluke Kristijana \u0160mita: 1) odluka br. 13\/23 o nametanju izmjena i dopuna Krivi\u010dnog zakona BiH (\u010dime je izme\u0111u ostalog propisano novo krivi\u010dno djelo \u201eNeizvr\u0161avanje odluka visokog predstvnika\u201c u \u010dlanu 203a KZ BiH), 2) odluka br. 14\/23 o spre\u010davanju stupanja na snagu Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i 3) odluka br. 15\/23 o spre\u010davanju stupanja na snagu Zakona o izmjeni zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske. U Slu\u017ebenom glasniku RS br. 60\/23 od 9. jula 2023. godine, u skladu sa \u010dlanom 109 stav 2 Ustava RS, objavljeni su: Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zaklju\u010dak u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ove propise je prethodno proglasio predsjednik RS, u skladu sa \u010dlanom 80 stav 1 ta\u010dka 4) Ustava RS, ukazima od 7. 7. 2023. godine. Istog dana, u Slu\u017ebenom glasniku BiH, broj 47\/23 objavljene su odluke Kristijana \u0160mita od 1. 7. 2023. godine (za odluke br. 14\/23 i 15\/23 je utvr\u0111eno da stupaju na snagu odmah po objavljivanju na slu\u017ebenoj web stranici OHR-a), pri \u010demu je u \u010dlanu 4 odluke br. 13\/23 o nametanju izmjena i dopuna Krivi\u010dnog zakona BiH, utvr\u0111eno da iste stupaju na snagu 2. 7. 2023. godine, na privremenoj osnovi sve dok ih Parlamentarna skup\u0161tina BiH ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova.<\/p>\n\n\n\n

Podizanje optu\u017enice i pokretanje krivi\u010dnog postupka pred Sudom BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tu\u017eila\u0161tvo Bosne i Hercegovine je 9. jula formiralo tim od tri tu\u017eioca koji je pokrenuo istragu protiv Dodika i Luki\u0107a zbog progla\u0161avanja i objavljivanja zakona Narodne skup\u0161tine RS o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Tu\u017eila\u0161tvo Bosne i Hercegovine je formiralo tim od tri tu\u017eioca koji je pokrenuo istragu protiv Dodika i Luki\u0107a zbog progla\u0161avanja i objavljivanja zakona Narodne skup\u0161tine RS o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Od Dodika se tra\u017ei prestanak obavljanja funkcije predsjednika RS, a u odnosu na Luki\u0107a prestanak obavljanja funkcije v.d. direktora Slu\u017ebenog glasnika u trajanju od deset godina.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Optu\u017enica u predmetu Dodik i Luki\u0107 upu\u0107ena je na potvr\u0111ivanje Sudu BiH 11. 8. 2023. godine (25. 8. 2023. godine je na poziv Suda BiH dostavljena dopuna optu\u017enice), na osnovu izmjena i dopuna Krivi\u010dnog zakona BiH koje je odlukom br. 13\/23 nametnuo Kristijan \u0160mit, kojima se u \u010dlanu 203a navodi da \u0107e kaznom od \u0161est mjeseci do pet godina zatvora biti ka\u017enjeno slu\u017ebeno lice, na svim nivoima vlasti u BiH, koje ne primijeni, ne provede, ne izvr\u0161i ili na drugi na\u010din ne po\u0161tuje odluku visokog predstavnika, ili koje sprije\u010di ili na drugi na\u010din ometa njenu primjenu, provo\u0111enje ili izvr\u0161enje. Izvr\u0161iocu navedenog djela izri\u010de se i mjera bezbjednosti zabrane vr\u0161enja du\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

Sud BiH je potvrdio optu\u017enicu protiv Dodika i Luki\u0107a 11. 9. 2023. godine. Ameri\u010dka ambasada u Sarajevu je optu\u017enicu nazvala va\u017enim korakom u provo\u0111enju vladavine prava, koja je \u201ctemelj svake demokratije\u201d.<\/p>\n\n\n\n

U optu\u017enici se navodi da su \u201eu vremenskom periodu od 01.07.2023. godine do 09.07.2023. godine u Banjoj Luci, Milorad Dodik i Milo\u0161 Luki\u0107, svjesni i znaju\u0107i da je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, donio Odluku kojom se sprje\u010dava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj: 14\/23 od 01.07.2023. godine, koji Zakon je Narodna skup\u0161tina Republike Srpske usvojila na osmoj posebnoj sjednici odr\u017eanoj 27.06.2023. godine i Odluku kojom se sprije\u010dava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, broj: 15\/23 od 01.07.2023. godine, koji Zakon je Narodna skup\u0161tina Republike Srpske usvojila na sedmoj posebnoj sjednici odr\u017eanoj 21.06.2023. godine, sa kojima su prethodno bili upoznati i protivno tome preduzimali slu\u017ebene radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, a ne primjenjuj\u0107i i ne provode\u0107i navedene Odluke Visokog predstavnika.<\/p>\n\n\n\n

Prema prvoj ta\u010dki optu\u017enice, navodi se da je Milorad Dodik u svojstvu predsjednika Republike Srpske, u skladu sa \u010dlanom 80 stav 1 ta\u010dka 4) Ustava RS, donio Ukaz o progla\u0161enju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, kao i Ukaz o progla\u0161enju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na na\u010din da je iste svojeru\u010dno potpisao, \u201eiako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obavezuju\u0107e u skladu sa ovla\u0161\u0107enjima koja su mu data \u010dlanom V Aneksa 10 Op\u0161teg okvirnog sporazuma za mir u BiH i \u010dlanom II.1d) navedenog sporazuma, a sve u namjeri da se navedene odluke Visokog predstavnika ne primijene i ne provedu, obzirom da je za primjenu i provedbu ovih Odluka bilo potrebno uzdr\u017eavanje od daljnjeg zakonodavnog postupka, nakon \u010dega je prvoosumnji\u010deni navedene Ukaze proslijedio u \u2019Slu\u017ebeni glasnik Republike Srpske\u2019 radi njihove objave i potom stupanja na snagu navedenih zakona\u201d.<\/p>\n\n\n\n

U drugoj ta\u010dki optu\u017enice se, izme\u0111u ostalog, navodi da je Milo\u0161 Luki\u0107, u svojstvu v.d. direktora Slu\u017ebenog glasnika Republike Srpske, 9. 7. 2023. godine potpisao obrazac kojim je omogu\u0107io objavljivanje akata koje mu je proslijedio Dodik.<\/p>\n\n\n\n

U optu\u017enici se nadalje konstatuje da \u201eprvoosumnji\u010deni Milorad Dodik i drugoosumnji\u010deni Milo\u0161 Luki\u0107, kao slu\u017ebene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli Odluke Visokog predstavnika za BiH\u201d, \u010dime su po\u010dinili krivi\u010dno djelo \u201cNeizvr\u0161avanje odluka visokog predstavnika\u201d iz \u010dlana 203a stav 1 Krivi\u010dnog zakona BiH, u vezi sa \u010dlanom 54. istog zakona.<\/p>\n\n\n\n

Prvo ro\u010di\u0161te pred Sudom BiH o izja\u0161njenju o krivici Dodika i Luki\u0107a bilo je zakazano za 16. 10. 2023. godine, kada su se optu\u017eeni izjasnili da ne razumiju optu\u017enicu, na osnovu \u010dega je sudija Jasmina \u0106osi\u0107 Dedovi\u0107 po slu\u017ebenoj du\u017enosti donijela odluku da su se optu\u017eeni izjasnili da nisu krivi. Nakon \u0161to je po\u010detak su\u0111enja pet puta odga\u0111an (prvo 21. 11. 2023. godine zbog Dodikovog slu\u017ebenog puta u Ma\u0111arsku, zatim 6. 12. 2023. godine zbog zahtjeva Dodikove odbrane da se su\u0111enje iz Sarajeva premjesti u Banja Luku, pa 20. 12. 2023. godine zbog zahtjeva Dodikove odbrane za izuze\u0107e postupaju\u0107ih tu\u017eilaca, 17. 1. 2024. godine zbog zahtjeva Dodikove odbrane za izuze\u0107em postupaju\u0107eg sudije Mirsada Strike i 30. 1. 2024. godine zbog obaveza Dodikovog branioca u drugom predmetu), te nakon razdvajanja postupka zbog Luki\u0107evog zdravstvenog stanja (17. 1. 2024. godine) i zamjene postupaju\u0107eg sudije (zbog penzionisanja sudije Strike), glavni pretres u postupku protiv Dodika je prvi put odr\u017ean 5. 2. 2024. godine \u010ditanjem optu\u017enice pred sudijom pojedincem Senom Uzunovi\u0107. U nastavku procesa, 6. 3. 2024. godine, predmeti protiv Dodika i Luki\u0107a su ponovo spojeni u jedan postupak, a po\u010delo je i izvo\u0111enje dokaza tu\u017eila\u0161tva saslu\u0161anjem jednog od inspektora Agencije za istrage i za\u0161titu (SIPA) koji su sprovodili istragu u ovom predmetu. Nastavak su\u0111enja je zakazan za 5. 4. 2024. godine, kada tu\u017eila\u0161tvo planira saslu\u0161ati svjedoke Vladimira Jankovi\u0107a i Milku Devu\u0161i\u0107 koji su tokom 2023. godine vr\u0161ili funkciju direktora Slu\u017ebenog glasnika RS.<\/p>\n\n\n\n

(Ne)sporna ovla\u0161\u0107enja Kristijana \u0160mita i (ne)osnovanost krivi\u010dnog gonjenja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Posebna kontroverza procesa protiv Dodika i Luki\u0107a jeste u pravnom osnovu za djelovanje Kristijana \u0160mita, njema\u010dkog diplomate koga je na prijedlog SR Njema\u010dke 27. 5. 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (uz izuze\u0107e predstavnika Ruske Federacije). Naime, \u0160mitovo imenovanje nije dobilo podr\u0161ku vlasti u Republici Srpskoj kao jednoj od potpisnica Aneksa X Dejtonskog sporazuma, niti je imenovanje izvr\u0161eno relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a (zbog protivljenja Rusije i Kine), u skladu sa \u010dlanom I\/2. Aneksa X Dejtonskog sporazuma. Evidentan nedostatak legaliteta u postupku imenovanja, ali i manjak legitimiteta i autoriteta u odnosu na svoje prethodnike u Kancelariji visokog predstavnika (OHR), \u0160mit je tokom prethodnih dvije i po godine nastojao da nadomjesti poja\u010danim aktivizmom u odnosu na svog prethodnika u OHR-u, putem dono\u0161enja odluka o nametanju ustavnih amandmana u Federaciji BiH i zakona na nivoima BiH, Federacije BiH i RS.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Koja je pravna osnova za djelovanje njema\u010dkog diplomate Kristijana \u0160mita?<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Po oprobanom receptu OHR-a, ove odluke su dono\u0161ene upu\u0107ivanjem na \u010dlan 5 Aneksa X Dejtonskog sporazuma, kojim se predvi\u0111a da je visoki predstavnik kona\u010dni autoritet u tuma\u010denju Dejtonskog sporazuma u kontekstu civilne primjene, te pozivanjem na tzv. Bonska ovla\u0161\u0107enja, preciznije na pargraf XI.2 Bonske deklaracije, politi\u010dkog akta Savjeta za implementaciju mira usvojenog na konferenciji odr\u017eanoj 9. i 10. 12. 1997. godine u Bonu, u kome se visoki predstavnik poziva da donosi \u201eobavezuju\u0107e odluke koje smatra neophodnim\u201c, i to: \u201e1) o vremenu, mjestu i predsjedavanju zajedni\u010dkim institucijama BiH; 2) u slu\u010daju kada se stranke ne mogu dogovoriti, koje \u0107e va\u017eiti sve dok ih ne donese Predsjedni\u0161tvo BiH ili Savjet ministara; 3) druge vrste mjera koje slu\u017ee sprovo\u0111enju Dejtonskog sporazuma, naro\u010dito za nesmetan rad institucija, \u0161to uklju\u010duje i odluke protiv nosilaca javne vlasti koji ne ispunjavaju svoje ustavne du\u017enosti, odnosno koji ne u\u010destvuju u radu tih institucija\u201c. Iako iz ovih akata ne proizlazi izri\u010dito ovla\u0161\u0107enje visokog predstavnika da mijenja ustave i donosi zakone u BiH, u praksi OHR-a su vi\u0161e puta preduzimane odluke sa ustavotvornim i zakonodavnim dejstvima, koje su naknadno usvajane od strane nadle\u017enih parlamenata. U pogledu poslednjih \u0160mitovih odluka koje su u osnovi pokretanja procesa protiv Dodika i Luki\u0107a, nadle\u017eni parlamenti jo\u0161 uvijek nisu usvojili zakonske akte, a jedno od osnovnih na\u010dela krivi\u010dnog prava je da se krivi\u010dna djela i krivi\u010dne sankcije ne mogu propisivati drugim aktom osim zakona (nullum crimen, nulla poena sine lege<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je napomenuti da se o pitanju ovla\u0161\u0107enja visokog predstavnika vi\u0161e puta izja\u0161njavao Ustavni sud BiH. Prvi put se o ovom pitanju Ustavni sud BiH izjasnio u Odluci broj U 9\/00 od 3. 11. 2000. godine kojom je utvr\u0111eno da je visoki predstavnik Zakonom o dr\u017eavnoj grani\u010dnoj slu\u017ebi Bosne i Hercegovine \u201cintervenisao u pravni sistem Bosne i Hercegovine, supstituiraju\u0107i doma\u0107e vlasti. U tom pogledu on je, stoga, djelovao kao vlast Bosne i Hercegovine, a zakon, koji je on donio, prirode je doma\u0107eg zakona te se mora smatrati zakonom Bosne i Hercegovine\u201d. Identi\u010dno shvatanje ovla\u0161\u0107enja visokog predstavnika Ustavni sud BiH je ponovio i u brojnim drugim odlukama (npr. Odluka broj U 16\/00 od 2. 2. 2001, Odluka broj U 25\/00 od 23. 3. 2001, pa Odluka broj U 15\/21 od 14. 7. 2022. godine itd.). \u0160tavi\u0161e, Ustavni sud BiH se pro\u0161le godine izjasnio i o pitanju pravnog statusa Kristijana \u0160mita. Odlukom broj U 27\/22 od 23. 3. 2023. godine Ustavni sud BiH je utvrdio da su u skladu sa Ustavom BiH odluke Kristijana \u0160mita iz oktobra 2022. godine kojima je izmijenio Ustav Federacije BiH, odnosno Izborni zakon BiH. Time je Ustavni sud BiH zauzeo stav da je Kristijan \u0160mit postupao u svojstvu visokog predstavnika, argumentacijom da je prije toga u brojnim svojim odlukama Ustavni sud BiH utvrdio da se zakon visokog predstavnika mo\u017ee, odnosno mora smatrati zakonom Bosne i Hercegovine. Ostaje da se vidi kakav \u0107e stav zauzeti Sud BiH.<\/p>\n\n\n\n

Iz \u010dinjeni\u010dnog opisa konkretnog predmeta nesumnjivo je da su se Dodik i Luki\u0107 preduzetim aktima i radnjama suprotstavili odlukama Kristijana \u0160mita, ali i da je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH protivan Ustavu BiH (\u010dlan VI\/5. u vezi sa \u010dlanom III\/3.b) Ustava BiH). S druge strane, nesporno je da odluka br. 13\/23 o nametanju izmjena i dopuna Krivi\u010dnog zakona BiH, objavljena 7. 7. 2023. godine u Slu\u017ebenom glasniku BiH broj 47\/23, \u010dlanom 4 utvr\u0111uje da je ista stupila na snagu 2. 7. 2023. godine. Takvom odredbom je utvr\u0111ena retroaktivna primjena zakona (ako se prihvati stav Ustavnog suda BiH da je \u0160mit ovla\u0161\u0107eni zakonodavac u BiH), \u0161to predstavlja kr\u0161enje jednog od univerzalnih na\u010dela krivi\u010dnog prava (nullum crimen sine lege praevia<\/em>). Zabrana retroaktivne primjene krivi\u010dnog zakona podrazumijeva obavezu da zakon mora stupiti na snagu prije nego \u0161to je krivi\u010dno djelo u\u010dinjeno, da bi takav zakon uop\u0161te mogao biti primjenjen na po\u010dinioca. Izuzetno, retroaktivna primjena novog bla\u017eeg krivi\u010dnog zakona mogu\u0107a je ukoliko je novi zakon bla\u017ei za optu\u017eenog (lex mitior<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107i ishodi procesa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako se radi o krivi\u010dnom postupku, mo\u017ee se osnovano o\u010dekivati da \u0107e ishod ovog procesa imati politi\u010dke implikacije, budu\u0107i da je jedan od optu\u017eenih predsjednik RS i lider najja\u010de politi\u010dke partije u RS. Eventualnim dono\u0161enjem osloba\u0111aju\u0107e presude, oja\u010dala bi se Dodikova politi\u010dka pozicija u RS i BiH. Osim toga, ovakvim ishodom bi dodatno bio uru\u0161en autoritet Kristijana \u0160mita, \u010dije bi dalje djelovanje bilo bespredmetno sa stanovi\u0161ta politi\u010dkih snaga koje stoje iza njegovog imenovanja. Ostaje da se vidi kako bi se to odrazilo na proces evropskih integracija BiH, koji je od 21. 3. 2024. godine dobio na zamahu nakon otvaranja pregovora izme\u0111u EU i BiH zbog provedenih reformi u nekoliko klju\u010dnih oblasti, u \u010demu je zna\u010dajnu ulogu imao Dodikov SNSD.<\/p>\n\n\n\n

U slu\u010daju osu\u0111uju\u0107e presude, pored izricanja kazne zatvora Sud BiH je prema stavu 4 \u010dlana 203a obavezan izre\u0107i i mjeru bezbjednosti zabrane vr\u0161enja du\u017enosti, \u0161to su postupaju\u0107i tu\u017eioci Tu\u017eila\u0161tva BiH predlo\u017eili optu\u017enicom. U odnosu na Dodika, tra\u017ei se prestanak obavljanja funkcije predsjednika RS, a u odnosu na Luki\u0107a prestanak obavljanja funkcije v.d. direktora Slu\u017ebenog glasnika u trajanju od deset godina. \u0160tavi\u0161e, u skladu sa stavom 5 \u010dlana 203a u optu\u017enici je predlo\u017eeno da Dodiku i Luki\u0107u Sud BiH utvrdi nastupanje pravnih posljedica osude i to prestanak slu\u017ebene du\u017enosti i zaposlenja, zabranu obavljanja i sticanja slu\u017ebene du\u017enosti u zakonodavnom, izvr\u0161nom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se djelimi\u010dno ili u cijelosti finansira iz javnih sredstava. Kao rezultat, Sud BiH bi osu\u0111uju\u0107om presudom nalo\u017eio, ne samo smjenu Milorada Dodika sa funkcije predsjednika RS, nego i njegovo uklanjanje iz politi\u010dkog \u017eivota, \u0161to bi imaju\u0107i u vidu stav vlasti u RS spram djelovanja Kristijana \u0160mita nesumnjivo produbilo politi\u010dku krizu u BiH. Zao\u0161travanje politi\u010dke krize bi pored podizanja unutra\u0161njih me\u0111uetni\u010dkih tenzija izvjesno dovelo do blokade rada zajedni\u010dkih institucija BiH i niza poteza vlasti RS usmjerenih u pravcu povratka na \u201eizvorni Dejton\u201c. Imaju\u0107i u vidu i to da je dono\u0161enju \u0160mitovih odluka i podizanju optu\u017enice protiv Dodika prethodilo uvo\u0111enje sankcija njemu i drugim visokim zvani\u010dnicima RS od strane SAD i Ujedinjenog Kraljevstva (poku\u0161aj da sankcije uvede i Evropska unija sprije\u010den je prevashodno zalaganjem Ma\u0111arske, sa \u010dijim premijerom Orbanom Dodik ima dobre odnose), osu\u0111uju\u0107a presuda bi u\u010dvrstila antizapadno raspolo\u017eenje u RS \u0161to bi se posljedi\u010dno odrazilo i na evropski put BiH, a vjerovatno i na geopoliti\u010dke igre na Balkanu \u010diji bi krajnji ishod bilo te\u0161ko predvidjeti.<\/p>\n\n\n\n

Istini za volju, Krivi\u010dni zakon BiH predvi\u0111a jo\u0161 jednu mogu\u0107nost. Naime, Dodiku bi u slu\u010daju izricanja kazne zatvora u trajanju ne du\u017eem od dvije godine mogla biti izre\u010dena uslovna osuda, u skladu sa \u010dlanom 59 Krivi\u010dnog zakona BiH. Pri tom, mjere bezbjednosti izre\u010dene uz uslovnu osudu se izvr\u0161avaju (stav 6 istog \u010dlana). \u0160tavi\u0161e, stav 2 \u010dlana 113 Krivi\u010dnog zakona BiH propisuje da \u201ePravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivi\u010dno djelo po\u010diniocu izre\u010dena (…) uslovna osuda“. U tom slu\u010daju, Dodiku uslovnom osudom ne bi bilo zabranjeno politi\u010dko djelovanje, ali bi bio smijenjen sa funkcije predsjednika RS i prinu\u0111en na defanzivu u daljem politi\u010dkom osporavanju autoriteta Kristijana \u0160mita. U suprotnom, uslovna osuda bi mu bila zamijenjena zatvorskom kaznom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krivi\u010dni postupak koji je, zbog nepo\u0161tovanaja odluka Kristijana \u0160mita pokrenut pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Slu\u017ebenog glasnika RS Milo\u0161a Luki\u0107a, nije samo sudski postupak nego i jo\u0161 jedan \u201eza\u010din u bosanskohercegova\u010dkom politi\u010dkom loncu\u201c. Mjesecima unazad, medijski izvje\u0161taji su preplavljeni ne samo informacijama o preduzetim procesnim radnjama u ovom…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2149,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2145"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2145"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2156,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2145\/revisions\/2156"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}