{"id":2256,"date":"2024-05-13T18:07:11","date_gmt":"2024-05-13T18:07:11","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2256"},"modified":"2024-05-16T12:54:08","modified_gmt":"2024-05-16T12:54:08","slug":"politilog-davor-gjenero-gora-je-zarobljeno-drustvo-proces-porobljavanja-se-tek-zaostrava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/05\/13\/politilog-davor-gjenero-gora-je-zarobljeno-drustvo-proces-porobljavanja-se-tek-zaostrava\/","title":{"rendered":"Politikolog Davor Gjenero: &#8216;Gora je zarobljeno dru\u0161tvo, proces porobljavanja se tek zao\u0161trava&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p><em> Analiziraju\u0107i situaciju u Crnoj Gori, sagovornik FEB-a smatra da je situacija u toj zemlji zahtjevna, te da se za okon\u010danje krize, uz ostalo, treba vratiti vrijednostima suverene Crne Gore, te potisnuti zagovornike interesa Srbije i Rusije iz crnogorskog parlamentarnog \u017eivota. Recept je ka\u017ee Gjenero naoko jednostavan, ali je u stvari vrlo vrlo zahtjevan.<\/em><\/p>\n\n\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Gospodine Gjenero, k<\/em>ako do\u017eivljavate EU, u kakvoj je kondiciji i koliko se njeni gra\u0111ani svjesni va\u017enosti izbora za evropski parlament? Ko u stvari vodi spoljnu politiku EU?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Dok je Europska unija bila integracija 12, odnosno 15 dr\u017eava \u010dlanica, prije velikog buma pro\u0161irenja 2004. godine, na\u010delo suglasnosti (konsenzusa) dobro je funkcioniralo unutar Unije, a unato\u010d povremenim napetostima me\u0111u \u010dlanicama, postojala je politi\u010dka kultura koja je uvjetovala da ne dolazi do zloupotrebe tog na\u010dela. Nakon velikog pro\u0161irenja po\u010deli su i problemi vezani s primjenom konsenzualnog odlu\u010divanja. Unija se Ugovorom iz Amsterdama iz 1997. do neke mjere pripremila za veliko pro\u0161irenje, oja\u010dane su sredi\u0161nje europske institucija, uloga Europskog parlamenta, a stvoreni su i mehanizmi za suspenziju prava glasa pojedine dr\u017eave \u010dlanice. Ipak, ve\u0107 se s Europom 25 \u010dlanica, dakle nakon pro\u0161irenja 2004, kad je u Uniju stupila skupina novih demokracija, pokazalo da mehanizmi koji su bili primjereni za Europu petnaestoro, ponekad ote\u017eano funkcioniraju. S Europom 27 jo\u0161 je te\u017ee, a preduvjet za daljnje pro\u0161irenje Unije je ozbiljna institucionalna reforma, ja\u010danje kontrolne uloge europske razine vlasti, pove\u0107anje uloge parlamenta, ali i ve\u0107inskog glasanja unutar Europskog vije\u0107a, i ograni\u010davanje broja pitanja o kojima se odlu\u010duje konsenzusom. Sustav koji sve sporije donosi odluke ne mo\u017ee biti efikasan i ne mo\u017ee gra\u0111anima pribavljati kvalitetna javna dobra. Unutar Unije se zato stvaraju skupine zagovornika, ali i protivnika reforme na\u010dela odlu\u010divanja, a ja\u010danje protivljenja na\u010delu \u201evi\u0161e Europe\u201d, \u0161to se odvija pod egidom nekakvog kvazi-suverenizma, predstavlja ozbiljnu prepreku pripremi Unije za budu\u0107a pro\u0161irenja, ali i prepreku efikasnom funkcioniranju dana\u0161nje Unije s 27 zemalja \u010dlanica, u kojoj je \u010desto izrazito ote\u017eano donositi odluke, ali i unutar koje se prelazi preko otvorenog na\u010dela kr\u0161enja na\u010dela vladavine prava, samo da bi se omogu\u0107ilo kakvo takvo dono\u0161enje odluka.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno da protivnici liberalne demokracije, prije svega totalitarni re\u017eim Vladimira Putina, vje\u0161to zlorabi ovu disfunkciju u odlu\u010divanju unutar Unije, koju do\u017eivljava svojim klju\u010dnim rivalom, utje\u010de na procese u pojedinim dr\u017eavama \u010dlanicama, i onda pomo\u0107u aktera pod svojim utjecajem, zagovornika \u201eneliberalne demokracije\u201d (neki rabe termin iliberalna demokracija) ote\u017eavaju dono\u0161enje odluka unutar Unije. Na\u010delom suglasnosti u takvim je uvjetima vrlo te\u0161ko donositi efikasne zajedni\u010dke politike u sferi sigurnosti i vanjskih poslova, a to predstavlja ozbiljan problem za Uniju. Na\u010delo \u201evi\u0161e Europe\u201d jedini je izlaz iz takve situacije, a lako je prepoznati da se unutar Unije stvara svojevrsna koalicija \u201eneliberalnih\u201d politi\u010dkih aktera, protiv svake reforme i odstupanja od na\u010dela suglasnosti. Protivljenje ja\u010danju europskih institucija sjajan je lakmus papir za prepoznavanje aktera koji su pod patogenim utjecajem totalitarnog re\u017eima Vladimira Putina i koji zapravo rade na korist blokiranja europskih institucija.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/1604133034-davor-gjenero-i_1118x745-2-1024x682.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2275\" width=\"845\" height=\"562\" srcset=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/1604133034-davor-gjenero-i_1118x745-2-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/1604133034-davor-gjenero-i_1118x745-2-300x200.jpg 300w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/1604133034-davor-gjenero-i_1118x745-2-768x512.jpg 768w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/1604133034-davor-gjenero-i_1118x745-2.jpg 1118w\" sizes=\"(max-width: 845px) 100vw, 845px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Politikolog Davor Gjenero: <em>Preduvjet za daljnje pro\u0161irenje Unije je ozbiljna institucionalna reforma, ja\u010danje kontrolne uloge europske razine vlasti, pove\u0107anje uloge parlamenta, ali i ve\u0107inskog glasanja unutar Europskog vije\u0107a, i ograni\u010davanje broja pitanja o kojima se odlu\u010duje konsenzusom<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Da li nedostatak harizmati\u010dnih evropskih politi\u010dara uti\u010de na njenu (ne)mo\u0107?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Nije stvar u karizmatskim vo\u0111ama, problem je nedostatak ozbiljne vizije.&nbsp; O Jacquesu Delorsu ili njegovom nasljedniku Jacquesu Santeru vjerojatno ne\u0107emo govoriti kao o karizmatskim predsjednicima Europske komisije, ali se radi o ljudima koji su imali viziju, nisu razmi\u0161ljali u okvirima \u010detverogodi\u0161njeg mandata, nego su imali \u0161iru sliku i vukli poteze koji su produbljivali integraciju. Danas je europska politi\u010dka klasa dramati\u010dno degradirana, nema ljudi s vizijom, nego je rije\u010d o tehnokratima koji razmi\u0161ljaju samo o onome \u0161to mogu ostvariti u jednom svom mandatu, bez dugoro\u010dne vizije. \u010cak i oni europski politi\u010dari, kojima smo pripisivali \u201ekarizmatske\u201d osobine, kao na primjer biv\u0161oj njema\u010dkoj kancelarki Angeli Merkel, ili sada\u0161njem francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu, pokazali su pomanjkanje stvarne kreativne vizije. To postaje ozbiljan problem za upravljanje tromom i slo\u017eenom integracijom. Manje je pritom va\u017eno karizmatsko vodstvo, a ve\u0107i je problem pristajanje na poigravanje temeljnim zajedni\u010dkim vrijednostima i zapostavljanje tih vrijednosti zbog pragmati\u010dnih upravlja\u010dkih problema.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Koliko su ti isti EU predstavnici vjerodostojni kada dolaze u zemlje kandidate za \u010dlanstvo i sre\u0107u se sa politi\u010darima koji ne dijele evrospke vrijednosti (Vu\u010di\u0107, Mandi\u0107..)?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Europska unija ne bira vodstvo zemalja koji se obuhva\u0107ene procesom pro\u0161irenja. To \u0161to je u brojnim dr\u017eavama na Balkanu uspostavljen neliberalni politi\u010dki sustav i \u0161to su se na vlast izdigli akteri koji europsku integraciju ne do\u017eivljavaju kao vrijednosti, nije odgovornost Europske unije, nego odgovornost politi\u010dkog tijela tih dr\u017eava. Kad je rije\u010d o Andriji Mandi\u0107u, kojeg spominjete, Unija je, kao uostalom i na\u0161i transatlantski saveznici iz SAD, vi\u0161ekratno slala upozorenje da bi Crna Gora, kao dr\u017eava \u010dlanica NATO saveza i jo\u0161 uvijek barem formalno vode\u0107a zemlja procesa pro\u0161irenja, morala izbje\u0107i stvaranje vladaju\u0107e koalicije u kojoj sudjeluju protivnici demokratskog poretka, nacionalnog suvereniteta, pa i europske integracije, akteri koji zagovaraju Vu\u010di\u0107evu ina\u010dicu Putinova \u201eRuskog svijeta\u201d, takozvani \u201eSrpski svijet\u201d i koji euroazijatizam i nekakvo pridru\u017eivanje dr\u017eavama BRIKS, vide kao superioran koncept u odnosu na europsku integraciju. Naravno da bi bilo racionalno ignorirati neliberalne aktere koji su ovladali pojedinim dr\u017eavama obuhva\u0107enima procesom pro\u0161irenja, ali komunikacija s njima je posljedica uvjerenja dijela europske politi\u010dke klase da je proces pro\u0161irenja va\u017eno geopoliti\u010dko oru\u0111e. To uvjerenje vezano je uz nadu da bi nakon pro\u0161irenja bilo mogu\u0107e zaustaviti ili ograni\u010diti taj patogeni utjecaj totalitarnog Putinovog re\u017eima, iako ga itekako prepoznajemo u dr\u017eavama \u010dlanicama, poput Ma\u0111arske ili Slova\u010dke, te na neke aktere u sustavu koji ne kontroliraju sve izvode vlasti (kao na primjer hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107), ali i brojne stranke koje izravno ili neizravno utje\u010du na politi\u010dke vlasti u svojim dr\u017eavama (od Nizozemske do Italije). Ve\u0107 smo govorili o potiskivanju temeljnih skupnih vrijednosti Unije u drugi plan, zbog pragmati\u010dnih upravlja\u010dkih interesa i popu\u0161tanju neprovo\u0111enju na\u010dela vladavine prava. Isti je razlog za\u0161to dio europske politi\u010dke klase komunicira s politi\u010darima koji su otvoreno neprijateljski raspolo\u017eeni prema temeljnim vrijednostima integracije zasnovane na vladavini prava i ravnopravnom matri\u010dnom odnosu dr\u017eava obuhva\u0107enih integracijom, prema na\u010delu izgradnje mira politikom pro\u0161irenja Unije&#8230; kao \u0161to su to, na\u017ealost ne samo Aleksandar Vu\u010di\u0107 ili Andrija Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>U Crnoj Gori &#8211; sa predsjednikom skup\u0161tine Crne Gore, \u010detni\u010dkim vojvodom koji gosti predsjednika RS Milorada Dodika je realnost postala ne\u0161to \u0161to je Crna Gora referendumom za samostalnost htjela da sprije\u010di.&nbsp; Kako sprije\u010diti srpski i ruski uticaj u Crnoj Gori?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Tako dugo dok je na vlasti koalicija koju samo formalno predvodi premijer Milojko Spaji\u0107, sa svojim ru\u0161evinama populisti\u010dkog pokreta PES, a Spaji\u0107 i predsjednik Jakovi Milatovi\u0107 su voljko u ruke Mandi\u0107u i onome \u0161to je odtalo od njegovog DF-a dali u ruke veto vlast, a sada i \u010detrdeset posto utjecaja na strukturu vlasti, Mandi\u0107evu politi\u010dku volju nije mogu\u0107e ograni\u010diti. DF je najve\u0107a opcija vladaju\u0107e koalicije, odavno to nije PES, DF kontrolira zakonodavnu proceduru, a Mandi\u0107 po Vu\u010di\u0107evom obrascu malo pomalo razbija institucije i zarobljava dr\u017eavu. PES, i Demokrate, kao partneri u vlasti, njegovi su jataci koji mu omogu\u0107avaju porobljavanje institucija i koji blokiraju dovo\u0111enje u pitanje politi\u010dke ve\u0107ine za takve javne politike kakve diktira Mandi\u0107eva mo\u0107 i Vu\u010di\u0107ev utjecaj na javne vlasti u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Kako vi vidite izlaz iz krize koja se produbljuje sa izlaskom Jakova Milatovi\u0107a iz PES-a?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Moram priznati da ga ne vidim. Malo je nade da bi moglo do\u0107i do raspada parlamentarne ve\u0107ine. \u010cini mi se da je Crna Gora ve\u0107 sad zarobljeno dru\u0161tvo, a da se proces porobljavanja tek zao\u0161trava. Bojim se za slobodne medije, bojim se za institucije gra\u0111anskog dru\u0161tva, za demokratske i proeuropske politi\u010dke opcije i za za\u0161titu manjinskih zajednica u Crnoj Gori, koje su u prethodnom razdoblju promovirale na\u010delo konstitucionalnog patriotizma i pokazivale veliku lojalnost crnogorskoj dr\u017eavnosti i demokratskome poretku.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/16563070729pghyvstek6qr0ze-i_1920x1280-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2266\" srcset=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/16563070729pghyvstek6qr0ze-i_1920x1280-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/16563070729pghyvstek6qr0ze-i_1920x1280-300x200.jpg 300w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/16563070729pghyvstek6qr0ze-i_1920x1280-768x512.jpg 768w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/16563070729pghyvstek6qr0ze-i_1920x1280-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/16563070729pghyvstek6qr0ze-i_1920x1280.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Davor Gjenero: <em>Crna Gora je ve\u0107 sad zarobljeno dru\u0161tvo, a proces porobljavanja se tek zao\u0161trava<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Mandi\u0107 najavljuje rekonstrukciju vlade i prije jeseni. Ispada da je on klju\u010dni igra\u010d?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Od formiranja Spaji\u0107eve vlade u Mandi\u0107evim je rukama veto snaga, a raspadom formalno vode\u0107eg pokreta unutar vlasti on definitivno postaje stvarni nosilac izvr\u0161ne vlasti u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>DPS &#8211; povla\u010denjem \u0110ukanovi\u0107a nije uspio da se konsoliduje, kakav je njihov politi\u010dki uticaj? Da li ga uop\u0161te vi\u0161e imaju?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>\u010cini mi se da su oni jo\u0161 uvijek najozbiljnija proeuropska i crnogorska suverenisti\u010dka stranka, da jo\u0161 uvijek okupljaju najvi\u0161e ljudi koji razumiju \u0161to je dr\u017eava i \u0161to su javne politike, i da su jo\u0161 uvijek na neki na\u010din superiorni u parlamentarnoj areni. Izgubili su dio svog bira\u010dkog tijela, dio njihovih bira\u010da na pro\u0161lim parlamentarnim izborima odlio se prema PES-u, a pretpostavljam da je to bira\u010dko tijelo sada do\u017eivjelo veliko razo\u010daranje. Pitanje je, samo, kako \u0107e DPS, ili netko od njegovih suverenisti\u010dkih i proeuropskih partnera, izgraditi strategiju za ponovno privla\u010denje tih bira\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Situacija u kojoj se DPS na\u0161ao do neke mjere nali\u010di na situaciju u kojoj je nakon smrti Franje Tu\u0111mana bio HDZ. U HDZ-u se tada nisu odlu\u010dili za to da upravljanje strankom prepuste frakciji koja je do tada bila najutjecajnija i koja je sudjelovala u izgradnji autoritarnog re\u017eima u Hrvatskoj, nego su se opredijelili za proeuropsku politiku. Ivo Sanader je bio povezan s rizikom korupcije, ali je prije svega bio umjeren, koncilijantan proeuropski politi\u010dar. U dva mandata, pri \u010demu je nakon polovice drugog vodstvo stranke i vlade preuzela njegova dotada\u0161nja potpredsjednica Jadranka Kosor, to je vodstvo Hrvatsku dovelo do okon\u010danja pristupnih pregovora i potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj uniji. \u010cini mi se da bi upravo to morao raditi DPS, prepoznati vodstvo s najve\u0107im eurointegracijskim kapacitetom i sve karte staviti na proces pro\u0161irenja, uvjeriti crnogorske bira\u010de da jedino oni imaju za taj proces potrebna znanja i kapacitete. To je optimisti\u010dni scenarij. Postoji i pesimisti\u010dni, scenarij koji se odvio u DS-u u Srbiji nakon poraza Borisa Tadi\u0107a i stranke na predsjedni\u010dkim i parlamentarnim izborima 2012. godine. Frakcijski sukobi, nepostojanje skupne ideje, zanemarivanje misije koja je stranku dr\u017eala na okupu, DS su gurnuli na marginu politi\u010dke arene, a demokratska opozicija ostala je atomizirana, bez skupne politi\u010dke volje i bez snage da zajedno provodi konzistentne politike. Ako bi se dogodio scenarij po matrici DS-a, to bi Crnu Goru dodatno osudilo na stanje zarobljenog, pa i okupiranog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>\u0160to treba da se desi, da se po\u010dne nazirati kraj krize u Crnoj Gori?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Povratak vrijednostima suverene Crne Gore, reafirmacija vrednota na kojima po\u010diva EU, afirmacija na\u010dela vladavine prava, potiskivanje zagovornika interesa Srbije i Rusije iz crnogorskog parlamentarnog \u017eivota i demokratska konsolidacija institucija. Recept je naoko jednostavan, ali je vrlo vrlo zahtjevan.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Po\u010detkom maja je bilo 20 godina od ulaska Slovenije u EU, u to vrijeme, uo\u010di ulaska, bili smo svjedoci da su reforme sprovedene u sve pore slovena\u010dkog dru\u0161tva, da je svaki gra\u0111anin bio uklju\u010den u to. \u0160ta mislite, da li je mogu\u0107a takva mobilizacija crnogorskog dru\u0161tva?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>I Slovenija i Hrvatska, kao i ostale uspje\u0161ne dr\u017eave koje su pristupile Europskoj uniji, u svome pristupnom procesu bile su obilje\u017eene temeljnim dru\u0161tvenim konsenzusom o vrijednosti pristupanja Uniji. Hrvatska je, \u010dak, taj konsenzus institucionalizirala osnivanjem Mati\u010dnog odbora za pra\u0107enje pregovora, kojeg su zajedno inicirali tada biv\u0161i premijer i trenutni \u0161ef opozicije Ivica Ra\u010dan i tada\u0161nji premijer Ivo Sanader. Ve\u0107ina novih \u010dlanica, nakon pristupanja EU, do\u017eivjela je svojevrsnu regresiju, nestalo je velikog zajedni\u010dkog cilja, a time i temeljne suglasnosti unutar parlamentarne arene. U Sloveniji je taj proces bio manje dramati\u010dan, ali vidljiv, u Hrvatskoj je u razdoblju od 2011. do 2016. bio ba\u0161 dramati\u010dan, a nakon toga je uspostavljena temeljna stabilnost i zapo\u010dela je reafirmacija temeljnih skupnih europskih vrednota. Dr\u017eave Zapadnog Balkana koje su trenutno obuhva\u0107ene procesom pro\u0161irenja, uglavnom su daleko od uspostave temeljnoga konsenzusa o skupnim dru\u0161tvenim vrijednostima i ciljevima. To vrijedi za Srbiju, za Crnu Goru, proces uspostavljanja skupnih vrijednosti u BiH sustavno opstruira politi\u010dka klasa u manjem entitetu, ali ni u Federaciji se politika nije iskazala u mobilizaciji gra\u0111ana oko zajedni\u010dkih ciljeva. Sjeverna Makedonija je najmanje obilje\u017eena tim pomanjkanjem zajedni\u010dkog cilja, ali koliko su sna\u017enije opstrukcije dr\u017eava \u010dlanica, zbog bilateralnih interesa (najprije Gr\u010dka, sada Bugarska), toliko se i svijest u politi\u010dkom tijelu o va\u017enosti zajedni\u010dkih ciljeva i dru\u0161tvenog konsenzusa sve vi\u0161e potiskuje.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u017ealost, niti u Crnoj Gori, niti u drugim dr\u017eavama Zapadnog Balkana, osim mo\u017eda na Kosovu, ne vidim potencijal za takav dru\u0161tveni konsenzus kakav je obilje\u017eavao Sloveniju pred dvadeset i ne\u0161to godina, ili Hrvatsku pred petnaestak.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"904\" height=\"510\" src=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/Davor-Gjenero-foto-N1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2268\" srcset=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/Davor-Gjenero-foto-N1.jpg 904w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/Davor-Gjenero-foto-N1-300x169.jpg 300w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/05\/Davor-Gjenero-foto-N1-768x433.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 904px) 100vw, 904px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Davor Gjenero:  <em>Na\u017ealost, niti u Crnoj Gori, niti u drugim dr\u017eavama Zapadnog Balkana, osim mo\u017eda na Kosovu, ne vidim potencijal za takav dru\u0161tveni konsenzus kakav je obilje\u017eavao Sloveniju pred dvadeset i ne\u0161to godina, ili Hrvatsku pred petnaestak.<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Crna Gora se hvali dobrosusjedskim odnosima. Da li \u0107e oni zaista ostati, kada govorimo o Hrvatskoj i granici na Prevlaci? Hrvatska mo\u017ee iskoristiti pravo veta, kao \u0161to je to uradila Slovenija u slu\u010daju nerije\u0161enih granica sa Hrvatskom i tako je prisilila na me\u0111unarodnu arbitra\u017eu.<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Hrvatska se prilikom pristupanja Europskoj uniji, na poticaj Francusko-njema\u010dke parlamentarne inicijative, obvezala da kao \u010dlanica ne\u0107e susjedne dr\u017eave opstruirati u pristupnom procesu zbog pitanja koja nisu dio europskog acquisa, nego su pitanja bilateralnih odnosa dviju dr\u017eava. Do sada, se toga uglavnom dr\u017eala, a vlada Andreja Plenkovi\u0107a bila je vrlo svjesna zna\u010denja preuzete obveze.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska je pitanje razgrani\u010denja na moru kod Prevlake smatrala zaklju\u010denim pitanjem i imala je povjerenje u DPS-ove administracije da \u0107e ili sada\u0161nji privremeni re\u017eim na granici, koji ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a garantira da se ne doga\u0111aju nikakvi grani\u010dni incidenti, biti preto\u010den u formalnu delimitaciju, ili da \u0107e dr\u017eave dogovorno iznijeti problem pred Me\u0111unarodni sud za pravo mora u Hamburgu. Me\u0111utim, ve\u0107 u vrijeme administracije Zdravka Krivokapi\u0107a s cronogorske su strane po\u010dele dolaziti signali da ta vlada ne smatra spornim samo pitanje delimitacije na moru, nego da ne priznaje niti kopnenu granicu u podru\u010dju Prevlake. Istovremeno, po\u010delo se govoriti i o drugom otvorenom pitanju izme\u0111u dviju dr\u017eava, onog o vlasni\u0161tvu nad \u0161kolskim brodom Jadran, kojem je mati\u010dna luka bila u Splitu, pa po logici sukcesije pripada Republici Hrvatskoj. Za razliku od administracije koju je vodio DPS, koja je nudila inovativna kompromisna rje\u0161enja vezana uz vlasni\u0161tvo broda, sada\u0161nja administracija, posebice akter koji dolazi iz Demokrata Alekse Be\u010di\u0107a, a obna\u0161a du\u017enost ministra obrane, agresivno ustraju da je Jadran u nesporno crnogorskom vlasni\u0161tvu. Kad je Crna Gora pristupala NATO savezu, Hrvatska nije bila formalno \u201ementor\u201d Crnoj Gori u tom procesu, ali se hrvatska diplomacija sna\u017eno anga\u017eirala u korist Crne Gore i unato\u010d otvorenim pitanjima nije bilo niti naznake blokiranja tog procesa. DPS-ove, odnosno \u0110ukanovi\u0107eve administracije doista su razvile koncept europskoga dobrosusjedstva i Crna Gora je de facto rije\u0161ila sva otvorena grani\u010dna pitanja u tom razdoblju i na taj je na\u010din bila neupitni lider na prostoru Zaadnog Balkana. Danas, me\u0111utim, politike dobrosusjedstva vi\u0161e nema, administracije, i ona Krivokapi\u0107eve, i ova Spaji\u0107eva, poti\u010du napetosti i konflikte. Za razliku od DPS-ovih administracija, koje su integrirale crnogorsko dru\u0161tvo, poticale manjinske zajednice na djelovanje u okviru na\u010dela konstitucionalnog patriotizma, administracije nakon 2020. poti\u010du unutarnje napetosti u crnogorskom dru\u0161tvu, marginaliziraju manjinske zajednice i ne sudjeluju u poku\u0161ajima konsolidacije me\u0111udr\u017eavnih odnosa u regiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska je najavila ozbiljno pra\u0107enje procesa u Crnoj Gori i pokazala rezerve prema aktualnoj administraciji. Zadnji trenuci visoke razine povjerenja u bilateralnim odnosima bili su u vrijeme tehni\u010dke vlade Dritana Abazovi\u0107a, ali samo do trenutka kad su smijenjena dva sjajna ministra u toj vladi, Ra\u0161ko Konjevi\u0107, ministar obrane i Ranko Krivokapi\u0107, ministar vanjskih poslova. Otad pravog povjerenja nema. Ne treba o\u010dekivati da \u0107e Hrvatska zbog granice ili zbog \u0161kolskog broda Jadran blokirati pristupne pregovore Crne Gore s EU, ali je sasvim sigurno da \u0107e hrvatske javne vlasti vrlo pozorno pratiti dosljednost provo\u0111enja acquisa u Crnoj Gori i ozbiljnost pretpristupnih reformi.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Eu je nedavno namijenila velika finansijska sredstva za zemlje zapadnog Balkana. Da li zaista stoji da zemlje Balkana moraju same na\u0107i resurse i snagu da odrade doma\u0107e zadatke? Da je ipak sve na njima?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Puno vi\u0161e od izdvajanja sredstava EU nije mogla napraviti. Unija ne mo\u017ee umjesto zemalja obuhva\u0107enih procesu pro\u0161irenja razvijati njihove apsorpskijske kapacitete i ne mo\u017ee umjesto tih dr\u017eava provoditi reforme i javne politike koje su uvjet za izdvajanje sredstava. Sve je o\u010ditije da bi, unato\u010d izda\u0161nosti fondova, ta sredstva mogla zaobi\u0107i na primjer Srbiju, koja sve otvorenije odbacuje harmonizaciju svojih politika (prije svega vanjske i sigurnosne) sa zajedni\u010dkim politikama EU i sve je o\u010ditija njena regresija u pitanju provo\u0111enja na\u010dela vladavine prava i funkcioniranja pravne dr\u017eave. Zabrinjavaju\u0107e je to \u0161to dominantni akteri u javnim politikama Crne Gore sve otvorenije i sve sna\u017enije rade na prelijevanju tih trendova iz Srbije preko crnogorske granice.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Koliko je realno da se promijene parametri za ulazak u EU i da se ne zatvaraju poglavlja, kojima nije vidjeti kraj i na\u0107i drugi mehanizam?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Pravila za pristupanje su za svaku dr\u017eavu unaprijed definirana, kriteriji za otvaranje i zatvaranje poglavlja su jasni, i samo je pitanje kapaciteta zemalja u pristupnom procesu da provode pretpristupne reforme, i zainteresiranosti politi\u010dke klase i svih dionika u dru\u0161tvu da se to doista i dogodi. Dr\u017eave koje ne mogu prilagoditi svoj pravni poredak acquisu, nemaju niti kapaciteta za \u010dlanstvo, jer se zajedni\u010dka pravna ste\u010devina stalno \u201edogra\u0111uje\u201d i permanentno je treba provoditi u sustave zemalja \u010dlanica.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Kako gledate na Dodikove izjave o otcjepljenju Republike Srpske? Koliko je realno da izbije novi sukob u tom dijelu Balkana, na \u0161ta upozoravaju ameri\u010dki obavje\u0161tajci.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Meni se \u010dini da je sve to \u0161to Dodik radi na rubu redikulozog i da klaunovima poput njega ne treba davati pretjerano zna\u010denje. \u010cini mi se da je s njim mogu\u0107e sve rije\u0161iti s nekoliko re\u010denica. Ukratko: njegov entitet nije dr\u017eava, nego upravna jedinica, a ona je pritom organizirana suprotno na\u010delu federalizacije, dakle decentralizacije odlu\u010divanja i dekoncentracije dr\u017eave, koje vrijedi u ostatku BiH. Jedini stani zadani okvir je Bosna i Hercegovina, a ako njemu i njegovoj sljedbi nije prihvatljiv Daytonski okvir, koji ionako nije dobar, onda ga treba ukinuti. To ne zna\u010di da bi se Dodikova paradr\u017eava mogla odcijepiti od BiH, nego samo to da onda entitet treba ukinuti, njegovo podru\u010dje podijeliti u kantone i pro\u0161iriti princip Federacije na cijeli teritoriji BiH. To je, uostalom i bila ishodi\u0161na ideja Washingtonskog sporazuma iz 1994. izme\u0111u Bo\u0161njaka i bosansko-hercegova\u010dkih Hrvata, a o\u010dekivalo se da \u0107e nakon poraza agresora i bosanski Srbi pristupiti tom projektu. Ako Dodik i njegovi sljedbenici to \u017eele, takav im aran\u017eman treba odmah osigurati.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Jo\u0161 par re\u010denica o Makedoniji najve\u0107em gubitiku kada su u pitanju evroatlantske integracije. Kako vidite njenu budu\u0107nost?<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Makedonija je kriterije za otvaranje pristupnih pregovora ispunila prije Hrvatske, a Hrvatska je ve\u0107 11 godina punopravna \u010dlanica Unije. Makedonska politika bila je izrazito produktivna u vi\u0161e njenih faza, najprije u vrijeme dok je pokojni predsjednik Kiro Gligorov osiguravao stabilnost ove dr\u017eave u procesu razdru\u017eivanja Jugoslavije, nakon toga u velikoj dr\u017eavni\u010dkoj hrabrosti i visokoj politi\u010dkoj kulturi izra\u017eenoj u Ohridskom sporazumu iz ljeta 2001. godine, kojim je Makedonija pokazala da razumije temeljni princip europskog mirovnog poretka: da se problemi nacionalnih zajednica ne rje\u0161avaju diobom teritorija, nego diobom vlasti. Kao slo\u017eena dr\u017eava Makedonija, odnosno danas Sjeverna Makedonija, dokaz je da europska rje\u0161enja mogu biti itekako funkcionalna i stabilna. Na\u017ealost, nakon golemog iskoraka koji je napravljen Ohridskim sporazumom, Makedonija nije dobila nagradu za svoju europsku politiku, nego je do\u017eivjela neugodnu opstrukciju iz zemlje \u010dlanice, zbog bilateralnog, a ne europskog pitanja. Uslijedilo je razdoblje inata podkapacitirane administracije Nikole Gruevskog, epizoda politi\u010dkog ki\u010da neohelenizma u Makedoniji, \u0161to je bilo primitivno provociranje Gr\u010dke, koja svoj identitet zasniva upravo na helenizmu, pa se i slu\u017ebeno naziva Helenskom republikom. Poput mudrog vodstva Gligorova, Ljup\u010da Georgijevskog, i Zoran Zaev je pokazao dr\u017eavni\u010dki kapacitet i razrije\u0161io pitanje spora s Gr\u010dkom, relevantnim ustupcima i te\u0161kim kompromisom. Me\u0111utim, nakon toga je uslijedila opstrukcija od strane Bugarske, koja unato\u010d tome \u0161to je Sjeverna Makedonija pokazala relevantne europske kapacitete, tu dr\u017eavu jo\u0161 uvijek dr\u017ei \u201ena \u010dekanju\u201d. Najve\u0107a \u0161teta koja bi se mogla dogoditi je da se nakon razdoblja ozbiljnog dr\u017eavni\u0161tva, ova dr\u017eava vrati u fazu inata kakav je provodio Gruevski, a rezultati predsjedni\u010dkih izbora pokazuju da je takvo \u0161to mogu\u0107e. Dodajmo tome da je danas ruski patogeni utjecaj na Balkanu daleko sna\u017eniji nego \u0161to je bio u doba skoro desetljetnog premijerskog mandata Nikole Gruevskog (2006-16.), a da i Vu\u010di\u0107ev re\u017eim ima interesa destabilizirati ovu dr\u017eavu, te da se prema demokratskim opcijama u Sjevernoj Makedoniji niti kosovski premijer Albin Kurti nije odnosio s o\u010dekivanim po\u0161tovanjem i razumijevanjem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Analiziraju\u0107i situaciju u Crnoj Gori, sagovornik FEB-a smatra da je situacija u toj zemlji zahtjevna, te da se za okon\u010danje krize, uz ostalo, treba vratiti vrijednostima suverene Crne Gore, te potisnuti zagovornike interesa Srbije i Rusije iz crnogorskog parlamentarnog \u017eivota. Recept je ka\u017ee Gjenero naoko jednostavan, ali je u stvari vrlo vrlo zahtjevan. Dok je&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2257,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2256"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2256"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2256\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2277,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2256\/revisions\/2277"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}