{"id":2285,"date":"2024-05-21T11:13:50","date_gmt":"2024-05-21T11:13:50","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2285"},"modified":"2024-05-27T07:00:40","modified_gmt":"2024-05-27T07:00:40","slug":"inicijativa-za-novi-okvir-regionalne-saradnje-zapadnog-balkana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/05\/21\/inicijativa-za-novi-okvir-regionalne-saradnje-zapadnog-balkana\/","title":{"rendered":"Inicijativa za novi okvir regionalne saradnje Zapadnog Balkana"},"content":{"rendered":"\n<p>Autor: Prof. dr Du\u0161ko Lopandi\u0107, predsednik Foruma za me\u0111unarodne odnose, Evropski pokret u Srbiji<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru obnove spoljne politike, Srbiji je pre svega potrebna nova regionalna politika. Sada\u0161nji re\u017eim SNS je, vode\u0107i politiku zasnovanu na podsticanju hipernacionalizma, temi \u201csrpskog sveta\u201d, revizionisti\u010doj viktimizaciji srpske istorije i konstantnom izazivanju tenzija sa susedima pokazao su\u0161tinsku nesposobnost i nespremnost da ozbilnije i dugoro\u010dnije unapredjuje susedske odnose na prostoru Zapadnog Balkana. \u201cPaliku\u0107a-vatrogasac\u201d konstantno podsti\u010de tenzije a zatim \u201csmiruje\u201d naru\u0161ene odnose u regionu, la\u017eno se prikazuju\u0107i se kao izvor stabilnosti. Stoga je <em>promena vlasti<\/em> u Beogradu minimalni preduslov za novu susedsku politiku koja bi trebalo da bude zasnovana na konceptu uzajamnog poverenja, solidarnosti, okretanja le\u0111a pro\u0161losti i zajedni\u010dkom delovanju ka integraciji u Evropsku uniju.<\/p>\n\n\n\n<p>I pored niza postoje\u0107ih inicijativa i formuma za saradnju, klju\u010dna pitanja me\u0111usobnih odnosa na Zapadnom Balkanu ostala su nere\u0161ena a stabilnost regiona je u prvom redu zasnovana na spoljnom uticaju i odnosno delovanju\/prisustvu EU i NATO.<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni cilj nove, demokratske inicijative za regionalnu saradnju bi trebalo da podrazumeva ja\u010danje odnosa putem razvoja kolektivnog ose\u0107anja bezbednosti na prostoru Zapadnog Balkana. Kolektivni strah je izvor nepoverenja i obrnuto, nepoverenje podsti\u010de kolektivni strah. U svetu koji se brzo menja, narodi Zapadnog Balkana \u0107e prevazi\u0107i strah i strepnju ja\u010danjem me\u0111usobne saradnje putem stvaranja regionalnih institucija u tom cilju, saradnje na putu u EU i NATO I dr.<\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od dosada\u0161njih poku\u0161aja da se do unapre\u0111enja poverenja do\u0111e ekonomskim i\/ili tehni\u010dkim incijativama, <em>NOVI OKVIR REGIONALNE SARADNJE<\/em> (NORS ili Okvir za balkansku saradnju &#8211;<em>OBS<\/em>) trebalo bi postaviti na dva stuba (politi\u010dki i ekonomski) sa akcentom na saradnji po pitanjima bezbednosti i odbrane uz solidnu institucionalizaciju. Stalne institucije bi obezbedile da saradnja ne bude zavisna od li\u010dnih odnosa na vrhu, kako je to bio slu\u010daj sa nekada\u0161njom \u201eKrajovskom grupom\u201c (Rumunja-Srbiija-Bugarska-Gr\u010dka) ili sa sada\u0161njim \u201eOtvorenim Balkanom\u201c. Eventualni sporovi u tuma\u010denju obaveza i sporazuma, bili bi re\u0161avani putem sudske arbitra\u017ee. Ja\u010danje regionalnih veza bilo bi politi\u010dki podr\u017eano i stvaranjem stalne parlamentarne skup\u0161tine (u perspektivi).<\/p>\n\n\n\n<p>U <em>NORS<\/em> bi bili uklju\u010deni partneri sa Balkana koji jo\u0161 nisu postali \u010dlanovi EU. Kako je ve\u0107 istaknuto, pokretanje <em>NORS<\/em> bi trebalo da bude jedan od glavnih elemenata nove spoljnopoliti\u010dke strategije Srbije, nakon smenjivanja naprednja\u010dkih vlasti. Saradnja \u201c\u0161estorice\u201d na Zapadnom Balkanu bi tako\u0111e trebalo da se razvija na na\u010delima po\u0161tovanja jednakosti i uzajamnosti, promocije vladavine prava, ljudskih i manjinskih prava, saradnje i oblasti kulture i dr.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U prvoj fazi, inicijativa <em>NORS<\/em> bi mogla da obuhvati tri komponente:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Institucionalnu<\/em>: formiranje stalnog politi\u010dko-institucionalnog <em>Okvira<\/em> saradnje (samiti \u0161est partnera ZB na nivou premijera, stalni sekretarijat, sudsko telo-arbitra\u017ea) \u2013 institucionalni stub saradnje,<\/li>\n\n\n\n<li><em>Bezbednosnu<\/em>: zaklju\u010denje okvirnog sporazuma o saradnji u oblastima <em>odbrane<\/em>, <em>unutra\u0161nje bezbednosti i pravosu\u0111a<\/em> (politi\u010dki stub saradnje),<\/li>\n\n\n\n<li><em>Ekonomsku<\/em>: zaklju\u010denje okvirnog sporazuma zasnovanog na na\u010delima nediskriminacije (fizi\u010dkih i pravnih lica sa ZB) i \u010detiri slobode kretanja (ljudi, roba, kapitala i usluga) uz potvrdu dostignu\u0107a svih dosada\u0161njih relevantnih regionailh inicijativa koje bi ovim procesom dobile dodatan podsticaj (RCC, Berlinski process, Otvoreni Balkan, CEFTA, Transportna i Energetska zajednica i td) \u2013 ekonomski stub saradnje.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>\u010clanice <em>NORS<\/em> bi se zajedni\u010dki obavezale i na podsticaj individualnog i\/ili kolektivnog ulaska u EU do 2030\/2034. EU bi imala status posmatra\u010da u <em>NORS<\/em>. <em>NORS<\/em> bi trebalo da podstakne i ubrza proces faznog i punopravnog uklju\u010denja svih \u010dlanica u EU, \u0161to postaje jedan od klju\u010dnih prioriteta same Evropske unije. Me\u0111utim, <em>NORS<\/em> bi trebalo da nastavi da funkcioni\u0161e&nbsp; i nakon ulaska pojedinih \u010dlanica ili celog regiona u EU. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>NORS<\/em> bi tako\u0111e zaklju\u010dio poseban kolektivni aran\u017eman o saradnji u oblasti odbrane sa NATO.<\/p>\n\n\n\n<p>U narednim fazama, tri komponente saradnje bi mogle biti unapre\u0111ene novim brojnim oblastima (kultura, obrazovanje, nauka I dr), telima (savet ministara, parlamentarna skup\u0161tina, specijalizovane agencije, poput zajedni\u010dkog centra za istra\u017eivanja, razvojne banke i sl) i konvencijama (za\u0161tita ljudskih i manjinskih prava i td) i sl.<\/p>\n\n\n\n<p>Postojanje NORS bi predstavljao i&nbsp; dodatni podsticaj i unpre\u0111enju bilateralnih odnosa izme\u0111u \u010dlanica. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>Formiranje NORS bi imalo zna\u010dajne indirektne regionalne i geopoliti\u010dke efekte<\/em><em>:<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2013 unapredio bi regionalnu stabilnost i kolektivnu bezbednost u vremenu novih tenzija i me\u0111unarodnih poreme\u0107aja,<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>potvrdio bi integritet svih u\u010desnica (bez ula\u017eenja u pitanje me\u0111usobnih priznanja) a posebno oja\u010dao polo\u017eaj Severne Makedonije i internu stabilnost BiH,<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>podstakao kontakte i formalizovanu saradnju ne-NATO \u010dlanica poput Srbije, sa NATO;<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>olak\u0161ao bi dijalog I normalizaciju odnosa Srbije i Kosova kao i \u0161ire srpsko \u2013 albansko pomirenje;<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><em>relativizovanjem pograni\u010dnih podela u\u010dinio bi bespredmetim ideje o prekrajanju granica na nacionalnim osnovama ili teme stvaranja \u201cVelike Srbije\u201d ili \u201cVelike ALbanije\u201d. &nbsp;<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;&nbsp;<\/em>&nbsp;&nbsp;Prof. dr Du\u0161ko Lopandi\u0107, predsednik Foruma za me\u0111unarodne odnose, <br>Evropski pokret u Srbiji<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: Prof. dr Du\u0161ko Lopandi\u0107, predsednik Foruma za me\u0111unarodne odnose, Evropski pokret u Srbiji U okviru obnove spoljne politike, Srbiji je pre svega potrebna nova regionalna politika. Sada\u0161nji re\u017eim SNS je, vode\u0107i politiku zasnovanu na podsticanju hipernacionalizma, temi \u201csrpskog sveta\u201d, revizionisti\u010doj viktimizaciji srpske istorije i konstantnom izazivanju tenzija sa susedima pokazao su\u0161tinsku nesposobnost i nespremnost&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2288,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2285"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2285"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2295,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2285\/revisions\/2295"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}