{"id":2323,"date":"2024-06-06T06:26:31","date_gmt":"2024-06-06T06:26:31","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2323"},"modified":"2024-06-10T07:16:20","modified_gmt":"2024-06-10T07:16:20","slug":"analiza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/06\/06\/analiza\/","title":{"rendered":"ANALIZA – Izborno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini: generator ili rje\u0161enje politi\u010dke krize?"},"content":{"rendered":"\n

Krajem marta ove godine Bosna i Hercegovina (BiH) je poslije vi\u0161e godina stagnacije do\u010dekala dobre vijesti iz Brisela. Naime, 21. i 22. marta Evropski savjet je odlu\u010dio otvoriti pregovore o pristupanju s BiH pozivom Evropskoj komisiji da pripremi pregovara\u010dki okvir. Dobijanje datuma za po\u010detak pregovora bi prema ovoj odluci uslijedilo nakon realizacije zahtjeva iz preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog savjeta dala je „vjetar u\u00a0 le\u0111a“ daljim evropskim integracijama\u00a0 BiH. Dobre briselske vijesti su brzo pale u zaborav, svega nekoliko dana kasnije, 26. marta 2024. godine, kada je na zvani\u010dnoj internet stranici OHR-a objavljena odluka Kristijana \u0160mita o nametanju izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Reaguju\u0107i na ovu aktivnost OHR-a, vlasti u Republici Srpskoj (RS) su najavile dono\u0161enje Izbornog zakona RS. Ovakvim zakonskim rje\u0161enjem bi RS samostalno uredila izborni proces na svojoj teritoriji, odbijaju\u0107i primjenu „zakona“ Kristijana \u0160mita, koga ve\u0107 gotovo dvije godine vlasti u RS ne priznaju za visokog predstavnika. Tako je po\u010detak aprila ove godine u BiH, umjesto intenziviranja aktivnosti na evropskom putu, donio eskalaciju jo\u0161 jedne politi\u010dke krize i ugro\u017eavanje stabilnog funkcionisanja BiH (\u0161to je do kraja istog mjeseca poja\u010dano najavama prijedloga SR Njema\u010dke i Ruande za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skup\u0161tini UN-a). Izborno zakonodavstvo u BiH je ve\u0107 dugo kamen spoticanja, a brojni su zahtjevi za izmjenama njegovog pravnog okvira. Kriza koja je otvorena nametanjem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i dono\u0161enjem Izbornog zakona RS koji RS „osamostaljuje“ unutar va\u017ee\u0107eg izbornog sistema BiH, od izbijanja je prijetila da ozbiljno uzdrma politi\u010dke odnose u zemlji. <\/p>\n\n\n\n

Sporna pitanja izbornog zakonodavstva u BiH<\/p>\n\n\n\n

Osnovna pretpostavka osiguranja demokratije i vladavine prava jeste kvalitetno izborno zakonodavstvo kojim se stvaraju uslovi i procedure za manifestovanje volje bira\u010da koji kreiraju legitimnu politi\u010dku vlast i tako oblikuju politi\u010dki sistem svake dr\u017eave. Ovo je naro\u010dito va\u017eno u podijeljenim dru\u0161tvima, sa konsocijacijskim modelom demokratije, kakav je usvojen u BiH. S obzirom na zna\u010daj izbornog zakonodavstva za osiguranje demokratski utemeljene politi\u010dke ravnote\u017ee u BiH, ono je ve\u0107 dugi niz godina predmet kritika, (ustavno)sudskih presuda i reformskih prijedloga.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 od 2005. godine i Mi\u0161ljenja Venecijanske komisije konstatovana je potreba za izbornom reformom u BiH u pogledu izbora \u010dlanova Predsjedni\u0161tva BiH i Doma naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH. Nedugo zatim, presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi\u0107 i Finci protiv BiH iz 2009. godine, zahtijevane su promjene Ustava BiH u pogledu izbora za \u010dlanove Predsjedni\u0161tva BiH i Doma naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH. Presudom je utvr\u0111eno da je uspostavljeni nacionalni klju\u010d diskriminatoran i da ga treba modifikovati u pravcu omogu\u0107avanja pasivnog bira\u010dkog prava kandidatima za izbor u ovim institucijama koji ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda u BiH (Bo\u0161njaci, Srbi i Hrvati). Nakon ove presude, donesene su i presude u drugim predmetima (Zorni\u0107 2014, Pilav 2016, \u0160laku 2016 i Pudari\u0107 2020), kojima je utvr\u0111ena diskriminacija gra\u0111ana koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, ali i pripadnicima konstitutivnih naroda zavisno od entiteta u kojem imaju prebivali\u0161te, tako \u0161to im je onemogu\u0107eno da se kandiduju za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH. \u0160tavi\u0161e, poslednji Izvje\u0161taj Venecijanske komisije o izbornom pravu i izbornoj administraciji u Evropi – cdl-ad(2020)023 – ukazao je na niz nedostataka izbornog zakonodavstva u BiH (kao \u0161to su nedovoljni finansijski i kadrovski kapaciteti Centralne izborne komisije BiH, zloupotreba javnih resursa u predizbornim kampanjama, politi\u010dki uticaj na medijsko izvje\u0161tavanje uklju\u010duju\u0107i i napade na novinare, neadekvatna proporcionalnost izme\u0111u broja mandata i broja bira\u010da i sl.). Sli\u010dne preporuke vlastima u BiH uputio je i OSCE.<\/p>\n\n\n\n

Presude Evropskog suda za ljudska prava su uspostavile pravnu obavezu BiH da svim svojim gra\u0111anima garantuje djelotvornu i jednaku politi\u010dku participaciju na izborima, nezavisno od njihove etni\u010dke pripadnosti i prebivali\u0161ta. S obzirom da realizacija svih navedenih presuda zahtijeva usvajanje amandmana na Ustav BiH, za \u0161ta je potrebna \u0161iroka politi\u010dka podr\u0161ka u Parlamentarnoj skup\u0161tini BiH, niti nakon nekoliko poku\u0161aja ove presude nisu provedene. Zahtjev za provo\u0111enjem ovih presuda utvrdila je i Evropska unija jo\u0161 od Mi\u0161ljenja Evropske komisije o aplikaciji BiH za \u010dlanstvo u EU iz maja 2019. godine, daju\u0107i perspektivu dobijanja kandidatskog statusa BiH u slu\u010daju njihovog provo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Poslednja kontroverza izbornog zakonodavstva sastoji se u mogu\u0107nosti bo\u0161nja\u010dkih bira\u010da u Federaciji BiH da svojim glasovima odlu\u010duju\u0107e uti\u010du na izbor \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH iz reda hrvatskog naroda, \u0161to je u vi\u0161e navrata u\u010dinjeno izborom \u017deljka Kom\u0161i\u0107a (2006, 2010, 2018 i 2022), izazivaju\u0107i frustracije hrvatske politi\u010dke elite i bira\u010da u BiH i dovode\u0107i do zahtjeva za legitimnim politi\u010dkim predstavljanjem i jednakopravnosti Hrvata.<\/p>\n\n\n\n

Pravni okvir za sprovo\u0111enje izbora u BiH<\/p>\n\n\n\n

Osnovni element izbornog sistema \u010dine izborni propisi (zakonski i podzakonski) kojima se reguli\u0161u bira\u010dka i druga politi\u010dka prava, organizovanje i upravljanje izbornim procesom, za\u0161tita bira\u010dkog prava, kao i utvr\u0111ivanje izbornih rezultata. Od ostalih elemenata, izborni sistem naro\u010dito \u010dine pravila i formule putem kojih se osvojeni glasovi prera\u010dunavaju u osvojene poslani\u010dke mandate.<\/p>\n\n\n\n

Izborni sistem Bosne i Hercegovine uspostavljen je Dejtonskm mirovnim sporazumom, odnosno njegovim Aneksom 3 (Sporazum o izborima). Aneksom 3 su utvr\u0111eni uslovi za organizaciju prvih slobodnih i demokratskih izbora u BiH nakon gra\u0111anskog rata, prema dejtonskom ustavnom ure\u0111enju. Sporazumom o izborima osnovana je OSCE-ova Privremena izborna komisija koja je usvojila Pravila i propise na temelju kojih su pod pokroviteljstvom me\u0111unarodne zajednice odr\u017eavani izbori od 1996. do 2000. godine.  Ustav BiH, u \u010dlanovima IV\/2.a) i 5\/1.a) sadr\u017ei ustavni osnov za dono\u0161enje Izbornog zakona BiH kojim bi se uredio izbor Predsjedni\u0161tva BiH i Predstavni\u010dkog doma Parlamentarne skup\u0161tine BiH. Shodno tome, izborni sistem BiH uspostavljen je 2001. godine usvajanjem Izbornog zakona BiH (sa brojnim izmjenama i dopunama objavljenim u Slu\u017ebenom glasniku BiH, zaklju\u010dno sa onim \u0160mitovim iz marta 2024. godine), te je organizacija izbora od tada u nadle\u017enosti doma\u0107ih institucija, odnosno Centralne izborne komisije. Izbornim zakonom BiH odre\u0111ene su izborne jedinice, utvr\u0111ene su formule za podjelu mandata, propisane su procedure vo\u0111enja izbornog procesa, te sastav i nadle\u017enosti Centralne izborne komisije, predvi\u0111eni su mehanizmi za\u0161tite izbornog prava i dr. Prema ovom zakonu pravo u\u010de\u0161\u0107a na izborima u BiH za sve nivoe vlasti (nivo BiH, entitetski, kantonalni i lokalni nivo, uklju\u010duju\u0107i i Br\u010dko distrikt) imaju politi\u010dke stranke, koalicije i nezavisni kandidati. Stranke, koalicije i nezavisni kandidati prijavljuju svoje u\u010de\u0161\u0107e pred svake izbore Centralnoj izbornoj komisiji BiH.<\/p>\n\n\n\n

Osim navedenih propisa, pravni okvir izbornog sistema u BiH \u010dine: Ustav BiH, ustavi entiteta i kantona, Izborni zakon Republike Srpske, podzakonski akti i sudske odluke (a Ustavni sud BiH je snagu zakona dao i odlukama OHR-a, odstupaju\u0107i od slova \u010dlana I\/2 Ustava BiH koji dr\u017eavu utemeljuje na demokratskim na\u010delima). Izbornim sistemom u BiH predvi\u0111eno je odr\u017eavanje jedinstvenih op\u0161tih izbora za dr\u017eavni, entitetski i kantonalni nivo vlasti u izbornim ciklusima od 4 godin kao i lokalnih (op\u0161tinskih) izbora svake 4 godine.<\/p>\n\n\n\n

Intervencija Kristijana \u0160mita u Izborni zakon BiH i Izborni zakon RS<\/p>\n\n\n\n

Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH objavljene na internet stranici OHR-a, a nakon toga i u Slu\u017ebenom glasniku BiH, regulisale su tzv. tehni\u010dke izmjene Izbornog zakona BiH. Ina\u010de, o ovom pitanju su koalicioni partneri na nivou BiH dugo vodili pregovore i usaglasili ve\u0107i dio neophodnih „tehni\u010dkih“ izmjena koje se odnose na izborni integritet. Iako je bilo planirano, cjelovit i kona\u010dan zakonski  tekst nije bio usvojen u Parlamentarnoj skup\u0161tini BiH do 21.3.2024. i otvaranja pregovora sa EU. Svoju intervenciju u izborni sistem BiH, \u0160mit je opravdao nu\u017eno\u0161\u0107u da se izvr\u0161e tehni\u010dka unapre\u0111enja, odnosno skeneri za glasa\u010dke listi\u0107e i registracija bira\u010da, propustiv\u0161i da interveni\u0161e u pogledu izbora u Predsjedni\u0161tvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH. \u0160mit je prezentuju\u0107i svoju „izbornu intervenciju“ rekao da \u0107e to zna\u010diti uvo\u0111enje pilot projekta na narednim lokalnim izborima, i da nove tehnologije ne\u0107e biti kori\u0161tene na svim bira\u010dkim mjestima, ve\u0107 samo na odre\u0111enom broju njih. Tako\u0111e je istakao da \u0107e i dalje postojati papirni glasa\u010dki listi\u0107i, koji \u0107e biti onda elektronski skenirani i prebrojani i ru\u010dno i elektronski, \u010dime bi se sprije\u010dila manipulacija listi\u0107ima. Pored toga, objasnio je da postoje i odredbe o sankcionisanju onih koji ne po\u0161tuju zakon, kao i dio o boljem radu i kontroli u bira\u010dkim odborima, ali i pravilima koja se odnose na izbornu kampanju.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Kristijan \u0160mit, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Osim tehni\u010dkih izmjena koje je \u0160mit predstavio u svom obra\u0107anju javnosti, primjetno je da je izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH oja\u010dana uloga Centralne izborne komisije BiH. Ovo se naro\u010dito odnosi na bud\u017eetsku samostalnost (u tom pogledu uporediv sa statusom Ustavnog suda BiH) i ovla\u0161\u0107enja za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika bira\u010dkih odbora (uklju\u010duju\u0107i i njihovu obuku) na cijeloj teritoriji BiH, koji ne smiju biti \u010dlanovi politi\u010dkih stranaka niti obavljati du\u017enosti u tijelima politi\u010dke stranke. Ostale \u010dlanove bira\u010dkih odbora i njihove zamjenike imenuju gradske\/op\u0161tinske izborne komisije, na prijedlog politi\u010dkih subjekata. Uvedena su i pravila transparentnosti medija (naro\u010dito elektronskih) u predizbornoj kampanji. Me\u0111u spornim odredbama „\u0160mitovog zakona“, vlast u RS naro\u010dito je izdvojila one o prestanku mandata izabranim funkcionerima prije isteka vremena na koje su izabrani danom pravosna\u017enosti presude kojom je izre\u010dena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja funkcije, kao i danom pravosna\u017enosti sudske presude kojom je izre\u010dena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te funkcije. Ove odredbe se smatraju direktno povezanim sa postupkom koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika RS Milorada Dodika.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tavi\u0161e, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan \u0160mit, direktno je pogo\u0111ena i najve\u0107a opoziciona stranka u RS (SDS), uvo\u0111enjem pravila da se kampanja za izbore mora voditi preko jednog ra\u010duna, a imaju\u0107i u vidu ga\u0161enje poslednjeg bankovnog ra\u010duna ove stranke kao posljedica skora\u0161njeg djelovanja ina\u010de dvadesetogodi\u0161njih sankcija vlasti SAD-a.<\/p>\n\n\n\n

Istog dana, 26.3.2024. godine, Evropska unija je pozvala Parlamentarnu skup\u0161tinu BiH da preuzme odgovornost i usvoji ove reforme (\u0161to se koalicija na nivou BiH obavezala  uraditi na vrijeme za implementaciju tokom oktobarskih lokalnih izbora) kako bi se izbori proveli u skladu sa evropskim standardima, primjenom preporuka OEBS\/ODIHR-a i Venecijanske komisije, te osigurala transparentnost finansiranja politi\u010dkih partija. Istim saop\u0161tenjem, EU je naglasila „da je opse\u017ena me\u0111unarodna supervizija (izme\u0111u ostalog i zakonsko djelovanje OHR-a – napomena FEB-a) nespojiva sa evropskom budu\u0107no\u0161\u0107u BiH i o\u010dekuje od svih aktera da se pona\u0161aju odgovorno i poka\u017eu uzdr\u017eanost u periodu koji je pred nama“, zaklju\u010div\u0161i da \u0107e „nakon odluke Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore, EU  nastaviti da radi sa vlastima BiH na napredovanju na evropskom putu“.<\/p>\n\n\n\n

Kao odgovor na \u0160mitovu odluku, Narodna skup\u0161tina RS je 19.4.2024. godine donijela novi Izborni zakon RS. Ovim zakonom je predvi\u0111eno da \u0107e na teritoriji RS izbore za organe vlasti provoditi Republi\u010dka izborna komisija RS, gradske i op\u0161tinske izborne komisije kao i bira\u010dki odbori koji \u0107e biti imenovani od strane nadle\u017enih organa u RS, i to za izbor funkcionera na svim nivoima vlasti izuzev onih za koje je Ustavom BiH propisana nadle\u017enost relevantnih institucija BiH. Izbornim zakonom RS su jo\u0161 ure\u0111eni za\u0161tita izbornog prava u RS, pravila pona\u0161anja u izbornoj kampanji, finansiranje izborne kampanje, uvo\u0111enje zatvorenih lista, primjena elektronskih tehnologija u izbornom procesu, i dr. Na ovaj na\u010din je otvoren put da se stupanjem na snagu novog Izbornog zakona RS, onemogu\u0107i primjena odredaba Izbornog zakona BiH za pomenute organe na teritoriji RS.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, prije stupanja na snagu, Izborni zakon RS mora biti izglasan u Vije\u0107u naroda RS. S tim u vezi, Klub Bo\u0161njaka je 29.4.2024. pokrenuo mehanizam za\u0161tite vitalnog nacionalnog interesa (veto). Dalja procedura nala\u017ee razmatranje Izbornog zakona RS pred Zajedni\u010dkom komisijom Narodne skup\u0161tine RS i Vije\u0107a naroda, koja poku\u0161ava usaglasiti tekst prijedloga zakona. Kako u dosada\u0161njoj zakonodavnoj praksi nijedan zakon nije usagla\u0161en pred Zajedni\u010dkom komisijom, o vetu Kluba Bo\u0161njaka bi kona\u010dnu ocjenu trebao dati Ustavni sud RS, tj. njegovo Vije\u0107e za za\u0161titu vitalnog nacionalnog interesa. Od odluke Ustavnog suda RS zavisila bi dalja „sudbina“ Izbornog zakona RS: 1) progla\u0161enje ukazom od strane predsjednika RS koji je u skladu sa Ustavom RS obavezan da ga potpi\u0161e, a potom njegovo objavljivanje u Slu\u017ebenom glasniku RS i stupanje na snagu ili 2) vra\u0107anje Narodnoj skup\u0161tini RS na ponovno odlu\u010divanje. \u0160tavi\u0161e, stupanjem na snagu Izbornog zakona RS otvorila bi se pravna mogu\u0107nost njegovog osporavanja pred Ustavnim sudom BiH (\u0161to je ve\u0107 najavio Denis Zvizdi\u0107, zamjenik predsjedavaju\u0107eg Predstavni\u010dkog doma Parlamentarne skup\u0161tine BiH), a vjerovatna bi bila i nova intervencija OHR-a (koju po principu „ve\u017ei konja gdje ti aga ka\u017ee“ prizivaju iz stranke Narod i pravda). Uzev\u0161i u obzir sve to, ali i neophodno vrijeme za konstituisanje izbornih komisija, rokove za raspisivanje izbora, uklju\u010duju\u0107i i tehni\u010dke pripreme, onemogu\u0107ilo bi primjenu Izbornog zakona RS na lokalne izbore 2024. godine, \u010dak i ako bi ovaj zakon stupio na snagu prije oktobra.<\/p>\n\n\n\n

Kako na lokalne izbore?<\/p>\n\n\n\n

Vrata za izlaz iz opisanog „izbornog \u0107orsokaka“ otvorili su mnogi. Prije svih \u0160mit, koji je u zavr\u0161nim odredbama svog „zakona“ naglasio da isti stupa na snagu na privremenoj osnovi, dok ga Parlamentarna skup\u0161tina BiH ne usvoji u istovjetnom tekstu ili uz izmjene, odnosno dopune. Zatim EU, koja je pozvala nadle\u017enu Parlamentarnu skup\u0161tinu BiH da preduzme neophodne izborne  reforme i tako napravi odlu\u010dan korak na evropskom putu, li\u0161avaju\u0107i tako BiH „\u0160mitovog tutorstva“. \u0160tavi\u0161e, koalicioni partneri u vlasti na nivou BiH, 17.4.2024. godine su se saglasili da je neophodno usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u Parlamentarnoj skup\u0161tini BiH. Iako nomotehni\u010dki ve\u0107 odavno nisu legalne dalje izmjene i dopune jer je vi\u0161e od polovine prvobitnog teksta izmijenjeno, pa je potrebno usvojiti novi zakon.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161aj da ovo pitanje rije\u0161i koaliciona vlast na nivou BiH, propao je u Savjetu ministara BiH, neusvajanjem pijedloga mi\u0161ljenja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Ta\u010dka razdora bilo je insistiranje HDZ BiH da se ovim aktom  rije\u0161i i pitanje izbora \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH iz reda hrvatskog naroda, uz paralelan zahtjev ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovi\u0107a da se istovremeno implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava u vi\u0161e predmeta. U me\u0111uvremenu, 8.5.2024. godine Centralna izborna komisija BiH je raspisala oktobarske lokalne izbore u skladu sa Izbornim zakonom BiH, postupaju\u0107i po \u0160mitovim izmjenama i dopunama ovog zakonskog akta. Za kona\u010dan rasplet ove „izborne zagonetke“, \u010deka se jo\u0161 „rije\u010d“ koalicionih partnera u vlasti RS (opozicija u RS je ve\u0107 zapo\u010dela prijavljivanje na oktobarske lokalne izbore). Na tom tragu, najavljen je zajedni\u010dki stav o (ne)izlasku na lokalne izbore u skladu sa „\u0160mitovim zakonom“, uz slikovito izra\u017eenu spremnost da se „progutaju \u017eabe i krokodili“ (Nenad Stevandi\u0107) i da se sprije\u010de bilo kakve zloupotrebe izbornog procesa (Milorad Dodik), uz eksplicitnu najavu u\u010de\u0161\u0107a na predstoje\u0107im izborima i izborne pobjede (\u017deljka Cvijanovi\u0107). Ako je suditi po odlukama lokalnih vlasti u op\u0161tinama u kojima je na vlasti SNSD (naro\u010dito u Dodikovom bira\u010dkom upori\u0161tu Lakta\u0161ima) da planiraju sredstva za realizaciju izbornog procesa za naredne lokalne izbore, izvjesno je da \u0107e vlast RS popustiti i iza\u0107i na izbore u oktobru ove godine prema odluci Centralne izborne komisije BiH. Pri tom se ne mo\u017ee zanemariti namjera vlasti RS da istraju na usvajanju i primjeni novog Izbornog zakona RS, najkasnije za op\u0161te izbore 2026. godine. Do tada bi vjerovatno kulminiralo politi\u010dko nadmetanje izme\u0111u vlasti RS predvo\u0111ene predsjednikom RS Miloradom Dodikom s jedne strane i sa druge strane Kristijanom \u0160mitom, odnosno politi\u010dkim snagama koje stoje iza njegovog postavljenja u OHR i doma\u0107im politi\u010dkim akterima koji slijede ovaj politi\u010dki put. U tom nadmetanju obije strane su nekoliko puta demonstrirale spremnost na ustupke (npr. preimenovanje MAP-a za \u010dlanstvo u NATO u Program reformi koji svaka strana tuma\u010di u skladu sa svojim interesima; odustajanje od uslovljavanja evropskog puta usvajanjem Zakona o ustavnom sudu BiH), ali i svijest o uzajamnoj koristi od ovog „nadmetanja“ (ja\u010danje Dodikove politi\u010dke pozicije u bira\u010dkom tijelu RS kao „\u010duvara RS“ od bo\u0161nja\u010dkog unitarizma\/zapadnog intervencionizma i Putinovog balkanskog igra\u010da, \u0161to istovremeno priziva poja\u010dan anga\u017eman SAD, NATO i EU na suzbijanju ruskog uticaja). Najva\u017enije je da obije strane ne zaborave da je za stabilnost Balkana i njegov ubrzan evropski put jedan od osnovnih preduslova „mirna Bosna“.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem marta ove godine Bosna i Hercegovina (BiH) je poslije vi\u0161e godina stagnacije do\u010dekala dobre vijesti iz Brisela. Naime, 21. i 22. marta Evropski savjet je odlu\u010dio otvoriti pregovore o pristupanju s BiH pozivom Evropskoj komisiji da pripremi pregovara\u010dki okvir. Dobijanje datuma za po\u010detak pregovora bi prema ovoj odluci uslijedilo nakon realizacije zahtjeva iz preporuke…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2325,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2323","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2323"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2323"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2323\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2334,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2323\/revisions\/2334"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2325"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}