{"id":2384,"date":"2024-07-02T09:11:09","date_gmt":"2024-07-02T09:11:09","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2384"},"modified":"2024-07-03T06:23:20","modified_gmt":"2024-07-03T06:23:20","slug":"plan-rasta-evropske-unije-za-zapadni-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/07\/02\/plan-rasta-evropske-unije-za-zapadni-balkan\/","title":{"rendered":"ANALIZA: Plan razvoja za Zapadni Balkan"},"content":{"rendered":"\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Dodatni podsticaj ili alternativa procesu pro\u0161irenja EU? <\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Pitanje daljeg pro\u0161irenja Evropske unije ve\u0107 odavno predstavlja nere\u0161enu i u su\u0161tini odlaganu temu u programima donosilaca odluka EU. Serija kriza koje su zahvatile Uniju jo\u0161 od prve decenije ovog veka (kriza dugova, populizam, imigrantska kriza, bregzit, pandemija) uticale su da se, sa izuzetkom Hrvatske (\u010dlanica od 2013) process pro\u0161irenja EU na Zapadni Balkan pretvori u putovanje bez krajnje stanice. Crna Gora je, na primer, podnela zahtev za \u010dlanstvo u EU jo\u0161 2008. godine a po\u010dela pregovore 2012. godine. Srbija je zahtev podnela 2009. godine, a formalno pregovara ve\u0107 deset godina (od 2014). U me\u0111uvremenu, pregovore, iako uz razne preduslove, otpo\u010dele su i Severna Makedonija i Albanija (2022). BiH je tako\u0111e zvani\u010dni kandidat za \u010dlanstvo od 2022. godine. Ovo usporavanje je izme\u0111u ostalog dovelo do \u0161irenja evroskepticizma u javnosti regiona ZB, kao i do nekih od negativnih politi\u010dkih trendova, poput ja\u010danja autoritarizma i populizma, kao i rasta uticaja spoljnih sila kao \u0161to su Kina, Rusija, Turska ili arapske zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom poslednjih godina, realna paraliza procesa pro\u0161irenja i su\u0161tinska rezervisanost nekih dr\u017eava \u010dlanica u odnosu na pro\u0161irenje, podstakli su pojavu inovativnih predloga u svrhu odr\u017eanja procesa &#8211; putem npr. ideje o \u201cetapnom\u201d ili \u201csektorskom\u201d pro\u0161irenju, kao i sugestije da se pove\u0107aju ukupna sredstva koja EU namenjuje Zapadnom Balkanu. Plan rasta EU za zapadni Balkan (PRZB) predstavlja delimi\u010dni odgovor na ove predloge.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Novi podsticaj integracije uz sredstva za pove\u0107anje ekonomskog rasta<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sa ratom u Ukrajini, pitanje pro\u0161irenja iznova je do\u0161lo na vrh politi\u010dke agende u EU, ali je istovremeno jo\u0161 akutnije pokazalo zaostajanje Zapadnog Balkan na ovom planu. Inicijativa &nbsp;PRZB ima ulogu da obnovi dinamiku ja\u010danja integracije EU i regiona ZB, iako se ona direktno ne bavi samom temom procesa pro\u0161irenja. U tom smislu, ona se mo\u017ee posmatrati dvojako \u2013 i kao novi instrument i podsticaj pribli\u017eavanju dr\u017eava ZB Evropskoj uniji, ali i kao na\u010din da se do daljeg zaobi\u0111e tema definitivnog i punopravnog uklju\u010divanja nekih od dr\u017eava regiona u Uniju.<\/p>\n\n\n\n<p>Treba ukazati da je \u201c<em>Plan rasta<\/em>\u201d usvojen relativno brzo, imaju\u0107i u vidu standardne procedure EU. Od podno\u0161enja predloga Evropske komisije (novembar 2023) do njegovog usvajanja od strane Evropskog parlamenta i Saveta EU (maj 2024) pro\u0161lo je tek oko pola godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Plan rasta zasnovan je na \u010detiri \u201cstuba\u201d:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>podsticaj integraciji ZB u jedinstveno tr\u017ei\u0161te EU,<\/li>\n\n\n\n<li>ja\u010danje Zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta zemalja ZB,<\/li>\n\n\n\n<li>podsticaj internim reformama u zemljama ZB i<\/li>\n\n\n\n<li>pove\u0107anje finansijske podr\u0161ke EU zemljama ZB.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Da bi se gornje ostvarilo, Evropska unija je usvojila uredbu o osnivanju novog fonda, odnosno \u201cfinansijskog instrumenta za reforme i rast\u201d u okviru koje \u0107e biti anga\u017eovane dve vrste sredstava namenjenih ZB:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>suma od 2 milijarde evra dolazi\u0107e iz bud\u017eeta EU i predstavlja\u0107e bespovratna sredstva,<\/li>\n\n\n\n<li>suma od 4 milijarde evra \u0107e podrazumevati kredite za ZB sa preferencijalnim uslovima otplate.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Deo sredstava \u0107e i\u0107i direktno u bud\u017eete dr\u017eava korisnica, dok \u0107e drugi deo biti anga\u017eovan za infrastrukturne projekte posredstvom ve\u0107 postoje\u0107eg \u201cInvesticionog okvira za ZB\u201d (WBIF).<\/p>\n\n\n\n<p>Sredstva su predvi\u0111ena za period 2024. do 2027. Osnovni cilj predloga, kako se navodi, je postizanje ve\u0107e konvergencije zemalja ZB sa prosekom razvijenosti u EU. Kako je istakla Evropska komisija, Zapadni Balkan se po nivou BDP-a po glavi stanovnika (u standardima kupovne mo\u0107i) nalazi izme\u0111u 30% i 50% proseka EU i ne napreduje dovoljno brzo. Klju\u010dno je za Zapadni Balkan, i za proces pristupanja u EU da se ova stopa konvergencije ubrza. Vi\u0161i nivo konvergencije \u0107e u velikoj meri olak\u0161ati integraciju Zapadnog Balkana u EU. Ostaje, me\u0111utim, da se vidi da li se radi o dovoljnim sredstvima za ovako ambiciozan cilj.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vi\u0161i stepen uslovljenosti za kori\u0161\u0107enje sredstava<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107a inovacija PRZB predstavlja uspostavljanje direktne uslovljenosti izme\u0111u programa reformi dr\u017eava koje su korisnice sredstava i odobravanja sredstava. Za razliku od fonda IPA III, kod kog je anga\u017eovanje sredstava u prvom redu povezano sa administrativnim kapacitetima zemalja korinika, u slu\u010daju PRZB prioritet je na pitanju ispunjenja prehodnih uslova. Ovo donekle podse\u0107a na \u201eFond obnove i otpornosti\u201c iz 2020. godine (<em>Recovery and resilience facility<\/em>) koji je EU osnovala za podr\u0161ku privredama dr\u017eava \u010dlanica Unije nakon pandemije i koji je tako\u0111e povezan sa prethodnim ispunjenjem uslova, uklju\u010duju\u0107i i kriterije privrednih reformi kao i vladavine prava.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi dobio bilo kakvu podr\u0161ku u okviru Fonda, svaka zemlja korisnik mora da Evropskoj komisiji dostavi posebno pripremljenu \u201eAgendu reformi\u201c. Agenda se temelji na razli\u010ditim ranijim dokumentima i strategijama koja su do sada usvajana u okviru procesa pro\u0161irenja, poput \u201ePrograma ekonomskih reformi\u201c (dogovorenih na Ekonomskom i finansijskom dijalogu EU- zemlje kandidati &#8211; poslednja u maju 2023. godine), nacionalnim strategijama rasta, godi\u0161njem Paketu za pro\u0161irenje EU i Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan.<\/p>\n\n\n\n<p>Dva puta godi\u0161nje, svaka zemlja korisnik treba da podnese propisno obrazlo\u017een zahtev za dobijanje sredstava iz fonda PRZB zasnovan na ispunjenim uslovima koji sadr\u017ee kvantitativne i kvalitativne korake, koji su prethodno dogovoreni. Kada Komisija pozitivno oceni ispunjenje tih uslova, ona \u0107e predlo\u017eiti Savetu EU dono\u0161enje odluke kojom se odobrava osloba\u0111anje odgovaraju\u0107ih sredstava. Ako Komisija\/Savet negativno oceni ispunjenje bilo kojih uslova prema dogovorenom rasporedu, isplata sredstava \u0107e birti odlo\u017eena. \u010clan 5 Uredbe o Fondu za plan rasta poebno defini\u0161e dve vrste preduslova koje zemlje moraju ispuniti da bi bile podobne za finansiranje:<\/p>\n\n\n\n<p>(a) zemlje Zapadnog Balkana moraju \u201enastaviti da podr\u017eavaju i po\u0161tuju efikasne demokratske mehanizme, uklju\u010duju\u0107i vi\u0161estrana\u010dki parlamentarni sistem i vladavinu prava, i da garantuju po\u0161tovanje svih obaveza u vezi sa ljudskim pravima, uklju\u010duju\u0107i prava osoba koje pripadaju manjinama\u201d;<\/p>\n\n\n\n<p>(b) Kosovo i Srbija moraju \u201ekonstruktivno sara\u0111ivati u normalizaciji svojih odnosa\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ukoliko neka od dr\u017eava ne iskoristi sva sredstva koja su joj namenjena (zbog neispunjenja svih uslova), ta sredstva \u0107e biti podeljena drugim korisnicima sa ZB.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zaklju\u010dak: napredak u procesu integracije ili \u201cmalo vi\u0161e onog istog\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Nova inicijativa EU nazvana Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja ozbiljan podsticaj za produbljivanje integracije EU i regiona ZB, uklju\u010duju\u0107i i anga\u017eovanje dodatnih sredstava Unije za podr\u0161ku rastu zemalja koje su jo\u0161 uvek na niskom nivou konvergencije u odnosu na prosek EU. Ona predstavlja i delimi\u010dan odgovor na kritike dosada\u0161nje politike EU prema zemljama koje se ve\u0107 dugo nalaze u raznim fazama procesa pristupanja Uniji,<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;U pojedinim kritikama PRZB ukazuje se na relativno ograni\u010denu visinu sredstava za ZB u pore\u0111enju sa dr\u017eavama \u010dlanicama. Prema nekim analizama, ukupna sredstva za region ZB od oko 17 miliona stanovnika (IPA III plus fond Plana rasta) iznosi\u0107e (maksimalno) oko 3,5 milijardi godi\u0161nje (bespovratna sredstva i krediti) \u0161to se mo\u017ee uporediti sa 5,3 milijarde evra koliko prima Hrvatska koja ima manje od 4 miliona stanovnika (strukturni fondovi EU). Bez obzira na ovo, ne treba potceniti dodatna sredstva iz PRZB koja zna\u010de pove\u0107anje od oko 67% ranije predvi\u0111enih ukupnih sredstava EU (IPA III) za region u periodu do 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedan od glavnih problema dosada\u0161njeg procesa pro\u0161irenja predstavljao je gubitak veze izme\u0111u pregovora o pro\u0161irenja i realnog politi\u010dkog stanja (tzv. fundamentalnih reformi) u pojedinim dr\u017eavama kandidatima, kao \u0161to je to slu\u010daj, na primer, u Srbiji. U uslovima kada kona\u010dni cilj pregovora \u2013 ulazak u EU \u2013 nije na horizontu, znatno opada interes za su\u0161tinske reforme od strane politi\u010dkih elita u dr\u017eavama kandidatima.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Dva glavna pitanja koja na koja \u0107e odgovoriti primena PRZB u praksi odnose se na slede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>u kolikoj meri \u0107e pove\u0107anje sredstava predvi\u0111enih Planom rasta realno doprineti podsticaju ekonomskog rasta na ZB, pa time i ve\u0107oj konvergenciji regiona i<\/li>\n\n\n\n<li>koliko \u0107e direktno finansijsko uslovljavanje Agendi reformi zaista uticati na dinamiku stvarnih politi\u010dkih i ekonomskih reformi u zemljama ZB.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Mo\u017eemo zaklju\u010diti da je PRZB u prvom redu orijentisan na pitanje ekonomske integracije i podsticaja rasta, a ne toliko na pitanje samih uslova za \u010dlanstvo, odnosno ubrzanja procesa pro\u0161irenja. Plan rasta ne predvi\u0111a \u010dak ni delimi\u010dni ili postepeni ulazak dr\u017eava ZB u pojedine institucije EU kojom bi se omogu\u0107ila fazna &#8211; institucionalna integracija zemalja kandidata na principu diferencijacije \u010dlanstva (novi oblik pridru\u017eenog \u010dlanstva).<\/p>\n\n\n\n<p>Sa formiranjem novog sastava Evropske komisije nakon izbora za Evropski parlament, otvaranjem pregovora o \u010dlanstvu sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH tokom ove godine, a posebno sa procesom zatvaranja pregovara\u010dkih poglavlja u slu\u010daju Crne Gore, mogu se o\u010dekivati i novi dodatni koraci u (pre)dugoj sagi o pro\u0161irenju Unije.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Forum za evropski Balkan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pitanje daljeg pro\u0161irenja Evropske unije ve\u0107 odavno predstavlja nere\u0161enu i u su\u0161tini odlaganu temu u programima donosilaca odluka EU. Serija kriza koje su zahvatile Uniju jo\u0161 od prve decenije ovog veka (kriza dugova, populizam, imigrantska kriza, bregzit, pandemija) uticale su da se, sa izuzetkom Hrvatske (\u010dlanica od 2013) process pro\u0161irenja EU na Zapadni Balkan pretvori&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2387,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2384","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2384"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2384"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2394,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2384\/revisions\/2394"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}