{"id":2479,"date":"2024-08-22T12:57:00","date_gmt":"2024-08-22T12:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2479"},"modified":"2024-08-26T08:59:44","modified_gmt":"2024-08-26T08:59:44","slug":"bih-je-potreban-cvrsci-zagrljaj-od-strane-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/08\/22\/bih-je-potreban-cvrsci-zagrljaj-od-strane-eu\/","title":{"rendered":"BIH je potreban \u010dvr\u0161\u0107i zagrljaj od strane EU"},"content":{"rendered":"\n

‘Kod nas vrijedi pravilo da se \u010duva\u0161 ameri\u010dke avijacije, ruske okupacije i bosanske administracije. Za ovaj tre\u0107i razlog odnosno bosansku administraciju potrebna nam je pomo\u0107 i recepti od EU’ – isti\u010de u intervjuju za FEB bosanskohercegova\u010dki politi\u010dar, predsjednik Sabora Islamske zajednice u toj zemlji Edhem Bi\u010dak\u010di\u0107. U razgovoru smo se dotakli i energetske situacije u toj zemlji, gdje se tranzicija tog sektora tek zahuktava,’<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako gledate na odnose izme\u0111u tri glavne vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Saradnja Abrahamskih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini je dobra i ona se institucionalno manifestuje kroz rad me\u0111ureligijskog vije\u0107a koje djeluje na nivou dr\u017eave Bosne i Hercegovine. Na samom vije\u0107u rije\u0161e se sve situacije u kojima do\u0111e do povrede bilo kojih vjerskih prava. Ono \u0161to je nepohodno da se na ni\u017eim nivoima izme\u0111u med\u017elisa, \u017eupa, parohija i jevrejskih op\u0107ina ovo manifestuje na terenu u najboljoj slici vjerskog djelovanja.<\/p>\n\n\n\n

BiH jeste multietni\u010dka dr\u017eava, uvijek je bila i osta\u0107e, ali kada se vozimo po putevim BiH, previ\u0161e \u010desto mo\u017eemo vidjeti jasne znakove netrpeljivosti, recimo precrtane napise u latinci ili \u0107irilici, zavisno od toga u kojem dijelu dr\u017eave se nalazimo.
Koji je po va\u0161em mi\u0161ljenju recept da to dru\u0161tvo postane i ostane multietni\u010dko i multikulturno u smislu da ne vidimo vi\u0161e tih znakova netolerancije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Bosni i Hercegovini je multireligijsko i multikulturno dru\u0161tvo a oba pisma i \u0107irili\u010dno i latini\u010dno pismo su ravnopravna i u upotrebi. O\u0161te\u0107enje putnih oznaka je prekr\u0161ajno i krivi\u010dno djelo i vjerujem da \u0107emo do\u0107i u situaciju da pravna dr\u017eava takve pojave sankcioni\u0161e ali u svakom slu\u010daju ovakve pojave su u opadanju.<\/p>\n\n\n\n

Zakon o restituciji je jedan od uslova za ulazak BiH u EU, vama je to bila bitna tema kad ste preuzeli vodjenje Sabora Islamske Zajednice, \u0161ta se sada doda\u0111a na tom planu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Samo Bosna i Hercegovina nije donijela zakon o restituciji i danas op\u0107ine upravljaju imovinom koja nije njihova ve\u0107 vakufa, legata i privatna. Na evropskom putu ovo bi trebalo da bude jedan od prioriteta. Me\u0111unarodna zajednica predstavljena od strane ureda OHR-a nije dala do sada podr\u0161ku dono\u0161enja ovakve zakonske regulative. Sabor Islamske Zajednice sna\u017eno poti\u010de dono\u0161enje ovog zakona i to je usagla\u0161eno i na Me\u0111ureligijskom vije\u0107u.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini\u00a0(IZBiH) je krovna vjerska organizacija muslimana u\u00a0Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sand\u017eaku, Sloveniji, Crnoj Gori i Srbiji,\u00a0muslimana izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihva\u0107aju kao svoju.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

\u0160ta se de\u0161ava sa ugovorom Islamske zajednice i dr\u017eave BiH? Katoli\u010dka i Pravoslavna crkva potpisale su ugovor sa dr\u017eavom, u \u010demu je problem da ugovor izme\u0111u IZ i BiH jo\u0161 nije zavr\u0161en?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina ima potpisane ugovore sa Vatikanom i to je me\u0111udr\u017eavni ugovor a ti\u010de se Katoli\u010dke crkve. Tako\u0111e je potpisan ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji se odnosi na Pravoslavnu crkvu u BiH. Potrebno je da se potpi\u0161e i ugovor sa Islamskom zajednicom u BiH i to je unutra\u0161nje politi\u010dko pitanje koje se politi\u010dki zloupotrebljava od strane legitimnih predstavnika Srpskog i Hrvatskog naroda. Ugovor je potvr\u0111en od strane Vije\u0107a ministara u BiH ali jo\u0161 uvijek nije do\u0161ao na potvr\u0111ivanje od strane Predsjedni\u0161tva BiH. Sabor IZ je otvoren da se ovo pitanje rije\u0161i \u010dime \u0107e se uva\u017eiti sve specifi\u010dnosti vjerskih zajednica.<\/p>\n\n\n\n

Kako sara\u0111ujete sa Bo\u0161njacima iz regiona?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U radu Sabora Islamske zajednice u\u010destvuju predstavnici Bo\u0161njaka iz Srbije, Hrvatske, Slovenije kao i Evrope, Amerike i Australije i saradnja se odvija uspje\u0161no. Na politi\u010dkom planu djeluje i Ured za koordinaciju Bo\u0161nja\u010dkih institucija koje u Bosni i Hercegovini vodi Vije\u0107e kongresa Bo\u0161nja\u010dkih intelektualaca a u \u010dijem radu u\u010destvuju predstavnici Bo\u0161njaka Slovenije, Hrvatske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Amerike.<\/p>\n\n\n\n

Kako u Sarajevu gledaju na Dodikove provokacije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Li\u010dno vjerujem da budu\u0107nost Bosne i Hercegovine le\u017ei u dijalogu izabranih predstavnika tri naroda i ostalih, a mediji posebno u Sarajevu previ\u0161e pa\u017enje posve\u0107uju o\u010diglednim nacionalisti\u010dkim provokacijama Milorada Dodika. Ovo uveliko ko\u010di br\u017ei razvoj Bosne i Hercegovine a u tome i zaostajanje entiteta Republike Srpske i to je prostim okom vidljivo kada se kre\u0107ete prostorima Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

Kako gledate na ulogu pravoslavne crkve u davanju podr\u0161ke Dodikovoj politici?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Srpska pravoslavna crkva je generator i nosilac ideje Velike Srbije i ona se i dalje nalazi na promociji politike oli\u010dene u Svesrpskom saboru. Sna\u017eno podr\u017eavamo ulazak Srbije u Evropsku uniju i vjerujemo da \u0107e to otupiti negativan uticaj na Bosnu i Hercegovinu od strane Srpske politike. Nemamo nikakvih problema sa pravoslavnom crkvom ali odre\u0111eni elementi Svetosavlja koji su imanenti Srpskoj pravoslavnoj crkvi ne mogu procese voditi naprijed.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je Bosna i Hercegovina blizu ulasku u EU i koliko je akcenat na sre\u0111ivanju dru\u0161tva \u2013 iznutra, sa odgovornim aktivnostima na gra\u0111enju boljeg dru\u0161tva? Da li je dru\u0161tvo BiH zrelo za takvu jednu vrstu odgovornosti. Da se oslone na svoje snage?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Li\u010dno mislim da je Bosna i Hercegovina blizu ulaska u EU, gdje smo jo\u0161 na po\u010detku prethodnog stolje\u0107a i bili. Potreban nam je \u010dvr\u0161\u0107i zagrljaj od strane EU. Kod nas vrijedi pravilo da se \u010duva\u0161 Ameri\u010dke avijacije, Ruske okupacije i Bosanske administracije. Za ovaj tre\u0107i razlog odnosno Bosansku administraciju potrebna nam je pomo\u0107 i recepti od EU.<\/p>\n\n\n\n

Veliki ste poznavalac energetike, zato jo\u0161 par pitanja na tu temu. Solarne elektrane i vjetroparkovi su veliki magnet za strane investitori u BiH, kako vi sa svojim iskustvom, gledate na tu mogu\u0107nost investiranja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina raspola\u017ee sa zna\u010dajnim neiskori\u0161tenim kapacitetima obnovljive energije voda, vjetar i sunce. Postoje zna\u010dajne mogu\u0107nosti investiranja u solarne elektrane i vjetroparkove jer ove investicije mogu biti veoma privla\u010dne zbog klimatskih uslova (visoka insolacija i dobre brzine vjetrova), ali i potrebe za prelaskom na obnovljive izvore (klimatske promjene, za\u0161tita okoli\u0161a i ekonomska isplativost zbog raznih poticaja). Ovo sve predstavlja povoljan ambijent za investiranje u solarne elektrane i vjeroelektrane, tako da je evidentan pozitivan trend rasta izgradnje ovih obnovljivih izvora. Ubrzano se grade novi vjetroparkovi i ve\u0107i kapaciteti fotonaponskih solarnih elektrana. Odre\u0111en impuls investicijama u ove objekte je dao zna\u010dajan rast cijena energije u posljednje 3 godine, te u svakom slu\u010daju pri dono\u0161enju odluka oko investiranja, treba uzeti u obzir rizike usljed promjene cijena energije. <\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di sunca i vjetra je vi\u0161e nego dovoljno, \u0161to nedostaje?<\/strong>

Privatne inicijative u izgradnju obnovljivih izvora su dobile zna\u010dajan zamah, tako da o\u010dekujem u naredne 3-4 godine preko 1500 MW novih solarnih elektrana i preko 700 MW novih vjetroelektrana, \u0161to \u0107e dati o\u010dekivanu proizvodnju od 4 TWh. Ovo predstavlja skoro jednu \u010detvrtinu sada\u0161nje ukupne proizvodnje, odnosno vi\u0161e od jedne tre\u0107ine sada\u0161nje potro\u0161nje. Najve\u0107i problem ove nove obnovljive energije \u0107e predstavljati balansiranje ali i kapacitiranost prenosnih i distributivnih mre\u017ea da prihvate ovu energiju. Nedostaje sinhroniziran razvoj prenosne i distributivne mre\u017ee za priklju\u010dak novih objekata pa i poneki visokonaponski interkonektivni dalekovod.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Bosna i Hercegovina s energijom sunca i vjetra ima dobre preduslove za razvoj takozvane zelene energije. <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Koji su glavni investitori, iz kojih zemalja dolaze?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i investitori u energetici su kompanije iz Kine, zatim Austrijski Kelag i Winer energy, investitori iz Turske, odre\u0111eni EU fondovi iz Belgije. U finansiranju objekata potencijalno se pojavljuje i Katar. Od doma\u0107ih kompanija to su: FEAL \u0160iroki Brijeg, Tibra Pacifik, HIFA Oil.<\/p>\n\n\n\n

Kako je sa infrastruktorom koja treba da podr\u017ei taj razmah?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Moje razo\u010darenje su javne elektroprivredne kompanije koje da gotovo nisu ni\u0161ta izgradile od proizvodnih objekata u prethodnih 30 godina. Ne amnestiram od odgovornosti rukovodstva javnih kompanija, ali mislim da vlade za to snose najve\u0107u odgovornost, jer su ugu\u0161ile razvoj energetike, posebno u javnim preduze\u0107ima. <\/p>\n\n\n\n

Svijetla ta\u010dka su privatne inicijative, ali morate znati da \u0107e njihova cijena energije biti tr\u017ei\u0161na. Iskori\u0161tenost svih potencijala je niska tako da se vjetar i sunce koriste cca 10%, male hidroelektrane 15% i velike hidroelektrane 40%. Prostora ima dovoljno a ono \u0161to ohrabruje je eksponencijalni rast u sektoru vjetra i sunca i to je i \u0161ansa za zna\u010dajniji nastup EU fondova i poticaja za Bosnu i Hercegovinu. Regije poput Hercegovine, livanjsko podru\u010dje i sjeveroistok zemlje nude zna\u010dajan vjetroenergetski potencijal.<\/p>\n\n\n\n

Vjetra i sunca je vi\u0161e nego dovoljno, \u0161to nedostaje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina ima visoku insolaciju, odnosno dobar solarni potencijal zbog visoke koli\u010dine sun\u010deve svjetlosti tokom godine, posebno u podru\u010dju Hercegovine. Sve ovo nudi mogu\u0107nost izgradnje velikog broja objekata varijabilne obnovljive energije. S druge strane pitanje je koliko treba novih proizvodnih objekata. Polaze\u0107i od toga da je potrebno dekarbonizirati preko 2.000 MW u termoelktranama i da \u0107e u naredne 3- 4 godine biti izgra\u0111eno preko 2.000 MW obnovljivih izvora, onda je potrebno izgraditi dodatno, preko 4.000 MW obnovljivih varijabilnih izvora energije. Zna\u010di vjetro i solarnog potencijala ima dovoljno, potrebna je nova prenosna i distributivna infrastruktura, te kako ovu varijabilnu energiju izbalansirati, \u0161to zna\u010di da ve\u0107 sada treba razmi\u0161ljati o skladi\u0161tenju energije. 12. Proizvodni kapaciteti u Bosni i Hercegovini su termoelektrane na ugalj 2300 MW, hidroelektrane 2100 MW, vjetroelektrane 150 MW i fotovolti\u010dka solarna proizvodnja 300 MW. <\/p>\n\n\n\n

To je ljep\u0161i dio pri\u010de – ogroman potencial u zelenoj energiji, a \u0161ta je sa termoelektranama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najte\u017ea zada\u0107a koju Bosna i Hercegovina mora rije\u0161iti u tranziciji je ga\u0161enje termoelektrana i svo\u0111enje emisije CO2 na 0% u 2050 godini. Nije energetska tranzicija samo pitanje vezano za proizvodne objekte na fosilna goriva, ve\u0107 i kori\u0161tenje fosilnih goriva, naprimjer u sektorima transporta, grijanja i hla\u0111enja. Udio elektri\u010dne energije u ukupnom bilansu energetskih potreba se o\u010dekuje da se udupla do 2050. Morat \u0107e se posegnuti za zamjenskim kapacitetima, reverzibilne i akumulacione hidroelektrane ili zeleni vodonik ili ostali kapaciteti za skladi\u0161tenje elektri\u010dne energije. Na\u017ealost za ovo nemamo ni pripremljen plan a kamoli strategiju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
U Bosni i Hercegovini je po\u010dela realizacija projekata obnovljivih izvora energije (OIE). Ali, to ide jo\u0161 uvijek jako sporo. Bosna i Hercegovina se obavezala prema Energetskoj zajednici da \u0107e nakon 2050. ugasiti termoelektrane<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dok su EU puna usta zelene tranzicije, se BiH svake zime gu\u0161i u dimu iz individualnih lo\u017ei\u0161ta, termoelektrana i drugih izvora zaga\u0111enja. Jasno je da BiH ima pre\u010dih i ve\u0107ih problema od zelene tranzicije ali ipak, kada \u0107e po va\u0161em mi\u0161ljenju do\u0107i vrijeme za ozbiljan rad na transformaciji izvora energije u pravcu koji bi bar sli\u010dio konceptu zelene tranzicije?<\/strong> Da li ima naznaka da \u0107e EU tu imati vi\u0161e razumjevanja i podr\u017eati taj prelaz?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dugo smo slu\u0161ali razli\u010dita neispunjena obe\u0107anja od strane EU jo\u0161 od po\u010detka rata u Bosni i Hercegovini i sada je ve\u0107 vrijeme da interaktivno zajedno krenemo naprijed. Mi smo otvoreni za sve produktivne oblike saradnje. Tokom energetske tranzicije smatram da Bosna i Hercegovina mora da zadr\u017ei energetsku nezavisnost, odr\u017ei pouzdan i siguran rad elektroenergetskog sistema, provede pravednu tranziciju ugljenih regiona i osigura stru\u010dne kadrove svih profila i potrebna sredstva za investicije. Bosna i Hercegovina je zemlja u razvoju i nije u mogu\u0107nosti finansijski samostalno iznijeti energetsku tranziciju. Bez podr\u0161ke me\u0111unarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, ne\u0107e biti mogu\u0107e uspje\u0161no uraditi pravednu tranziciju ugljenih regiona.<\/p>\n\n\n\n

Bosnu zna\u010di tek \u010deka tranzicija energetskog sektora? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da, i to zna\u010di pravedno zbrinjavanje ugro\u017eenih kategorija, tako da proces energetske tranzicije ima minimalne negativne posljedice po ekonomiju i dru\u0161tvo. EU je iskazala spremnost da finansijski i tehni\u010dki podr\u017ei politiku dekarbonizacije Zapadnog Balkana odnosno Bosne i Hercegovine i to kroz \u201cZeleni plan Evropske unije za Zapadni Balkan\u201d, koji je podr\u017ean od strane predstavanika Zapadnog Balkana 2020. godine, kroz Sofijsku deklaraciju. Pro\u0161le godine EU je donijela \u201cPlan rasta za Zapadni Balkan\u201d, vrijedan 6 milijardi EUR, po principu ko usvoji reforme dobija novac. Ova podr\u0161ka je klju\u010dna za uspje\u0161nu tranziciju energetskog sektora u BiH i mo\u017ee pomo\u0107i u prevazila\u017eenju izazova u izgradnji obnovljivih izvora energije i unaprje\u0111enju energijske efikasnosti. <\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina ima i svoje obaveze jel tako?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da, ona je preuzela odre\u0111ene obaveze odnosno mora \u0161to prije uspostaviti: organizovano tr\u017ei\u0161te elektri\u010dne energije i gasa, sistem za trgovinu emisijama i sistem garancija o porijeklu energije iz obnovljivih izvora, ali i funkcionalno razdvojiti energetske kompanije te urediti podru\u010dje kvaliteta nafte i naftnih derivata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Kod nas vrijedi pravilo da se \u010duva\u0161 ameri\u010dke avijacije, ruske okupacije i bosanske administracije. Za ovaj tre\u0107i razlog odnosno bosansku administraciju potrebna nam je pomo\u0107 i recepti od EU’ – isti\u010de u intervjuju za FEB bosanskohercegova\u010dki politi\u010dar, predsjednik Sabora Islamske zajednice u toj zemlji Edhem Bi\u010dak\u010di\u0107. U razgovoru smo se dotakli i energetske situacije u…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2481,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2479"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2479"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2498,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2479\/revisions\/2498"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2481"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}