Nedavna diplomatsko-propagandna „drama“ u Srbiji, oko usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skup\u0161tini UN-a,odnosno redovni „narativni ratovi“ koji se vode svake godine tokom komemoracije \u017ertvama u Srebrenici (jul) i obilje\u017eavanje Oluje u Hrvatskoj (avgust) samo potvr\u0111uju utisak ve\u0107 uspostavljenog nivoa nerazumijevanja i nepovjerenja, koji optere\u0107uju regionalne odnose. Tome doprinose nacionalisti\u010dko-populisti\u010dki narativi koji su \u010desto osnova legitimiteta vladaju\u0107ih stranaka, posebno u Beogradu, Sarajevu, Banjaluci, Zagrebu, ali i Pri\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n
Ako se ograni\u010dimo na primjere nekih diplomatskih incidenata, mo\u017eemo se prisjetiti doga\u0111aja iz 2017. godine kada je Srbija u jednom danu (zbog navodne \u0161pijuna\u017ee tada\u0161njih makedonskih slu\u017ebi) povukla cjelokupno osoblje svoje ambasade u Skoplju ili diplomatskog spora koji je trajao vi\u0161e od godinu dana (2022) izme\u0111u Beograda i Podgorice povodom progla\u0161enja kontroverznog ambasadora Srbije (V. Bo\u017eovi\u0107a) kao \u201epersone non grata\u201c. I vlada Zdravka Krivokapi\u0107 (2020\/2021) opozvala je ve\u0107inu ambasadora (2020\/2021) isklju\u010divo zbog unutra\u0161nje politi\u010dke situacije. Kao rezultat toga, Crna Gora je vi\u0161e od dvije godine bila bez ambasadora i \u0161efova misija u skoro 75% predstavni\u0161tava (tako\u0111e i u NATO i UN).<\/p>\n\n\n\n
Zbog ratova i kriza koje su u me\u0111uvremenu zaokupile evropsku i svjetsku javnost, ukupna situacija u regionu Balkana djeluje relativno stabilno, iako je i dalje optere\u0107ena uglavnom tenzijama u odnosima Beograda i Pri\u0161tine, kao i (ne) funkcionisanjem politi\u010dkog sistema u BiH. \u010cak i \u010ditav niz manje vidljivih problemati\u010dnih tema u bilateralnim odnosima pojedinih zemalja samo povremeno privu\u010de pa\u017enju javnosti.<\/p>\n\n\n\n
Srbija kot klju\u010dna dr\u017eava<\/strong><\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu posebno je va\u017eno pozicioniranje srpske regionalne diplomatije kao centralne i relativno najve\u0107e (demografski, ekonomski) dr\u017eave regiona, koja se grani\u010di sa osam dr\u017eava \u2013 skoro koliko i Njema\u010dka, \u0161to samo po sebi ukazuje na mogu\u0107e \u0161ire efekte pojedina\u010dnih beogradskih akcija. Ovome treba dodati i \u010dinjenicu da Srbija, za razliku od ve\u0107ine svojih susjeda, nije \u010dlanica ni EU ni NATO, \u0161to je \u010dini specifi\u010dnim podru\u010djem neutralne zemlje, pogotovo ako se uzmu u obzir njeni dobri odnosi sa Kinom i Rusijom. „Ni\u010dija zemlja“ na Balkanu, je pogodna za takmi\u010denje uticajnih svjetskih velesila.<\/p>\n\n\n\n Uzimaju\u0107i u obzir centralizovan i personalizovan karakter Vu\u010di\u0107evog sistema rukovo\u0111enja, osnovni pokazatelj odnosa Srbije sa susjednim zemljama proizilazi iz direktnih veza i odnosa (pozitivnih ili negativnih) predsjednika Srbije sa liderima iz susjedstva. U me\u0111uvremenu, institucionalni, pa i diplomatski odnosi (MIP, vlade, ambasade itd.) samo su indirektni pokazatelj, odnosno eksterna ilustracija stanja bilateralnih odnosa. U tom kontekstu mo\u017ee se ukazati na neuravnote\u017eenost diplomatskih odnosa Srbije sa susjedima, koji su u svom pozitivnom aspektu uglavnom usmjereni na Ma\u0111arsku (Vu\u010di\u0107 i Orban se sastaju nekoliko puta godi\u0161nje, ponekad i mjese\u010dno), dok je intenzitet saradnje sa \u201estarim\u201c balkanskim susjedima, poput Rumunije, Bugarske, pa \u010dak i Gr\u010dke i Turske (koje su uklju\u010dene u \u0161iru politiku susjedstva Srbije), na primjetno ni\u017eem nivou.<\/p>\n\n\n\n Kada je re\u010d o takozvanim \u201enovim\u201c susjedima Srbije, odnosno zemljama proisteklim iz biv\u0161e Jugoslavije, mogu\u0107e je ukazati na znatno ve\u0107i stepen oscilacije u odnosima, kao i na znatno manji uspeh u stabilizaciji i unaprije\u0111enju dugoro\u010dnih odnosa Srbije sa nekom od ovih zemalja. Prije svega sa Hrvatskom, ali i sa Bosnom i Hercegovinom. Sa druge strane, odnosi Srbije sa Sjevernom Makedonijom, kao i sa Slovenijom (bez obzira na ve\u0107 pomenute diplomatske \u201eincidente\u201c), dugoro\u010dno su ne\u0161to stabilniji, pri \u010demu ekonomski aspekti dominiraju u odnosima sa Slovenijom.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, srpska diplomatija prema susjedima zasniva se i na promociji tzv. ideje \u201esrpskog savjeta\u201c, odnosno jedinstva svih Srba bez obzira na nacionalnu pripadnost, \u0161to je rezultiralo djelimi\u010dnim ja\u010danjem uticaja Beograda na pojedine dr\u017eave. Posebno kada su u pitanju neki vladaju\u0107i politi\u010dki krugovi u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini (Republika Srpska), pa \u010dak i u Sjevernoj Makedoniji. U kontekstu aktivnosti srpske diplomatije u regionu, treba ista\u0107i povezanost sa srpskim obavje\u0161tanim slu\u017ebama (civilnim i vojnim). Na to ukazuje podatak da su \u010dak tri ambasadora Republike Srbije u susjednim zemljama, biv\u0161i \u010delnici sigurnosne agencije BIA (Podgorica, Sarajevo, Sofija).<\/p>\n\n\n\n Ograni\u010deni regionalni rezultati<\/strong><\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i rezultat personalizovane diplomatije posljednjih godina postigla je tzv. inicijativa \u201eOtvoreni Balkan\u201c (OB), koja je nastala kao rezultat saradnje predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u0107i\u0107a i albanskog premijera Edija Rame uz podr\u0161ku premijera Makedonije (Zorana Zaeva, Kova\u010devskog). Me\u0111utim, nakon prvobitnog entuzijazma, \u010dini se da je ova inicijativa izgubila zamah nakon \u0161to se Edi Rama 2023. godine donekle distancirao i insistirao uglavnom na Berlinskom procesu, koji uklju\u010duje svih \u0161est zapadnobalkanskih aktera.<\/p>\n\n\n\n Iz \u0161ire perspektive, primjetno je da su, ako izuzmemo neformalne susrete na multilateralnim sastancima i forumima, bilateralni susreti, odnosno zvani\u010dne me\u0111usobne posjete predsjednika ili premijera balkanskih zemalja, izuzetno rijetki (ovo se ne odnosi na susrete nacionalisti\u010dko-propagandnog karaktera, kao \u0161to je susret lidera Tirane i Pri\u0161tine, Beograda i Banjaluke ili posjeta vode\u0107ih zagreba\u010dkih politi\u010dara hrvatskim kantonima u Bosni i Hercegovini). Na primjer, posjete visokih zvani\u010dnika Albanije ili Crne Gore Beogradu ili Srbije Zagrebu (i obrnuto) toliko su rijetke da, ako se uop\u0161te dogode, svaki put predstavljaju pravu javnu i medijsku senzaciju. Obi\u010dno bez dugoro\u010dnih posljedica po bilateralne odnose.<\/p>\n\n\n\n Klju\u010dne teme i pitanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n U balkanskom diplomatskom konglomeratu posebno su komplikovani odnosi na liniji Beograd-Pri\u0161tina-Tirana, a sa druge strane Beograd-Sarajevo (i Banjaluka)-Zagreb.<\/p>\n\n\n\n Odnosi Srbije i Hrvatske u najboljem slu\u010daju stagniraju, uprkos povremenim mlakim poku\u0161ajima da se postigne odre\u0111eni napredak. Svako pobolj\u0161anje u osnovi zahtjeva mukotrpne ustupke i dovodi aktere obije zemlje u politi\u010dki rizi\u010dan polo\u017eaj da ubijede doma\u0107u javnost u opravdanost promjena. Odr\u017eavanje tradicionalnih tenzija i (ne)indirektno pozivanje na zao\u0161travanje me\u0111usobnih odnosa osigurava lak\u0161e razumijevanje i podr\u0161ku u javnosti, a time i sigurniju i \u010dvr\u0161\u0107u poziciju politi\u010dkih elita u obije zemlje.<\/p>\n\n\n\n Vlasti Srbije i Hrvatske su na neki na\u010din zarobljenici svog insistiranja na sopstvenim verzijama \u201ekulture se\u0107anja\u201c, dok su po nekim pitanjima koja su relikti ratnih sukoba (manjine, nestala lica, ratni zlo\u010dini) zarobljeni kao slon u fabrici stakla, npr. pitanje granice na Dunavu je jo\u0161 uvek nerije\u0161eno. U tom kontekstu, Srbija odnose sa Slovenijom i Ma\u0111arskom, izme\u0111u ostalih, shvata kao neophodnu protivte\u017eu te\u0161kim odnosima sa Zagrebom.<\/p>\n\n\n\n Odnosi Srbije sa Albanijom posebno su optere\u0107eni pitanjem Kosova. Uprkos tome, dvojica autoritarnih lidera, Vu\u010di\u0107 i Rama, uspjeli su da izgrade li\u010dni odnos bez presedana u novijoj istoriji srpsko-albanskih odnosa. <\/p>\n\n\n To je doprinijelo stvaranju pomenute inicijative ‘Otvoreni Balkan’ i sklapanju brojnih ekonomskih sporazuma u okviru OB. Napredak ko\u010de komplikovani odnosi u dijalogu Beograda i Pri\u0161tine, kao i pritisci albanskih nacionalista na Ramu, koji ga spre\u010davaju da pre\u0111e neke „crvene“ linije saradnje koje bi mu \u0161tetile u doma\u0107oj javnosti.<\/p>\n\n\n\n Crna Gora na prelomnici<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon odlaska sa vlasti Mila \u0110ukanovi\u0107a i njegovog DPS-a, politi\u010dka situacija u Crnoj Gori i dalje je nestabilna, a njena spoljna politika oscilira izme\u0111u iznala\u017eenja na\u010dina za unapre\u0111enje dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Srbijom, s jedne strane, i s druge strane promovisanja prioritetne reforme koja \u0107e ovu dr\u017eavu dovesti na prag Evropske unije, \u0161to je dugoro\u010dni cilj kojem Crna Gora te\u017ei vi\u0161e od decenije. <\/p>\n\n\n\n Unutra\u0161nja previranja i spoljnopoliti\u010dki koraci su usko povezani, rascjepkanost politi\u010dkih frakcija i neslaganja me\u0111u vode\u0107im li\u010dnostima u Crnoj Gori ostavljaju utisak potencijalne nestabilnosti, \u0161to smanjuje \u0161anse zemlje da bude prva sljede\u0107a dr\u017eava koja \u0107e pristupiti EU-i.<\/p>\n\n\n\n Osjetljiv polo\u017eaj Makedonije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Regionalni polo\u017eaj Sjeverne Makedonije u odnosu na susjede posebno je osjetljiv i optere\u0107en problemima druga\u010dije prirode. Njeni odnosi sa Srbijom su najmanje kontroverzni, posebno nakon rje\u0161avanja dugogodi\u0161njeg spora oko statusa Makedonske pravoslavne crkve, kojoj je Srpska pravoslavna crkva nedavno priznala pravo na odvajanje – autokefalnost.<\/p>\n\n\n Makedonija ima pote\u0161ko\u0107a u saradnji sa Bugarskom, koja insistira na „bugarskoj istoriji“ makedonskog naroda i pravima bugarske manjine, \u0161to uveliko ote\u017eava proces pristupnih pregovora sa EU. Povratak VMRO-a na vlast u Skoplju i obnova nacionalisti\u010dke retorike ponovo dovodi u pitanje odnose sa Gr\u010dkom. Nacionalisti\u010dka aktivnost Albina Kurtija me\u0111u Albancima u Sjevernoj Makedoniji tako\u0111e komplikuje odnose izme\u0111u Skoplja i Pri\u0161tine. Ostaje otvoreno pitanje da li \u0107e unutra\u0161nja politi\u010dka scena i fluktuacije u Sjevernoj Makedoniji dozvoliti da se preduzmu odlu\u010dniji koraci u cilju uklju\u010divanja ove zemlje u grupu koja bi, zajedno sa Crnom Gorom, mogla biti me\u0111u prvim zemljama koje \u0107e pristupiti Uniji u narednih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n Ograni\u010deni rezultati zagreba\u010dke diplomatije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sa izuzetkom aktivnosti u Bosni i Hercegovini, hrvatska diplomatija u regionu bila je uglavnom pasivna i reaktivna. Hrvatska poku\u0161ava zamijeniti manje rezultate u unapre\u0111enju regionalne saradnje i bilateralnih odnosa djelovanjem unutar EU. Fokusiranje Zagreba na politi\u010dki polo\u017eaj hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini nije pove\u0107alo njihov utjecaj u razvoju Bosne i Hercegovine. Uz nastavak lo\u0161ih odnosa sa Srbijom, donekle su se pogor\u0161ali i odnosi Hrvatske sa Crnom Gorom, \u0161to je reakcija na navodno ja\u010danje prosrpskih stranaka u unutra\u0161njoj politici Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Kao i Slovenija, Hrvatska se uglavnom zadovoljila time da svoje aktivnosti svede na ekonomsku diplomatiju u regionu.<\/p>\n\n\n\n Diplomatski potencijali i ambicije Slovenije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao biv\u0161a jugoslovenska republika, sada\u0161nja \u010dlanica EU i NATO-a, Slovenija uglavnom nije uklju\u010dena u ozbiljne regionalne sporove (osim pitanja pomorske granice sa Hrvatskom), a i ekonomski je zainteresovana da djeluje na Balkanu. Slovenija povremeno i na razli\u010dite na\u010dine iskazuje svoje ambicije za aktivnijom ulogom u unapre\u0111enju regionalnih odnosa i podr\u0161ci pristupanju Zapadnog Balkana EU. Ove ambicije u odre\u0111enoj meri zavise i od diplomatske aktivnosti i od politi\u010dkih i li\u010dnih odnosa vladaju\u0107ih grupa u zemljama regiona. U kontekstu nove faze procesa pro\u0161irenja EU, Slovenija mo\u017ee igrati aktivniju ulogu u promociji aktivnosti EU prema Zapadnom Balkanu.<\/p>\n\n\n\n Umjesto zaklju\u010dka: Balkanska diplomatija usred bilateralnih sporova, stagnacije regionalne saradnje i neizvjesnosti pro\u0161irenja EU <\/strong><\/p>\n\n\n\n Bilateralna diplomatija zemalja regiona, kao produ\u017eena ruka i neposredni instrument unutra\u0161nje politike, nije postigla dovoljan napredak u prevazila\u017eenju nagomilanih i problemati\u010dnih pitanja u odnosima na Balkanu.<\/p>\n\n\n\n Uprkos dugoro\u010dnim naporima, uticaj razli\u010ditih regionalnih inicijativa u \u0161irem regionu Balkana ostao je ograni\u010den i nije doveo do zna\u010dajnijeg smanjenja tenzija ili dublje stabilizacije odnosa. Cefta je trenutno u dubokoj krizi, uglavnom zbog odnosa i blokade trgovine izme\u0111u Srbije i Kosova, kao i blokade rada Sekretarijata Cefte. Sekretarijat RCC-a je izgubio svoju specifi\u010dnu te\u017einu, iako i dalje igra va\u017enu ulogu u smislu podr\u0161ke EU. Prema rije\u010dima Edija Rame, „otvoreni“ Balkan je „ispunio svoj cilj“, a sastanci na vrhu su sve rje\u0111i. U tom kontekstu, Berlinski proces se za sada \u010dini najdinami\u010dnijim, \u0161to je rezultat aktivnosti njema\u010dke diplomatije i bliske povezanosti ovog projekta sa procesom pribli\u017eavanja EU.<\/p>\n\n\n\n Stabilizacija i napredak na Balkanu u direktnoj su korelaciji sa uspostavljanjem i funkcionisanjem Evropske unije, posebno sa procesom pro\u0161irenja. Novi plan rasta i reformska agenda za zemlje Zapadnog Balkana, koju je pokrenula Evropska komisija, a uz podr\u0161ku Savjeta EU i Evropskog parlamenta, va\u017ean je element u odr\u017eavanju dinamike integracije regiona u Uniju. Me\u0111utim, to jo\u0161 uvijek nije dovoljno da se zavr\u0161i proces pro\u0161irenja.<\/p>\n\n\n\n U novom geopoliti\u010dkom kontekstu (intenziviranje teme pro\u0161irenja i pregovora o pristupanju Ukrajine i Moldavije) bilo bi neophodno da Evropska unija formuli\u0161e srednjoro\u010dnu strategiju (pet godina, tj. do 20230) sa ciljem pristupanja barem neke od zemalja Zapadnog Balkana (individualni ili grupni ulazak, jednofazni ili vi\u0161efazni), integracije, itd. Osim toga, diplomatske odnose u regionu treba podr\u017eati novim regionalnim i bilateralnim inicijativama, posebno kada je rije\u010d o ja\u010danju mre\u017ea razli\u010ditih institucionalnih sporazuma u oblastima kao \u0161to su odbrana, sigurnost i druge mjere izgradnje me\u0111usobnog povjerenja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Informacija da slovena\u010dke oblasti nijesu potvrdile agreman novog srpskog ambasadora u Ljubljani je potvrdilo krhkost politi\u010dkih i diplomatskih odnosa u \u0161irem balkanskom regionu, tj. na podru\u010dju nekada\u0161nje Jugoslavije (zajedno sa Albanijom), koje je jo\u0161 uvijek optere\u0107eno sa nepovjerenjem, napetostima, povremenim incidentima i nerije\u0161enim problemima. Dr\u017eave nekada\u0161nje Jugoslavije pored povremenih novih sporova jo\u0161 uvek optere\u0107uje ratna…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2532,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2523","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2523"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2523"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2523\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2550,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2523\/revisions\/2550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2532"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/09\/Edi-Rama.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/09\/basic-info-macedonia-geography.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n