{"id":2568,"date":"2024-10-08T12:14:00","date_gmt":"2024-10-08T12:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2568"},"modified":"2024-10-21T10:20:31","modified_gmt":"2024-10-21T10:20:31","slug":"prisustvo-i-uticaj-rusije-odnosno-kine-na-zapadnom-balkanu-i-posebno-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2024\/10\/08\/prisustvo-i-uticaj-rusije-odnosno-kine-na-zapadnom-balkanu-i-posebno-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Prisustvo i uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji"},"content":{"rendered":"\n\n\n<p>U toku poslednje decenije i ne\u0161to vi\u0161e, vidljivo je prisustvo kao i uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu, a posebno u Srbiji. Pri tome, u posledne vreme (nakon 2022) saradnja sa Rusijom pokazuje trend smanjenja, dok je saradnja i prisustvo Kine i dalje ja\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Uticaj Rusije i Kine proizilaze iz raznih uzroka i \u010dinilaca:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Usporavanje procesa pro\u0161irenja EU<\/em> kao i pojava multikriza Unije tokom poslednje decenije (posebno ekonomska i finansijska kriza, bregzit kao i uticaj populizma i evroskepticizma) uzrokovali su smanjenje realnog <em>transformacionog <\/em>uticaja Unije na Zapadnom Balkanu, odnosno jednu vrstu politi\u010dkog odsustva EU. Iako se izme\u0111u 2009. i 2020. godine NATO pro\u0161irio na Albaniju, Hrvatsku, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, ovo nije bilo sasvim dovoljno da se politi\u010dki \u201enadomesti\u201c prakti\u010dna blokada procesa pro\u0161irenja EU, posebno kada su u pitanju politike u Srbiji, odnosno u BiH. Taj vakuum su prirodno popunjavali spoljni \u010dinioci, od Kine i Rusije,&nbsp; preko SAD, preko Turske do arapskih dr\u017eava Zaliva i dr;<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Pojave <em>napetosti i nere\u0161eni sporovi<\/em> izme\u0111u zapadnobalkanskih naroda se nisu u dovoljnoj meri smanjili. Posebno su pitanje statusa Kosova i sukobi Beograda i Pri\u0161tine, kao i pitanje odnosa u BiH (Republika Srpska) bili povod za nastojanja u\u010desnika da zadobiju spoljnu podr\u0161ku tre\u0107ih strana (posebno podr\u0161ku stalnih \u010dlanica SB UN),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>&nbsp;<em>Ekonomska dinamika<\/em> regiona, odnosno napori vlada da se obezbedi rast i privla\u010denje stranih investicija, omogu\u0107ili su poja\u010dano prisustvo Kine, koje se uklapa u njenu strate\u0161ku politiku razvoja projekta <em>Pojas i put, <\/em>odnosno programa 16+1 saradnje sa zemljama centralne i isto\u010dne Evrope. U ovom okviru, kineska orijentacija na izgradnju infrastruktura u regionu, kao i investicija u razli\u010dite sektore, predstavlja relativno noviju, ali ekonomski, politi\u010dki i dugoro\u010dno zna\u010dajnu pojavu,<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Zna\u010daj <em>energetske saradnje<\/em> sa Rusijom, posebno kada su u pitanju Srbija i BiH nije sasvim smanjen u preThodnom periodu i pored odre\u0111enih napora da se obezbedi diversifikacija energetskih snabdeva\u010da, posebno kada je u pitanju snabdevanje gasom.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Na gornje faktore, mo\u017ee se dodati i nastojanje Rusije i Kine da svoj nastup u regionu dopunjavaju i \u010diniocima \u201emeke mo\u0107i\u201c poput propagande (TV, mre\u017ee) ili ja\u010danja kulturnih veza (Kina). Posebno su tokom perioda <em>pandemije <\/em>virusa kovid i Kina i Rusija nastojale da putem mera svoje zdravstvene politike i saradnje u snabdevanju vakcinama i drugim medicinskim materijalom oja\u010daju prisustvo i pozitivnu sliku u odnosu na reakcije sa zapada koje su u prvoj fazi pandemije delovale zbunjeno i nekoordinisano (iako su se retroaktivno posmatrano pomo\u0107 EU i zapadne vakcine pokazale daleko efikasniji i vi\u0161estruko ve\u0107i od kineskih i ruskih).&nbsp;&nbsp;<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Rat u Ukrajini od 2022. godine uticao je na porast geopoliti\u010dkih tenzija u Evropi, kao i \u0161ire u svetu i doveo do pove\u0107anja politi\u010dke osetljivosti EU i SAD na prisustvo Rusije, u prvom redu, ali i Kine. Za razliku od Rusije, \u010diji uticaj je ipak u celini smanjen od vremena agresije na Ukrajinu, kineski sveobuhvatni uticaj je u porastu &#8211; i to ne isklju\u010divo u oblastima ekonomije i infrastruktura. Polo\u017eaj Kine na Zapadnom Balkanu u su\u0161tini prati njen uspon kao planetarnog geopoliti\u010dkog \u010dinioca u svim delovima sveta u okviru inicijative \u201ePojas i put\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Razli\u010diti uticaj Rusije, odnosno Kine u pojedinim dr\u017eavama Zapadnog Balkana<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Razli\u010diti su oblici i ciljevi prisustva i delovanja Rusije na Zapadnom Balkanu. U na\u010delu, Rusija u\u017eiva popularnost u pojedinim delovima Balkana (kulturolo\u0161ki pravoslavni prostor) poput Srbije i Republike Srpske, i donekle, Crne Gore i Severne Makedonije. Ovo me\u0111utim ne zna\u010di da je Rusija u stanju da prevlada nad dominantnim zapadnim prisustvom i uticajem. Rusko prisustvo se vi\u0161e opisuje kao delovanje &#8222;sile ometa\u010da&#8220;, \u0161to zna\u010di da njen cilj nije da bude geopoliti\u010dka alternativa zapadu, ve\u0107 da podriva zapadne politike i interese u regionu, uklju\u010duju\u0107i proces ulaska u NATO ili EU. Pri\u0161irenje NATO na region Balkana je ograni\u010dilo delovanje i propagandu Rusije u regionu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ruski uticaj u meri u kojoj je prisutan, u prvom redu je politi\u010dki i povezan sa sukobom Rusije sa NATO i EU, dok je u ekonomskom smislu uglavnom ograni\u010den na energetsku saradnju. Kinesko prisustvo je po ciljevima dugoro\u010dnije a po instrumentima raznovrsnije. Ono je prvenstveno orijentisano na ekonomska pitanja (krediti, ulaganja, gradnja infrastruktura, trgovina sl). U novije vreme taj uticaj se \u0161iri i na druge oblasti, poput kulture, kao i i politi\u010dkih odnosa (promocija kineske vizije novog svetskog poretka i interesa, posebno kroz nastup u UN, promocija BRIKS&nbsp; sl).<\/p>\n\n\n\n<p>Komparativno posmatrano, prisustvo i delovanje Rusije, a u odre\u0111enoj meri i Kine, ima najve\u0107i efekat na prostoru, odnosno u zemljama koje jo\u0161 nisu \u010dlanice NATO (Srbija i BiH). <em>Srbija<\/em> je prakti\u010dno jedina zemlja na Zapadnom Balkanu, koja nije \u010dlanica NATO (\u010dlanice NATO su Severna Makedonija, Albanija i Crna Gora), odnosno na \u010dijoj teritoriji ne postoji strano vojno prisustvo (EU u BiH i NATO na Kosovu), pa je prema tome prirodna meta nadmetanja. Srbija je jedina zemlja ZB koja se ni do danas nije pridru\u017eila sankcijama EU prema Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1023\" height=\"575\" src=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/dbc208bb-1fff-4e7f-9530-d3498c326402_w1023_r1_s.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2573\" srcset=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/dbc208bb-1fff-4e7f-9530-d3498c326402_w1023_r1_s.jpg 1023w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/dbc208bb-1fff-4e7f-9530-d3498c326402_w1023_r1_s-300x169.jpg 300w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2024\/10\/dbc208bb-1fff-4e7f-9530-d3498c326402_w1023_r1_s-768x432.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1023px) 100vw, 1023px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Predsednici Srbije in Rusije, Aleksandar Vu\u010di\u0107 i Vladimir Putin<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Ruski uticaj je mo\u017eda jo\u0161 ja\u010di nego u Srbiji na delu <em>Bosne i Hercegovine<\/em> sa srpskom ve\u0107inom \u2013 Republici Srpskoj. Od po\u010detka agresije Rusije na Ukrajinu, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik se \u010dak \u010detiri puta susreo sa V. Putinom. Prilikom susreta 2023. godine izjavio je &#8222;<em>Republika Srpska ostaje proruski, antizapadno i antiameri\u010dki orijentisana<\/em>&#8222;. Ruske kompanije su prisutne u energetskom sektoru Republike Srpske, posebno u oblasti naftne industrije. Primarni primer je ruska kompanija &#8222;<em>Zarube\u017enjeft<\/em>,&#8220; koja upravlja rafinerijom nafte u Brodu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon Srbije i BiH, prisustvo i uticaj Rusije je bio donekle primetan, ali sa tendencijama opadanja u dr\u017eavama Zapadnog Balkana sa pravoslavnom tradicijom, a posebno u <em>Crnoj Gori<\/em>. Prisustvo i uticaj Rusije u CG u ekonomskom i politi\u010dkom pogledu bili su znatno vidljiviji pre 2017. godine (ulazak CG u NATO). Najve\u0107i pojedina\u010dni investitor u Crno Gori bio je ruski oligarh Oleg Deripaksa koji se me\u0111utim 2016. godine povukao iz projekta \u201eKombinat aluminijuma\u201c i pokrenuo vi\u0161e sudskih sporova protiv crnogorskih vlasti. Procenjuje se da su ruski gra\u0111ani investirali 500 miliona dolara u nekretnine u CG. Kao efekat rata u Ukrajini i sankcija prema Rusiji koje je uvela Crna Gora, ruske investicije i prisustvo su bile u padu tokom poslednjih godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Crna Gora ima najvi\u0161i stepen zadu\u017eenosti na ZB u odnosu na kredite iz Kine. Prema nekim podacima, udeo kineskih kredita u BDP-u BiH je iznosio 3%, u Srbiji 8,4%, u Severnoj Makedoniji 8%. a u Crnoj Gori je iznosio \u010dak 21% (prvenstveno zbog izgradnje autoputa Podgorica \u2013 Kola\u0161in). Izlo\u017eenost prema kineskom dugu Crne Gore je donekle smanjena od 2021. g. intervencijom nekih zapadnih banaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao tradicionalno pravoslavna zemlja, <em>Severna Makedonija <\/em>je pod uticajem ruskih uticaja propagandnog i kulturnog karaktera, ali to ima prili\u010dno mali efekat na njenu unutra\u0161nju i spoljnu politiku. S druge strane, ekonomski uticaj Kine je primetan (krediti, izgradnja infrastruktura, pove\u0107anje uvoza i dr) ali ne prelazi uobi\u010dajene granice u pore\u0111enju sa drugim dr\u017eavama ZB.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Najzad, mo\u017ee se konstatovati da su uticaj i prisustvo Rusije najni\u017ei u dve zemlje ZB sa <em>albanskim ve\u0107inskim stanovni\u0161tvom, <\/em>koje ni kulturolo\u0161ki i tradicionalno nikada nisu imale posebne veze&nbsp; (sa izuzetkom srpskog stanovni\u0161tva i srpske pravoslavne crkve na Kosovu). S druge strane kinesko prisustvo u Albaniji se mo\u017ee uporediti sa njenim delovanjem u ostalim zemljama ZB. Taj uticaj u Albaniji se prete\u017eno ostvaruje kroz ekonomske investicije i infrastrukturne projekte. Kina koristi tako\u0111e ja\u010da kulturne i obrazovne odnose.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: FEB<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U toku poslednje decenije i ne\u0161to vi\u0161e, vidljivo je prisustvo kao i uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu, a posebno u Srbiji. Pri tome, u posledne vreme (nakon 2022) saradnja sa Rusijom pokazuje trend smanjenja, dok je saradnja i prisustvo Kine i dalje ja\u010da. Uticaj Rusije i Kine proizilaze iz raznih uzroka i \u010dinilaca: Rat u&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2587,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2568","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2568"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2568"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2600,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2568\/revisions\/2600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}