Doga\u0111aji na politi\u010dkoj sceni Bosne i Hercegovine u posljednjim mjesecima i danima 2024. godine ispunjeni notornim polemikama i razmijenom vatrenih poruka bez neke naro\u010dito nove su\u0161tine, nisu stvorili novu vrijednost ili koncept afirmativan za revitalizaciju procesa evropskog integrisanja BiH.
Decembarske odluke kojim Narodna skup\u0161tina RS napominje da pravni sistem EU ne prihvata mogu\u0107nost da neizabrani strani dr\u017eavljanin donosi zakone umjesto demokratski izabranih institucija i tra\u017ei da se poni\u0161te akti proiza\u0161li iz neustavnog djelovanja stranog pojedinca, koji po Ustavu nije ni ovla\u0161teni predlaga\u010d zakona ni zakonodavac. Tako\u0111e se tra\u017ei da se otklone odstupanja uzrokovana takvim neustavnim aktima kako bi se obezbijedilo \u201eda nesmetano napredujemo ka Evropskoj uniji.\u201c
Zaklju\u010dcima Parlamenta Republike Srpske (02\/1-021-1564\/24) od srpskih predstavnika u zajedni\u010dkim institucijama BiH zahtjeva se da obustave dono\u0161enje odluka u domenu evropskih integracija dok se ne steknu uslovi koji obezbje\u0111uju da se proces evropskih integracija odvija u skladu sa principima demokratije i vladavine prava. U prvi danima 2025. Christian Schmidt, Visoki predstavnik za BiH, primjenom bonskih ovla\u0161\u0107enja ukinuo je ove i druge zaklju\u010dke (koji se odnose na osporavanje validnosti postupanja BiH pravosudnih tijela u procesu koji se vodi protiv g. Dodika pred Sudom BiH) parlamenta Republike Srpske i zabranio njihovu primjenu pod prijetnjom krivi\u010dnih sankcija.<\/p>\n\n\n\n
Evropske integracije kao omiljena tema bosanskih politi\u010dara<\/strong> Geopoliti\u010dka situacija Evrope i novi zna\u010daj Balkana<\/strong> Kako do novog pregovara\u010da?<\/strong> Podsje\u0107anje na kandidatski status i uslove za dono\u0161enje odluke o po\u010detku pregovora daje odgovor na pitanje \u2013 kakav posao o\u010dekuje pregovara\u010dke strukture i sve nivoe odlu\u010divanja u BiH na putu otvaranja i vo\u0111enja pregovora sa EU.<\/p>\n\n\n\n U svom izvje\u0161taju u martu 2024. Evropska komisija obradila 33 poglavlja, odnosno politike koje su klju\u010dne za \u010dlanstvo u EU, od vladavine prava i javnih nabavki do kvalitete statistike, za\u0161tite okoli\u0161a i transportne politike, i ocijenila nivo pripremljenosti institucija, zakona, i prakse za \u010dlanstvo u EU. Koliko je realno govoriti o \u010dlanstvu u EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U ovom trenutku BiH je jo\u0161 uvijek daleko od pripremljenosti za \u010dlanstvo u EU. Sa prosje\u010dnom ocjenom koja se kre\u0107e izme\u0111u rane faze i odre\u0111enog nivoa pripremljenosti, BiH u samo dva poglavlja ima umjerenu pripremljenost (kretanje kapitala i intelektualno vlasni\u0161tvo). U \u010dak 14 od 33 poglavlja, BiH je na samom po\u010detku, tj. u ranoj fazi pripremljenosti. Pripremljenost kandidatkinja za \u010dlanstvo u EU, 2023. godina: Rana faza pripreme (1); Odre\u0111eni nivo pripreme (2); Umjerena priprema (3); Dobar nivo pripreme (4); Veoma napredna priprema (5) Sve ovo ukazuje da kada je u pitanju EU put BiH, pred bosanskohercegova\u010dkim vladama ostalo je izuzetno puno posla, vi\u0161e nego i u jednoj drugoj (potencijalnoj) kandidatkinji. U pore\u0111enju sa drugim kandidatima, BiH je tri puta nepripremljenija od Crne Gore, a \u010dak i Ukrajina, Moldavija i Gruzija, zemlje kojim je perspektiva \u010dlanstva priznata tek u junu 2022. godine, stoje bolje od BiH. U Mi\u0161ljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za \u010dlanstvo u EU iz maja 2019. godine, Evropska komisija je navela kako smatra da bi se pregovori \u201ctrebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen uskla\u0111enosti s kriterijima za \u010dlanstvo,\u201c uz posebni akcent na \u201cstabilnost institucija koje naro\u010dito garantiraju demokratiju i vladavinu prava.\u201c<\/p>\n\n\n\n Kako bi pobli\u017ee definisala o\u010dekivanja od BiH, Evropska komisija je objavila listu od 14 klju\u010dnih prioriteta, koji su se odnosili na \u010detiri podru\u010dja: (I) demokratiju i funkcionisanje institucija, (II) vladavinu prava, (III) osnovna prava, i (IV) reformu javne uprave. Kandidatski status za BiH uz 14 klju\u010dnih ta\u010daka<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izostanak zna\u010dajnijeg napretka u ispunjavanju \u010detrnaest klju\u010dnih prioriteta nije sprije\u010dilo Evropsku komisiju da, u oktobru 2022. godine, zemljama \u010dlanicama EU preporu\u010di dodjeljivanje kandidatskog statusa za BiH. Motivacija za preporuku bila je promjena u geopoliti\u010dkoj situaciji koja je nastala punom invazijom Ukrajine, i insistiranjem grupe zemalja \u010dlanica EU, predvo\u0111ene Austrijom i Slovenijom, da se brzo nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji u junu 2022. godine, isti status dodjeli i BiH. U sklopu ove odluke, zemlje \u010dlanice EU saglasile su se da za naredni korak u procesu EU integracija, otvaranje pregovora, BiH pored ispunjavanja 14 klju\u010dnih prioriteta iz maja 2019. godine, treba ispuniti i devet koraka uz kandidatski status.<\/p>\n\n\n\n Kontekst i okolnosti u kojima se razmatra deblokada evropskog puta Bosne i Hercegovine i nastavak procesa, sam eventualni po\u010detak pregovora o \u010dlanstvu BiH u EU u velikoj mjeri je optere\u0107en kako unutra\u0161njim politi\u010dkim retorikama i blokadama u BiH, tako i prili\u010dno nedefinisanom ili neizvjesnom vizijom pro\u0161irenja unutar EU. Izazova je na obe strane mnogo, a vrijeme za odlu\u010divanje o konkretnim koracima i potezima je, najbla\u017ee kazano, kriti\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Pripremio: Forum za evropski Balkan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Doga\u0111aji na politi\u010dkoj sceni Bosne i Hercegovine u posljednjim mjesecima i danima 2024. godine ispunjeni notornim polemikama i razmijenom vatrenih poruka bez neke naro\u010dito nove su\u0161tine, nisu stvorili novu vrijednost ili koncept afirmativan za revitalizaciju procesa evropskog integrisanja BiH.Decembarske odluke kojim Narodna skup\u0161tina RS napominje da pravni sistem EU ne prihvata mogu\u0107nost da neizabrani strani…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2882,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2880","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2880"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2880"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2880\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2897,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2880\/revisions\/2897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2882"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Januarske svetkovine u Banjaluci povodom 9. januara, Dana Republike Srpske, sa uzvratnim replikama iz Sarajeva, od strane tamo\u0161njeg politi\u010dkog miljea ili diplomatskih predstavni\u0161tava, stvaraju utisak da su doma\u0107e agende potisnule evropske integracije u drugi plan ili bar u sjenu. Takav utisak remeti \u201eproevropska\u201c retorika gotovo svih politi\u010dkih i dr\u017eavnih zvani\u010dnika na svim nivoima koji svoje stavove i namjere, ba\u0161 kao i kritiku i osude svojih rivala tuma\u010de \u201eevropskim\u201c razlogom. Instrumentalizovana retorika g. Milorada Dodika kre\u0107e se u rasponu od stava o (njegovoj) punoj opredijeljenosti Republike Srpske za integrisanje u EU do potpunog odbacivanja tog koncepta uz \u010desto degutantne komentare o stanju i prilikama u EU ili njenin zemljama \u010dlanicama \u2013 sve u zavisnosti od trenutnog statusa njegovih odnosa i razumijevanja ili interesa – u rasponu od integrisanja do sececije.
Stara nadanja da \u0107e ozbiljan reformski zamah u Bosni i Hercegovini i puna posve\u0107enost integracijskoj agendi ozna\u010diti kraj dugotrajnog zastoja na prili\u010dno davno (u novembru 2005.) zapo\u010detom putu BiH ka EU , postala su nova o\u010dekivanja kako javnosti u BiH, tako i foruma EU. Uprkos aktuelnim neusagla\u0161enostima, ili burnoj doma\u0107oj politi\u010dkoj sceni, nadanja nisu uga\u0161ena, a o\u010dekivanja i dalje traju.<\/p>\n\n\n\n
Novi momentum iniciran je geopoliti\u010dkim interesom EU za revitalizaciju pro\u0161irenja u \u0161iroj slici pozicije EU u novom mozaiku konfiguracije i strukture najva\u017enijih aktera na globalnom planu. Nadanja velikog dijela javnosti u BiH su na pravcu jo\u0161 uvijek visokog stepena opredjeljenosti za \u010dlanstvo u EU.
Sredinom decembra 2023. godine \u0161efovi dr\u017eava i vlada Evropske unije (EU) usvojili su zaklju\u010dak u kome stoji kako \u0107e \u201cEvropsko vije\u0107e otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), nakon \u0161to se postigne neophodan stepen uskla\u0111enosti sa kriterijima za \u010dlanstvo.\u201c Istim zaklju\u010dkom, Evropska komisija je pozvana da dostavi izvje\u0161taj o napretku BiH najkasnije u martu 2024. godine \u201cs ciljem dono\u0161enja odluke\u201c o otvaranju pregovora.
Ovim zaklju\u010dkom zemlje \u010dlanice EU su potvrdile preporuku Evropske komisije iz novembra 2023. godine, a koja je usvojena na osnovu detaljnog izvje\u0161taja o BiH.
Pitanje koje se tada otvorilo traje i danas. Da li \u0107e BiH ostati u okovima starih pri\u010da ili \u0107e iskoristiti novi momentum? Isto pitanje postavlja se i pred forume EU, u drugom modalitetu: da li \u0107e za brojne i zahjevne uslove koji su postavljeni pred BiH za otvaranje pregovora o \u010dlanstvu prona\u0107i \u201enovu metodologiju\u201c za njihovu realizaciju, mo\u017eda otvaranjem i tokom sektorskih pregovora, umjesto dr\u017eanjem barikade seta brojnih uslova i zahtjeva pred vratima pregovara\u010dke sale?
Obe strane, BiH i EU, su jedna drugoj u tom analiti\u010dkom pristupu sugerisale formiranje i otvaranje pregovara\u010dkog okvira radi lak\u0161e orijentacije u daljim koracima. Za sada, bez odgovora sa bilo koje strane.
Usvajanje pregovara\u010dkog okvira EU i odliuka EU o datumu po\u010detka pregovora bili bi sna\u017ean stimulans BiH strani. Time bi se vratilo uvjerenje o efektivnoj spremnosti EU za po\u010detak pregovora, a javnost u BiH bi pozdravila, ali i sna\u017eno zahtijevala od svojih vlasti kona\u010dnu posve\u0107enost i realne rezultatu na putu integrisanja BiH u EU kao op\u0161tem dru\u0161tvenom cilju. Vlastima i institucijama u BiH poznat pregovara\u010dki okvir i metod izvo\u0111enja pregovora olak\u0161ao bi izgradnju kapaciteta i odabir klju\u010dnih akteraza vo\u0111enje pregovora, pa bi cijeli proces dobio realnu dimenziju i odredio dinamiku pregovara\u010dke i reformske agende.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detak nove prilike u poznatoj matrici \u2013 izbor glavnog pregovara\u010da i formiranje pregovara\u010dkog tima akterima u Bosni i Hercegovini u fokus pa\u017enje i namjere nije donio konstrukciju pregovara\u010dkog okvira. Umjesto toga, ve\u0107 mjesecima se pregovara o nacionalnosti glavnog pregovara\u010da i njegovom strana\u010dkom predznaku uz isticanje argumenata o dominantnoj va\u017enosti tih odrednica, radije nego o sadr\u017eaju pregovara\u010dke pozicije i kvalifikacijama pregovara\u010dkih struktura. Nepovjerenje unutar strana\u010dkog, institucionalnog i liderskog miljea na taj na\u010din mo\u017ee rezultirati izborom glavnog pregovara\u010da i formiranjem pregovara\u010dkog tima koji \u0107e se voditi imperativnim mandatom politi\u010dkih tabora i na taj na\u010din podrediti realan pregovara\u010dki interes i cilj ne\u010demu \u0161to je trenutni stav liderskih politi\u010dkih lobija. Time bi se realan interes i pregovara\u010dka platforma za postizanje \u010dlanstva BiH u EU potisnuli u drugi plan, proces uveo u neizvjesnost, a kona\u010dan cilj jo\u0161 jednom u\u010dinio manje izvjesnim.
Bolja vijest za Komisiju EU bilo bi da BiH ponudi svoju metodologiju sektorskih pregovora i pouzdan vremenski okvir za prve klastere kao i garancije za realizaciju dogovorenih obaveza, da predstavi strukturu kvalifikovanog pregovara\u010dkog tima, koju sasvim sigurno ve\u0107 ima, ali je nije okupila, te glavnog pregovara\u010da koji je snabdjeven mandatom i povjerenjem svih relevantnih nalogodavaca iz BiH. U tom slu\u010daju, realno je o\u010dekivanje ve\u0107e spremnosti Evropske Komisije za ve\u0107u i iskreniju posve\u0107enost i razumijevanje potrebe da se otvore pregovori, a postavljeni uslovi uvedu u pregovara\u010dke pozicije i korak po korak u pregovorima po klasterima kona\u010dno realizuju, umjesto da traju kao beskona\u010dna konstanta koja ne dopu\u0161ta otvaranje pregovora o \u010dlanstvu BiH u EU.<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161taj je tako\u0111er obradio i napredak BiH u ispunjavanju dvije liste uslova za otvaranje pregovora o \u010dlanstvu u EU, \u010detrnaest klju\u010dnih prioriteta iz maja 2019. godine i devet koraka koji su pratili kandidatski status u decembru 2022. godine, kao i pregled pripremljenosti BiH za \u010dlanstvo u EU i ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora o \u010dlanstvu. Prema ocjeni Europske komisije, od dodjeljivanja kandidatskog statusa u decembru 2022. godine, BiH je nazadovala.
Tu se nalazi i odgovor na pitanje koje reforme i korake bi BiH trebala provesti kako bi postigla \u201cneophodan stepen uskla\u0111enosti sa kriterijima za \u010dlanstvo.\u201c
Kao najnepripremljenija kandidatkinja za \u010dlanstvo u EU, uz ograni\u010deni napredak u reformama i odre\u0111eno nazadovanje, ali i niz uslova za otvaranje pregovora o \u010dlanstvu, a koje je EU imala za BiH od 2019. godine do danas, pitanje je \u0161ta vlasti u BiH mogu uraditi, pod kojim uslovima EU treba otvoriti pregovore, i da li bh. vlasti mogu iskoristiti pozitivni trenutak.<\/p>\n\n\n\n
Nivo pripremljenosti BiH za \u010dlanstvo u EU je u vremenu od dodjele kandidatskog statusa ostao nepromijenjen. Naime, u odnosu na 2019. godinu kada je Evropska komisija po prvi put objavila detaljne ocijene pripremljenosti BiH za \u010dlanstvo u EU u 33 poglavlja, samo u jednom poglavlju, financijska kontrola (32), napravljen je minimalni napredak.
BiH je u vrijeme razmatranja odluke o otvaranju pregovora bila najnepripremljenija za \u010dlanstvo u EU od svih deset (potencijalnih) kandidatkinja, uklju\u010duju\u0107i Kosovo i Gruziju, koje u tom trenutku nisu bile kandidatkinje za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n\n\n\n
Kandidatkinja Prosjek 33 poglavlja (od 5.0)
Crna Gora 3.1
Srbija 3.1
Sjeverna Makedonija 3.0
Turska 2.9
Albanija 2.7
Ukrajina 2.3
Gruzija 2.1
Kosovo 2.0
Moldavija 1.9
Bosna i Hercegovina 1.7<\/p>\n\n\n\n
EU od BiH za otvaranje pregovora o \u010dlanstvu, me\u0111utim, ne tra\u017ei dostizanje odre\u0111enog nivoa pripremljenosti za \u010dlanstvo u 33 poglavlja. Do te odluke pred BiH se prije svega nalaze dvije liste uslova, jedna iz maja 2019. godine i druga iz decembra 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u \u010detrnaest klju\u010dnih prioriteta na\u0161lo se mjesta za nekoliko izmjena ustava, uklju\u010duju\u0107i i onih vezanih za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u slu\u010daju Sejdi\u0107 i Finci. Lista uklju\u010duje i reformu Ustavnog suda \u201cuklju\u010duju\u0107i i rje\u0161avanje pitanja me\u0111unarodnih sudija i osiguralo provo\u0111enje njegovih odluka\u201c, ali i stvaranje uslova za odr\u017eavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Vije\u0107e EU je u zaklju\u010dcima od decembra 2019. godine utvrdilo da BiH \u201ctreba ispuniti\u201c ovih 14 klju\u010dnih prioriteta kako bi napredovala na svom EU putu. U istim zaklju\u010dcima, zemlje \u010dlanice su pozvale Evropsku komisiju da se u svojim izvje\u0161tajima fokusira i na napredak u ispunjavaju ovih 14 klju\u010dnih prioriteta.
U tri naredne godine, BiH nije u potpunosti ispunila nijedan od 14 klju\u010dnih prioriteta. U izvje\u0161taju iz novembra 2022. godine, Evropska komisija je tako ocijenila da je BiH ostvarila odre\u0111eni napredak u osam od \u010detrnaest klju\u010dnih prioriteta. Kao odre\u0111eni napredak ocijenjeno je, naprimjer, odr\u017eavanje gradskih izbora u Mostaru, usvajanje dr\u017eavne strategije za procesuiranje ratnih zlo\u010dina, usvajanje amandmana na zakon o javnim nabavkama, i odr\u017eavanje prve Parade ponosa u Sarajevu 2020. godine. Me\u0111utim, u \u010dak \u0161est klju\u010dnih prioriteta BiH nije ostvarila nikakav napredak.<\/p>\n\n\n\n\n
Ograni\u010den rezultat u provedbi reformi, bez obzira na zna\u010dajan diplomatski pritisak zemalja \u010dlanica predvo\u0111enih Austrijom i Slovenijom, ali i o\u010dekivanjima Vije\u0107a ministara BiH, zna\u010dio je da Evropska komisija nije bila u mogu\u0107nosti preporu\u010diti bezuslovno otvaranje pregovora o \u010dlanstvu sa BiH. U decembru 2023. godine, Evropsko vije\u0107e potvrdilo je preporuku Evropske komisije, i zaklju\u010dilo kako \u201c\u0107e otvoriti pristupne pregovore sa BiH, kada se postigne potrebni stepen uskla\u0111enosti sa kriterijumima za \u010dlanstvo.\u201c
U isto vrijeme, Evropska komisija u novembru i Evropsko vije\u0107e u decembru 2023. godine, donijeli su odluku da otvore pregovore o \u010dlanstvu sa Ukrajinom i Moldavijom. To je u BiH, ali i u nekim zemljama \u010dlanicama EU, ostavilo utisak nepravednog tretmana prema BiH. Me\u0111utim, prema izvje\u0161tajima Evropske komisije, vlasti u obje zemlje ispunile su daleko vi\u0161e uslova od BiH.
\u010cinjenica je da se danas o otvaranju pregovora o \u010dlanstvu u EU sa BiH razgovara zbog toga \u0161to su Ukrajina i Moldavija otvorile svoje pregovore, i jer je grupa zemalja \u010dlanica EU, predvo\u0111ena Austrijom i Slovenijom, insistirala na jednakom tretmanu BiH. Ukoliko se u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju EU nepravedno ponijela prema BiH, onda je isklju\u010divo u segmentu koji se odnosi na broj i te\u017einu uslova koje je postavila.
Za bezuslovnu preporuku Evropske komisije za otvaranje pregovora o \u010dlanstvu od BiH je zatra\u017eeno ispunjavanje jedan plus tri uslova:<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n\n
\n