{"id":2890,"date":"2025-02-24T09:10:38","date_gmt":"2025-02-24T09:10:38","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=2890"},"modified":"2025-02-24T09:16:14","modified_gmt":"2025-02-24T09:16:14","slug":"eu-summit-i-balkanski-region","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2025\/02\/24\/eu-summit-i-balkanski-region\/","title":{"rendered":"Summit EU-Zapadni Balkan"},"content":{"rendered":"\n\n\n

Novi optimizam na pomolu ili samo Deklaracija?<\/em><\/strong>
Summit EU-Zapadni Balkan u decembru 2024. sasvim o\u010dekivano i u kontekstu novih okolnosti na globalnoj svjetskoj politi\u010dkoj sceni, inicirao je ne samo potrebu sna\u017enijeg fokusiranja na balkanski region, nego i razumijevanje druga\u010dije postavke i projekcije procesa pro\u0161irenja EU.
Deklaraciju, usvojenu na samitu, predsjednik Evropskog Savjeta, Antonio Ko\u0161ta smatra druga\u010dijom od uobi\u010dajenih deklaracija sa prethodnih samita – ova je konciznija i razumljivija gra\u0111anima. Po rije\u010dima Ursule von der Leyen, budu\u0107e \u010dlanice moraju se pripremiti za obaveze povodom \u010dlanstva, ali u isto vrijeme i EU mora da se prilagodi kako bi primila ve\u0107u porodicu, pa \u0107e Komisija \u0107e na po\u010detku ovog mandata preispitati svoje glavne sektorske politike.
Geopolitika nije nestala na prostoru Zapadnog Balkana, niti je promenila svoje klju\u010dne aktere, da li \u0107e u 2025. godini Zapadni Balkan postati arena povratka uticaja SAD nasuprot oja\u010danom uticaju Rusije i Kine ili \u0107e je obilje\u017eiti intenzivan \u201edijalog\u201c Zapada sa Rusijom povodom \u201cbrige za Balkan\u201d?
Nova SAD administracija i Trampova inauguraciona objava da \u201ezlatno doba Amerike po\u010dinje sada\u201c pro\u0161irenje EU \u0107e svakako zadr\u017eati na na horizontu svog interesa, ali ne kao dominantu, nego kao instrument u mjeri i po kriteriju svog stava o ulozi EU u novoj sigurnosnoj ili savezni\u010dkoj arhitekturi.
Bezbjednosni razlog kao ratio realnog interesa velikih sila na Balkanu nije novitet, nego upravo konstanta politi\u010dkog interesa i stava.
Ni za jednog od \u201cvelikih\u201d klju\u010dnih aktera, balkanski region nema dominantan strate\u0161ki prioritet, ali im je kao prostor za demonstraciju stava radi ostvarivanja svojih, spre\u010davanja ili suprotstavljanja interesima drugih sila \u2013 izuzetno koristan, pa i potreban.
Za EU, to je njeno unutra\u0161nje dvori\u0161te \u2013 zapadnobalkanske dr\u017eave potpuno su okru\u017eene zemljama \u010dlanicama EU- gdje Unija po svojim procjenama treba da ima glavnu ijre\u010d, ali u kontekstu postepene, dugoro\u010dno projektovane i usporene integracije. Vi\u0111en kao unutra\u0161nji stranac, ovaj region se kao aspirant na \u010dlanstvo u EU povremeno do\u017eivljava i kao ne\u017eeljeni teret sa mno\u0161tvom iritanata, nepotrebnih ure\u0111enom sistemu EU. Istovremeno, geopoliti\u010dka te\u017enja EU ili njenih vode\u0107ih \u010dlanica da svoje ja\u010danje ne ugroze pred prodorom Rusije i Kine balkanskom rutom do granica EU, opa\u017eaju Zapadni Balkan kao teren na kom moraju zabosti svoje zastave. Alternativno, ostvariti punu kontrolu nad ovim regionom i odr\u017eati ga bar kao tampon zonu ili \u201esanitarni kordon\u201c \u2013 a u toj misiji se suo\u010davaju sa arsenalom balkanskog naslje\u0111a (balkanski acquis\u2026), ni malo lakim niti lako razumljivim. Ovaj koncept sna\u017eno podsti\u010du i SAD, zbog \u010dega se u pro\u0161irenju ili u pristupanju balkanskih zemalja u \u010dlanstvo EU, SAD u ovom procesu u svakom pojedina\u010dnom slu\u010daju pojavljuju kao sna\u017ean akter, svojim manje ili vi\u0161e direktnim uticajem.
Drugi oblik bezbjednosne zabrinutosti EU uzrokovan je tako\u0111e na Balkanu, ali ne samo balkanskim manirom poslovanja u sivoj zoni. Hroni\u010dni zamor od pro\u0161irenja, notorno odvra\u0107anje balkanskih pretendenata na \u010dlanstvo ili samo kandidaturu za ulazak u EU, u formi politike uslovljavanja, ali i tegobe unutar EU otvorile su gotovo prazan prostor povratku ili ja\u010danju uloge \u201cnovih starih\u201d aktera \u2013 Rusije, Turske, Kine.
Region u svakom segmentu i u svakoj zemlji pretendentu na \u010dlanstvo u EU vapi za uspostavom vladavine prava.
Koncept nekonzistentnog ili nedosljednog interesa vladaju\u0107e strukture u parcelisanim dr\u017eavicama, odre\u0111en relativno kratkoro\u010dnom projekcijom i ograni\u010den uglavnom na odnose sa susjedima, a \u010desto i oro\u010den na kratkotrajne ciljeve u op\u0161toj paleti malog prostora \u2013 obiljle\u017eja su geopolitike regionalnih balkanskih aktera. Geopolitika dr\u017eava Zapadnog Balkana prakti\u010dno i ne postoji, nego je sumarno svedena samo na politi\u010dke namjere pojedinih vladaju\u0107ih ili uticajnih politi\u010dkih lidera.
Neizvjesnost i opravdan deficit uvjerenja u istinsku perspektivu ulaska zemalja Zapadnog Balkana u \u010dlanstvo EU, a zatim i sve izvjesnije odbijanje takve mogu\u0107nosti uzrokovao je dvije sna\u017ene posljedice: zaokret balkanskih dr\u017eava ka Rusiji, Kini i Turskoj, na spoljnopoliti\u010dkom planu, te svjesni zastoj u demokratizaciji autoritarnih re\u017eima i destimulativan stav za uspostavu vladavine prava na unutra\u0161njem planu.
Promotori koncepta pro\u0161irenja EU u Evropskoj Komisiji, govore\u0107i o potrebi ja\u010de ekonomske podr\u0161ke zemljama kandidatima radi pribli\u017eavanja \u010dlanstvu, u ranom stadiju predpristupnih namjera balkanskih zemalja, isticali su da Evropa mora da preduzme sna\u017eniji pristup Balkanskim zemljama, gde su autoritarnost, nacionalizam i korupcija jo\u0161 uvek glavni problemi. Me\u0111utim, EU doktrina se znatno vi\u0161e kre\u0107e u domenu bezbjednosnog razloga, a u smislu preporuke za ekonomski stimulans integrisanju celog regiona okida\u010d za takav razvoj mogla bi da bude percepcija EU o ‘malignom uticaju’ drugih globalnih aktera u regionu Zapadnog Balkana.
Iako se Zapadni Balkan opisuje kao \u201emeki trbuh\u201c EU, bezbjednosni i politi\u010dki razlog je u slu\u010daju zemalja Zapadnog Balkana, nasuprot ovim primerima, faktor koji odvra\u0107a \u010dlanice EU i nju samu kao asocijaciju, od prijema ovih aspiranata u punopravno \u010dlanstvo EU. Kada je rije\u010d o bezbjednosnoj i politi\u010dkoj konfiguraciji zapadnobalkanskih zemalja, do Macronove nove metodologije politika pro\u0161irenja EU na Balkan bila je upravo zbog toga i vo\u0111ena dosljedno veoma postepeno, a politika uslovljavanja obijezbedila je okvir i za drugi nu\u017ean model \u2013 dugoro\u010dnost trajanja predpristupnih procesa.
U decembru 2020. na samitu lidera EU nije bilo razmatrano pro\u0161irenje na Zapadni Balkan, \u010dime se proces integrisanja odgodio na neodre\u0111eno vrijeme. Prethodno je tema pro\u0161irenja na Ministarskom savjetu EU odr\u017eanom uo\u010di samita, bila blokirana ili stavljena na dnevni red u ta\u010dku \u201erazno\u201c \u2013 under any other business. Komentari tim povodom su istakli da u tom okviru fakti\u010dki EU ne mo\u017ee dalje da zahtjeva naporne reforme ili nastavi sa politikom o\u0161trog uslovljavanja, a da zemlje aspiranti prakti\u010dno ne dobijaju za uzvrat ikakvu vidljivu \u0161ansu za pribli\u017eavanje cilju. Time i praksa uskla\u0111ivanja spoljne i bezbjednosne politike u zemljama kandidatima sa politikama EU postaje manje obavezuju\u0107a ili znatno vi\u0161e u zoni slobodnog postupanja zemalja aspiranata u svom interesu. Tako i politi\u010dko i ekonomsko pribli\u017eavanje i partnerski dogovori sa Rusijom i Kinom vi\u0161e ne mo\u017ee biti optere\u0107eno EU imperativima, nego sasvim u dispoziciji zemalja kojima EU ne ostavlja mnogo realisti\u010dkih nadanja u pridru\u017eivanje.
Jedini pravi dobitnici ovakve situacije su lokalne autokratske elite, koje pobjedjuju na izborima time \u0161to stanovni\u0161tvo zaludjuju nacionalisti\u010dkom propagandom a istovremeno to stanovni\u0161tvo plja\u010dkaju kroz oligarhijske strukture vlasti. Ove elite \u0107e imati jo\u0161 manje inspiracije da \u010duju glas desetine hiljada nezadovoljnika, koji su u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Crnoj Gori ovih godine svako malo izlazili na ulice i zahtijevali reforme.\u201c
Interplay sa drugim silama na balkanskom prostoru istovremeno je i izazov i test za EU \u2013 da li \u0107e uspostaviti svoju za sada deficitarnu transformativnu mo\u0107, i obezbijediti lidersku ulogu na Balkanu, ili \u0107e ostati u ulozi drugorazrednog igra\u010da u partiji sa takmacima sa Zapada (SAD, Njema\u010dka, Francuska, UK) i sa Istoka (Rusija, Kina, Turska)?
Prema Deklaraciji summita 2024, vladavina prava, sloboda izra\u017eavanja, nezavisni i pluralisti\u010dki mediji, rodna ravnopravnost i sna\u017ena uloga civilnog dru\u0161tva klju\u010dni u za osiguranje funkcionalne demokratije.
Poziv onima koji to jo\u0161 nisu u\u010dinili, da se usklade sa spoljnom politikom EU, preduslov je za ja\u010danje integracije sa Zapadnim Balkanom kroz Plan rasta
Koncept unutra\u0161nje konsolidacije EU, ma koliko to kriti\u010dari izbjegavali da priznaju, je realpolitika ili ve\u0107 doktrina, koja \u0107e upravo na Balkanu pokazati da li EU ima snagu i kapacitet da integri\u0161e ili da odvrati ovaj region od \u010dlanstva u EU. Od snage EU da se pozicionira u globalnim odnosima sa velikim silama kao akter sa snagom jednakom njihovoj, ili kao partner sa deficitom uticaja, zavisi i orijentacija balkanskih dr\u017eava u izboru strategija.<\/p>\n\n\n\n

Pripremio: Forum za evropski Balkan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novi optimizam na pomolu ili samo Deklaracija?Summit EU-Zapadni Balkan u decembru 2024. sasvim o\u010dekivano i u kontekstu novih okolnosti na globalnoj svjetskoj politi\u010dkoj sceni, inicirao je ne samo potrebu sna\u017enijeg fokusiranja na balkanski region, nego i razumijevanje druga\u010dije postavke i projekcije procesa pro\u0161irenja EU.Deklaraciju, usvojenu na samitu, predsjednik Evropskog Savjeta, Antonio Ko\u0161ta smatra druga\u010dijom od…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2892,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2890"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2890"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2896,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2890\/revisions\/2896"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}