{"id":3127,"date":"2025-09-29T10:06:25","date_gmt":"2025-09-29T10:06:25","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=3127"},"modified":"2025-10-28T09:16:11","modified_gmt":"2025-10-28T09:16:11","slug":"dileme-eu-kako-dalje-sa-srbijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2025\/09\/29\/dileme-eu-kako-dalje-sa-srbijom\/","title":{"rendered":"Dileme EU: kako dalje sa Srbijom?"},"content":{"rendered":"\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>IZME\u0110U POLITIKE \u0160TAPA I \u0160ARGARE PREMA BEOGRADU<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U kontekstu svetskih megapromena i kriza koje poga\u0111aju i polo\u017eaj Evropske unije, od velikih ratova na istoku (Ukrajina) i jugu (Bliski istok) do pretnji trgovinskim ratom iz SAD, tema stanja u Srbiji i na Zapadnom Balkanu, iako nije prioritetna, postaje pitanje \u010dija aktuelnost raste u briselskim institucijama. Tokom letnjih meseci vesti o talasu nasilja i brutalnosti policije prema demonstrantima po srpskim gradovima (u prvom redu u Novom Sadu, mestu tragedije od 1. novembra 2024), ali i u nizu drugih mesta (U\u017eice, Beograd, \u010ca\u010dak, Kraljevo, \u0160abac i td) preplavili su i svetske medije, pa su time postale i predmet politi\u010dke pa\u017enje. U seriji redakcijskih uvodnika u me\u0111unarodnoj \u0161tampi &nbsp;(<em>Le Monde, Financijal times, the Guardian, FAC<\/em> i dr) sugerisano je da EU treba da preispita politiku prema Srbiji. U kontekstu stalno promenljive slike srpske krize koja oscilira izme\u0111u talasa eskalacije i kratkotrajnog smirivanja, \u010dini se da <em>\u201ebiseness as usual<\/em>\u201c sa vladom predsednika Aleksandra Vu\u010di\u0107a vi\u0161e nije mogu\u0107. Ali kao da EU i dalje nije u stanju da jasnije osmisli obrise neke druga\u010dije politike prema Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Dinamika krize: od mirnih protesta ka eskalaciji \u2013 i natrag?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/strong>Retrospektivno posmatrano, skoro jednogodi\u0161nji protesti (ukupno preko 23.000 skupova u preko 200 gradova i sela prema izve\u0161tajima policije) koje su pokrenuli studenti i koji su potresli Srbiju, imali su do sada dva vrhunca. Jedan je bio polumilionski protest odr\u017ean 15.3.2025. godine, koji se zavr\u0161io incidentom sa zvu\u010dnim topom kojim je napadnuta masa mirnih demonstranata. Drugi je bio veliki Vidovdanski skup (preko 100.000 ljudi) 28.6.2025. godine nakon kog je iznesen zahtev za odr\u017eavanje vanrednih parlamentarnih izbora, ali koji je predstavljao i prekretnicu u taktici organizacije protesta. Od tada, proteste vi\u0161e ne organizuju direktno studenti sa svojom slu\u017ebom redara, ve\u0107 grupe gra\u0111ana (tzv. \u201ezborovi\u201c i sl) koji su pokazivali spremnost da krenu u odlu\u010dnije obra\u010dune sa predstavnicima re\u017eima, prvenstveno opsedaju\u0107i sedi\u0161ta vladaju\u0107e stranke SNS ili pojedine lokalne institucije, poput zgrada op\u0161tina, tu\u017eila\u0161tva i sl. Kada je u pitanju odgovor vlasti, uz anga\u017eovanje policije koja je u pojedinim situacijama delovala izuzetno brutalno koriste\u0107i prekomernu i nepotrebnu silu, redovno su anga\u017eovane i posebne grupe tzv. <em>lojalista<\/em>, u stvari grupa pla\u0107enih huligana obu\u010denih u crno \u010dije su akcije imale za ciilj da zapla\u0161e ili podstaknu fizi\u010dke sukobe sa demonstrantima. Policija je u ovim sukobima delovala na razne na\u010dine, nekad kao zid koji bi razdvajao sukobljene grupe, a nekada kao podr\u0161ka lojalistima.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"538\" src=\"http:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/09\/aleksandar-vucic-1024x538-1.webp\" alt=\"\" class=\"wp-image-3134\" style=\"width:549px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/09\/aleksandar-vucic-1024x538-1.webp 1024w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/09\/aleksandar-vucic-1024x538-1-300x158.webp 300w, https:\/\/feb.si\/me\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2025\/09\/aleksandar-vucic-1024x538-1-768x404.webp 768w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Istovremeno, propagandni re\u010dnik Aleksandra Vu\u010di\u0107a i njegove okoline i medija pod njegovom kontrolom je tako\u0111e eskalirao. U\u010desnici protesta su progla\u0161avani za \u201eblokadere\u201c (saobra\u0107aja), \u201eteroriste\u201c i neprijatelje dr\u017eave pla\u0107ene iz inostranstva. Vu\u010di\u0107 je ceo pokret protiv vlasti ozna\u010dio kao \u201eobojenu revoluciju\u201c koja ima za cilj nasilne promene i \u201euni\u0161tenje Srbije\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;Sa delimi\u010dnom normalizacijom rada univerziteta krajem leta, studentske blokade ve\u0107ine fakulteta su prestale, tako da su se tokom septembra protesti donekle smanjili, pojavljuju\u0107i se bez one masovnosti i obima koji su imali tokom prethodnih meseci. Ipak, iz ovoga ne bi trebalo izvu\u0107i zaklju\u010dak da je kriza u Srbiji zavr\u0161ena, jer u su\u0161tini osnovni zahtevi protesta nisu ispunjeni. Strukturni problemi dru\u0161tva i na\u010dina na koji se vlada zarobljenom dr\u017eavom su i dalje prisutni. Zbog pada popularnosti Vu\u010di\u0107 uporno odbija da raspi\u0161e izbore, iako je tokom prethodne decenije to \u010dinio gotovo redovno &#8211; skoro svake dve godine. \u201eKonraofanziva\u201c re\u017eima je, uz represiju, orijentisana na populisti\u010dke mere: obe\u0107anje pove\u0107anja penzija (i plata), organizovanje vojne parade, organizovanje \u201eantiblokaderskih\u201c mar\u0161eva za re\u017eim koji okupljaju odre\u0111eni broj pristalica SNS.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Reakcije Evropske unije: izme\u0111u ignorisanja i politike \u201esmirivanja\u201c (<em>apeasment<\/em>) \u2013 <em>taktika nu\u0111enja \u0161argarepe koja nije dala rezultate<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Okupirana drugim va\u017enim pitanjima, EU je krizu u Srbiji do\u010dekala nespremna. Politika podr\u0161ke Vu\u010di\u0107evoj \u201e<em>stabilokratiji<\/em>\u201c dostigla je mo\u017eda vrhunac u oktobru 2024. godine (tik uo\u010di krize) \u2013 prilikom posete predsednice EK Ursule fon der Lajen. Ona je u Beogradu izme\u0111u ostalog izjavila da je \u201e<em>Srbija jedna od najnaprednijih zemalja u procesu pristupanja<\/em>\u201c i da&nbsp; <em>\u201eVu\u010di\u0107eva dela slede njegove re\u010di\u201c. <\/em>Sli\u010dan re\u010dnik se ponavlja iz godine u godinu od strane od strane predsednice EK prilikom poseta Beogradu i pored \u010dinjenice da godi\u0161nji izve\u0161taji Evropske komisije jo\u0161 od 2018. godine redovno konstutuju stagnaciju reformi u Srbii. Osiim toga, zbog odbijanja Beograda da uvede sankcije Rusiji, odnosno zbog neuskla\u0111enosti njene spoljne politike sa EU, pregovori o pristupanju sa Srbijom se nisu pomerili od 2021. godine kada je otvoren klaster 4. I pored stava Evropske komisije (koji se ponavlja od 2022) da je Srbija ispunila tehni\u010dke uslove za otvaranje klastera 4, u Savetu EU nije postignuta saglasnost dr\u017eava \u010dlanica za ovaj korak.<\/p>\n\n\n\n<p>Posmatrano iz \u0161ireg ugla politike pro\u0161irenja EU prema Zapadnom Balkanu (ZB), do krize u Srbiji je do\u0161lo u periodu kada je otpo\u010dela realizacija tzv. Plana rasta za ZB i posebnih Reformskih agendi za svaku od zemalja (2024-2027) \u010diji je cilj bio komplementarni podsticaj rastu i reformama zemalja ZB &#8211; paralelno sa revitalizacijom politike pro\u0161irenja nakon po\u010detaka rata u Ukrajini. Nakon \u0161to su Ukrajina i Moldavija prihva\u0107ene kao zvani\u010dni kandidati za \u010dlanstvo u EU (2022) i po\u0161to su otpo\u010deli pregovori sa tim zemljama (2024) EU je smatrala nu\u017enim da paralelno ubrza pregovore i sa zemljama Zapadnog Balkana od kojih neke \u201epregovaraju\u201c o \u010dlanstvu ve\u0107 vi\u0161e od decenije (Crna Gora i Srbija). Tokom proteklih godina do\u0161lo je do ubrzanja pregovora sa Crnom Gorom i Albanijom, tako da je komesarka za pro\u0161irenje M. Kos najavila mogu\u0107nost njihovog&nbsp; ulaska u EU \u010dak i pre 2030 godine. Albanija je nakon samo tri godine otvorila vi\u0161e poglavlja nego Srbija tokom 12 godina pregovora.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U poku\u0161aju da se stanje sa EU deblokira, Vlada Srbije je u novembru 2024. godine uputila <em>\u201enon-paper<\/em>\u201c Evropskoj komisiji u kome je obe\u0107ala da \u0107e preduzeti niz mera, kako sa ciljem otvaranja klastera 3 (tj. deblokiranja pristupnih pregovora) tako i imaju\u0107i u vidu obeveze iz Reformske agende. Ova obe\u0107anja se odnose na pitanja medijskih zakona kao i odnosa prema medijima (izbor REM-a<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a>), ispunjenje preporuka ODHIR-a o izbornim uslovima (u prvom redu revizija izbornih lista koje su jedan od izora zloupotreba), pitanje uskla\u0111ivanja spoljne politike (u na\u010delu) i viznog re\u017eima Srbije, ja\u010danje energetske autonomije od Rusije (inerkonketori sa Bugarskom i Rumunijom), kako i konstruktivnosti u dijalogu Beograd-Pri\u0161tina. Srbija je posebno najavila da \u0107e sve propise relevantne za uklju\u010divanje u EU (uklju\u010duju\u0107i posebno propise koji se odnose na klju\u010dna poglavlja 23. i 24. &#8211; pravosu\u0111e i unutra\u0161nji poslovi) u potpuno uskladiti sa tekovinama EU (EU aquis) do kraja 2026. godine. Ovo poslednje obe\u0107anje deluje posebno nerealno, imaju\u0107i u vidu da se radi o stotinama propisa i politika. Neki od njih nisu realizovani ve\u0107 deceniju. Prethodno su rokovi za reforme ovih oblasti bile oro\u010deni za kraj 2027 ili jo\u0161 kasnije.&nbsp; &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Iako se pojavio u momentu esklacaije politi\u010dke krize, ovaj <em>non-paper<\/em> Srbije je uz Reformsku agendu ostao osnov diskusija izme\u0111u vlasti Srbije i Evropske komisije sve do danas, iako su se u me\u0111uvremenu oklonosti na terenu jako promenile.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Nakon formiranja nove Evropske komisije (Von der Lajen II) visoki evropski zvani\u010dnici su u provoj polovini 2025. godine nastavili kontakte sa A. Vu\u010di\u0107em i sa novom srpskom vladom. U su\u0161tini nije bilo drasti\u010dne promene narativa (sastanak Vu\u010di\u0107-Ko\u0161ta\/VD Lajen u martu 2025) koji se zasniva na podr\u0161ci u na\u010delu EU evropskoj perspektivi Srbije i podsticanju za ubrzanje reformi. Beogradu su posetili u prvoj polovini 2025. godine: komesarka za pro\u0161irenje M. Kos (u aprilu), predsednik Evropskog saveta Ko\u0161te (maj) i visoka predstavnica za spoljnu politiku K. Kalas (maj 2025). Dok je komesarka Kos pokazala ne\u0161to ve\u0107e razumevanja za zahteve studenata u protestima (\u201e<em>zahtevi Evropske komisije i studenata oko glavnih vrednosti EU su podudarni<\/em>\u201c), tokom posete predsednika ES Ko\u0161te nastavljen je je narativ o saradnji i podr\u0161ci EU Srbiji \u2013 i to dan nakon \u0161to se Vu\u010di\u0107 vratio sa vojne parade u Moskvi.<\/p>\n\n\n\n<p>Evropska komisija je tako\u0111e nastavila do leta 2025. godine da vodi diskusiju sa srpskim vlastima na uslovno re\u010deno, tehni\u010dko-politi\u010dkom nivou (generalni direktor za pro\u0161irenje), iako se situacija u zemlji drasti\u010dno pogor\u0161ala i sve manje je li\u010dila na stanje koje bi se moglo o\u010dekivati u demokratskoj zemlji. Osim slika nasilja, vlasti su pribegle i brojnim hap\u0161enjima studenata i aktivista (ukupno oko 1000 lica je bilo uhap\u0161eno na kra\u0107e ili du\u017ee vreme tokom letnjih meseci 2025) od kojih bi se neki mogli smatrati pravim politi\u010dkim zatvorenicima, optu\u017eenim za delikt mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; EU i pitanje alternativne politike prema Srbiji<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Osnovni pristup EU i dr\u017eava \u010dlanica prema Srbiji prvenstveno polazi od pitanja geostrate\u0161ke situacije u Evropi i na Balkanu kao i bilateralnih interesa pojedinih dr\u017eava za saradnju sa Srbijom, a tek zatim dolaze teme reformi u Srbiji u kontektu procesa pristupanja Uniji, kao i stanja zemlje uzrokovanog politi\u010dkom krizom. Ovaj pristup vodi ra\u010duna da Srbija kao zemlja koja nije \u010dlanica NATO i koja ima va\u017ean polo\u017eaj u centru Balkana, ostane kako-tako na putu pristupanja EU, bez obzira na konstantne oscilacije njene spoljne politike u razli\u010ditima pravcima (Va\u0161ington, Moskva, Peking i dr).<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Odre\u0111eni broj \u010dlanica EU, predvo\u0111enih Austrijom i Slovenijom (uz Hrvatsku, \u010ce\u0161ku, Gr\u010dku, Italiju, Slova\u010dku), formirale su 2023. godine i ad hoc grupu \u201ePrijatelja Zapadnog Balkana\u201c \u010diji je osnovni cilja da region ne bude \u201ezaboravljen\u201c u novim okolnostiima kada je tema pro\u0161irenja EU u prvom redu povezana sa pitanjem polo\u017eaja i perspektiva Ukrajine. Ova grupa&nbsp; zemalja deluje i prema Srbiji, iako bez ve\u0107ih rezultata.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Odnosi dr\u017eava \u010dlanica EU prema Srbiji<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Dr\u017eava \u010dlanice EU imaju razli\u010dit odnos prema pitanju odnosa sa Srbijom predvo\u0111enom Aleksandrom Vu\u010di\u0107em, shodno njihovim interesima, tradiciji i sl. One se mogu podeliti u nekoliko grupa. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Me\u0111u ve\u0107im zemljama EU, Francusku i Italiju bismo mogli svrstati u grupu blagonaklonih i opreznih zemalja koje iz razli\u010ditih razloga imaju pozivivan ili neutralan odnos prema &nbsp;re\u017eimu A. Vu\u010di\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Kada je u pitanju <em>Francuska<\/em>, Vu\u010di\u0107 je nastojao da prema francuskom predsedniku Makronu izgradi poseban odnos, koji bi u nekoj meri zamenio podr\u0161ku koju je nekada imao od nema\u010dke kancelarke Merkel, koji je prestao kada je ona napustila svoju dr\u017eavnu funkciju. U tom smislu, Vu\u010di\u0107 je preduzeo niz akcija kako bi putem velikih ekonomskih poslova u\u010dvrstio saradnju sa Francuskom (kupovina vojnih aviona Rafal, projekat izgradnje metroa u Beogradu, prodaja aerodroma Beograd francuskoj kompaniji i dr). Makron je organizovao neformalni ru\u010dak u Jelisejskoj palat za Vu\u010di\u0107a usred protesta u Beogradu (avgust 2025), \u0161to je ovaj iskoristio u svojoj propagandi kao dokaz da i dalje ima dobre kontakte na visokom nivou sa dr\u017eavnicima u EU.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <strong><em>Italija<\/em><\/strong> je svoju relativnu benevolentnost prema Vu\u010di\u0107u pokazala kratkom posetom \u0110or\u0111e Meloni Beogradu u avgustu 2025. Italija saradnju sa Srbijom u prvom redu posmatra kao potvrdu svog interesa za privredno i drugo prisustvo na Zapadnom Balkanu, \u0161to je element njenog interesa za odr\u017eanje stabilnosti u susedstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Za razliku od prethodne dve zemlje, <strong><em>Nema\u010dka<\/em><\/strong> pokazuje ve\u0107i otklon od Vu\u010di\u0107evog re\u017eima, posebno nakon izbora za kancelara Fridriha Merca. Ovo se odra\u017eava zvani\u010dnim izjavama u ime nema\u010dke vlade, u kojima se insistira na pravu na proteste i potrebi po\u0161tovanja ljudskih prava u Srbiji, ali i u brojnim medijskim tekstovima u kojima se kritikuje stanje u Srbiji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Kada su u pitanju susedne zemlje, najve\u0107u podr\u0161ku srpski re\u017eim dobija od <strong><em>Ma\u0111arske<\/em><\/strong>, V. Orbana, \u0161to je povezano i sa ekonomkim javnim i privatnim interesima Orbanovog re\u017eima u Srbiji. Za razliku od Ma\u0111arske, Srbija nije uspela da obezbedi ja\u010du podr\u0161ku od neke druge susedne ili geografski bliske zemlje (Rumunija, Gr\u010dka, Bugarska). Sa <strong><em>Hrvatskom<\/em><\/strong> su odnosi ve\u0107 godinama hladni i zategnuti bez znakova otopljavanja. U poslednje vreme, Vu\u010di\u0107 je pokazao nezadovoljstvo i prema <strong><em>Sloveniji<\/em><\/strong>, koju je optu\u017eio da stvara \u201eosovinu\u201c protiv Srbije sa Hrvatskom (povodom sporazuma dve zemlje o vojno-tehni\u010dkoj saradnji) \u0161to je verovatno i posledica otvorenijeg negativnog odnosa slovena\u010dkih vlasti prema na\u010dinu na koji Vu\u010di\u0107 vlada u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Kada su u pitanju odnosi Srbije sa \u010dlanicama EU koje su udaljenije (Skandinavske zemlje, Balti\u010dke zemlje, Beneluks, Pirinejsko poluostrvo), uz odre\u0111eni izuzetak <strong><em>Poljske<\/em><\/strong>, politika srpskih vlasti prema Rusiji, kao i unutra\u0161nja represija uti\u010du u na\u010delu na pove\u0107anu kriti\u010dnost i rezervisanost prema beogradskom re\u017eimu. U tom pogledu najglasnija je <strong><em>\u0160vedska<\/em><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; EU \u2013 kako i \u0161ta dalje u odnosima sa Srbijom? Izme\u0111u politika \u0161tapa i \u0161argarepe<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/em><\/strong>Sredinom septembra 2025. godine ruska Spoljna obave\u0161tajna slu\u017eba objavila je na svom sajtu informaciju da Evropska unija finansira obojenu revoluciju u Srbiji sa ciljem promene vlasti, kao i da se za 1.11.2025. godine \u2013 na godi\u0161njicu nesre\u0107e u Novom Sadu \u2013 priprema srpski \u201eMaidan\u201c. Ova objava je u skladu sa dosada\u0161njim ocenama predsednika A. Vu\u010di\u0107a o protestima (iako on nikada ne identifikuje poimence \u201estrane sile\u201c koje podr\u017eavaju obojenu revoluciju) i pokazuje stepen podr\u0161ke Kremlja vlastima u Beogradu. To se prethodno pokazzalo i na temu negiranja upotrebe zvu\u010dnog topa protiv demonstranta u \u201eanalizi\u201c koju je dala ruska FSB. Srpski tabloidi pod kontrolom vlasti su kao udarnu vest preuzeli ruske informacije. S druge strane u Briselu, portparol Evropske komisije u svom komentaru zadovoljio da, uz formalni demanti o pomo\u0107i demonstrantima u Beogradu ili postojanju \u201eobojene revolucije\u201c, po ko zna koji put pozove srpsku vlast da se uzdr\u017ei od \u0161irenja \u201eruskog narativa\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Po\u010detkom septembra u Evropskom parlamentu je odr\u017eana plenarna sednica na kojoj se razgovaralo o stanju u Srbiji. Uz brojne kritike \u010dlanova EP, grupacija Evropske narodne stranke (EPP) u kojoj je pridru\u017een \u010dlan i SNS istog dana je najavila preispitivanje statusa srpske vladaju\u0107e stranke u EPP. Tokom debate u EP, komesarka Marta Kos je pozvala na \u201epo\u0161tovanje slobode slobodnog okupljanja gra\u0111ana, medija i akademskih sloboda\u201c i pozvala na po\u0161tovanje nezavisnosti pravosu\u0111a &#8211; \u0161to su sve obaveze koje proizilaze iz pristupnih pregovora Srbije sa EU. Iako ne\u0161to o\u0161triji i kriti\u010dniji po tomu, govor M. Kos o Srbiji u EP nije sadr\u017eao prakti\u010dno nikakve nove elemente koji bi mogli svedo\u010diti o mogu\u0107oj promeni politike Evropske komisije (EK) prema Srbiji. Ponovljen je zahtev zasnovan na Reformskoj agendi o obavezi izbora novog REM-a (Regulatornog tela za elektornske medije), kao Zakona o reviziji bira\u010dkih spiskova (o \u010demu se stara ODHIR).<\/p>\n\n\n\n<p>U me\u0111uvremenu, u raznim javnim izjavama ili porukama zvani\u010dnicima EU (pismo A. Vu\u010di\u0107a predsednici EK) srpski zvani\u010dni predstavnici su potvrdili \u201eposve\u0107enost evropskom putu\u201c i spremnost na dijalog.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavnici nekih stranaka u EP, poput liberala i zelenih, predlo\u017eili su neke o\u0161trije mere: da EP uputi misiju za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica u Srbiju, da se razmotri uvo\u0111enje personalnih sanakcija prema osobama odgovornim za policijsko nasilje odnosno kre\u0161enje ljudskih prava, kao i da se razmotri ograni\u010deniji pristup Srbije fondovima EU.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U narednom periodu, odnos Evropske komisije, kao i EU u celini, u prvom redu \u0107e zavisiti od pona\u0161anja vlasti i stanja u samoj Srbiji. U kontekstu nastavka krize, ali bez dalje eskalacije nasilja, najverovatnija opcija \u0107e biti da Evropska komisija (uz ne\u0161to kriti\u010dnije tonove na temu reformi) nastavi dosada\u0161nju politiku:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>uslovaljavanje kori\u0161\u0107enja fondova iz Reformske agnede primenom reformsih mera u oblastima medija i izbornog zakonodavstva;<\/li>\n\n\n\n<li>fakti\u010dko odlaganje pristupa fondovima EU (Plan rasta) zbog sporosti u ispunjenju uslova od strane Srbije,<\/li>\n\n\n\n<li>zahtevi za dalje reforme u oblastima pravosu\u0111a i unutra\u0161njih poslova i<\/li>\n\n\n\n<li>pritisak na uskla\u0111ivanje Srbije sa spoljnom politikom (sankcije prema Rusiji) i nastavka de facto blokade pistupnog procesa.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Osim pomenutog, mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e Evropska komisija \u0107e narednom godi\u0161njem izve\u0161taju o Srbiji (oktobar ili novembar 2025) verovatno poo\u0161triti retoriku prema Srbiji uz ponavlajanje zahteva oko reformi. Istovremeno, EK \u0107e nastaviti da formalno predla\u017ee otvaranje klastera 3 u pregovorima Srbija \u2013 EU uz uslove ispunjenja svih obaveza na koje se Srbija obavezala u gore pomenutom non-paperu iz novembra 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; S druge strane, verovatno je da ovakav odnos ne\u0107e bitnije uticati na stavove ili pona\u0161anje srpskih vlasti u zemlji, orjentisanih prvenstveno na kontrolu unutra\u0161nje situacije i borbu protiv studentske pobune (\u201eobojene revolucije\u201c kako to Vu\u010di\u0107 naziva) po svaku cenu. Istovremeno, ovi stavovi EK bi mogli dodatno doprineti slabljenju popularnosti EU u javnosti, a posebno me\u0111u mladima koja je i sada niska.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Alternativa prethodno opisanoj politici odr\u017eavanja dijaloga sa vlastima u Beogradu u vidu uslovnog pru\u017eanja \u201e\u0161argarepe\u201c (na papiru) bila bi jasnija upotreba \u201e\u0161tapa\u201c, tj o\u0161trijih negativnih mera od strane EU. Ovo bi podrazumevalo najavu mogu\u0107nosti primene personalnih mera prema predstavnicima re\u017eima (naro\u010dito u slu\u010daju kr\u0161enja ljudskih prava i dalje represije prema demonstrantima). Ove mere EU bi mogle obuhvatiti i smanjenje nivoa politi\u010dkih kontakata Brisela sa Beogradom, kao i mere (sankcije) u pogledu kretanja pojedinaca (vizna politika), blokade ra\u010duna u zemljama EU za odgovorne za represiju (policija i druge dr\u017eavne slu\u017ebe) i sl.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Generalno posmatrano te\u0161ko je o\u010dekivati da bi u kra\u0107em periodu moglo do\u0107i do smirivanja stanja politi\u010dke krize u Srbiji. U naboljem slu\u010daju, delovanje EU bi moglo pomo\u0107i u posredovanju radi postizanja ne\u0161to normalnije situacije i medijacije u dijalogu suprostavljenih strana (koji trenutno izgleda nemogu\u0107) &nbsp;sa ciljem organizovanja op\u0161tih i po\u0161tenih izbora, \u0161to je trenutno i dalje glavni zahtev studenata i demokratske javnosti. Dinamika krize u Srbiji me\u0111utim, na \u017ealost ne ukazuje da bi u dogeldno vreme moglo do\u0107i do mirnog i konsensualnog razre\u0161enja sada\u0161njeg stanja. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> REM \u2013 Regulatorno telo za audovizuelne medije koje nadzire rad i po\u0161tovanje zakona i propisa TV stanica koje u praksi imaju klju\u010dni uticaj na gledanja javnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Analizu pripremio Forum za evropski Balkan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U kontekstu svetskih megapromena i kriza koje poga\u0111aju i polo\u017eaj Evropske unije, od velikih ratova na istoku (Ukrajina) i jugu (Bliski istok) do pretnji trgovinskim ratom iz SAD, tema stanja u Srbiji i na Zapadnom Balkanu, iako nije prioritetna, postaje pitanje \u010dija aktuelnost raste u briselskim institucijama. Tokom letnjih meseci vesti o talasu nasilja i&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-3127","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3127"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3127"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3127\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3151,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3127\/revisions\/3151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3127"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3127"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3127"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}