{"id":3161,"date":"2025-11-06T08:34:42","date_gmt":"2025-11-06T08:34:42","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=3161"},"modified":"2025-11-06T08:42:49","modified_gmt":"2025-11-06T08:42:49","slug":"sto-se-skriva-iza-parole-napolje-turci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2025\/11\/06\/sto-se-skriva-iza-parole-napolje-turci\/","title":{"rendered":"\u0160to se skriva iza parole \u2018Napolje Turci\u2019?"},"content":{"rendered":"\n\n\n<p>U no\u0107i na 26.oktobar je do\u0161lo do sukoba grupe crnogorskih, turskih i, kako \u0107e se naknadno uspostaviti, azerbejd\u017eanskih dr\u017eavljana u Podgorici. Tom prilikom je J.K. zadobio lake tjelesne povrede.<\/p>\n\n\n\n<p>To je bio povod za erupciju netrpeljivosti te stigmatizaciju turskog naroda i dr\u017eavljana te dr\u017eave koji \u017eive u Crnoj Gori. Ksenofobija je dobila nevjerovatan zamah, \u0161to je na trenutke podsjetilo na atmosferu devedesetih i ratne parole na Balkanu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>I koliko je zaista Turaka u Crnoj Gori?<\/strong><br><br>Nakon incidenta, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP)\u00a0Milan Kne\u017eevi\u0107 je dolio ulje na vatru izjaviv\u0161i da je \u010dak 110.000 ljudi iz Turske \u2018preplavilo\u2019 Crnu Goru, da bi se kasnije pokazalo da je taj broj puno manji. Uprava policije saop\u0161tila je da je zaklju\u010dno sa 30. septembrom 2025. godine, 13.308 dr\u017eavljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te dr\u017eave ima odobren stalni boravak u Crnoj Gori. <br>Na vijest o napadu na crnogorskog dr\u017eavljanina je premijer Spaji\u0107 ekspresno najavio privremeno ukidanje bezviznog re\u017eima za turske dr\u017eavljane. \u00a0<br>&#8222;U cilju o\u010duvanja ekonomske aktivnosti i dobrih bilateralnih odnosa, u narednom periodu inicira\u0107emo intenzivne razgovore sa Republikom Turskom kako bi u duhu dobre saradnje i save\u017eni\u0161tva, prona\u0161li najbolji model u obostranom interesu&#8220;, rekao je Spaji\u0107.\u00a0<br>Kritikuju\u0107i \u00a0premijera jedan dio javnosti je naveo da je upravo sa tim ishitrenim gestom pokazana nedovoljna zrelost da se sistemski pristupi izazovu upravljanja migracijama, po\u0161tuju\u0107i pravila Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u2018Ubij Tur\u010dina\u2019<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U polaziraciji dr\u017eavljana Crne Gore u odnosu do Turaka su pak drugi premijerovu najavu viznog re\u017eima razumjeli kao ispravan potez koji treba da dovede do ubla\u017eavanja tenzija.<br>U samo nekoliko dana zabilje\u017eena je serija incidenata usmjerenih protiv turskih imigranata i napada na imovinu turskih dr\u017eavljana u Podgorici i na primorju. U Podgorici je maskirana rulja, opremljena palicama i bakljama, uz rasisti\u010dke povike patrolirala podgori\u010dkim naseljima, skandirala i pozivala na lin\u010d parolama \u2018Ubij, Tur\u010dina\u2019. Vi\u0161e stotina njih se okupilo ispred Vlade zahtijevaju\u0107i da Turci budu prognani iz Crne Gore. Reakcija bezbjednosnih organa na ove doga\u0111aje je bila vi\u0161e nego mla\u010dna i reklo bi s da je hu\u0161ka\u010dka atmosfera olako tolerisana. Skoro tri dana javnost je \u017eivjela u uvjerenju da su povrede koje je zadobio mladi\u0107 iz Podgorice te\u0161ke prirode, gotovo opasne po \u017eivot, da bi tek u jeku netrpeljivosti koja je nastala do turskih dr\u017eavljana koji \u017eive u Crnoj Gori, crnogorska policija izjavila da se radi o lak\u0161im povredama. Zato se postavlja pitanje da li je taj gest premijera u stvari podstakao animozitet prema dr\u017eavljanima Turske u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2018<em>Umjesto da dr\u017eava po\u0161alje jasnu i razumnu poruku da su pozivi na nasilje neprihvatljivi i da \u0107e biti sankcionisani, fokus je preba\u010den na, kako ka\u017ee, kolektivnu histeriju protiv jedne zajednice\u2019 &#8211;<\/em> izjavio je izvr\u0161ni direktor Centar za demokratsku tranziciju (CDT)\u00a0Dragan Koprivica.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavnici ve\u0107ine partija, nevladinih organizacija, gra\u0111anski aktivisti i dr\u017eavni funkcioneri, osudili su napad na Podgori\u010danina, ali i skandiranja te pozvali na uzdr\u017eanost. Ukazali su i da privremeno ukidanje bezviznog re\u017eima sa Turskom mo\u017ee zakomplikovati odnose s Ankarom, va\u017enim saveznikom u NATO-u i partnerom u zdravstvu i ekonomiji i jednim od vode\u0107ih i investitora. Ako Turska uvede recipro\u010dne mjere, gra\u0111ani i biznisi iz Crne Gore mogli bi trpjeti posljedice, a posebno jer se zna\u010dajan broj crnogorskih gra\u0111ana lije\u010di u toj dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ko je odgovoran za eskalaciju ksenofobije u Crnoj Gori?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u2018<em>Ovo je bila pokazna vje\u017eba ekstremne desnice \u010diji je glavni politi\u010dki predstavnik Andrija Mandi\u0107,\u2019<\/em> smatra predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza,\u00a0Ivan Vujovi\u0107. On je kazao da su ksenofobi\u010dne parole koje su se mogli \u010duti na ulicama glavnog grada Crne Gore poruka &#8211; ne samo dr\u017eavljanima Turske u Crnoj Gori, ve\u0107 prije svega gra\u0111anima na\u0161e zemlje koji, kako je kazao, ne pripadaju takozvanoj \u201eispravnoj\u201c vjeri i naciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor i politi\u010dki analiti\u010dar Zlatko Vujovi\u0107 obja\u0161njava da hajka na turske dr\u017eavljane ima \u0161iri regionalni kontekst. Vujovi\u0107 smatra da je rije\u010d o planu kojim Aleksandar Vu\u010di\u0107, ina\u010de sklon izazivanju krize u susjedstvu, na tursko ugro\u017eavanje srpskih interesa na Kosovu odgovara ugro\u017eavanjem interesa Turske u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<p>Progon dr\u017eavljana Turske u Crnoj Gori vremenski korespondira sa konfrontacijom srpskog lidera&nbsp;Aleksandra Vu\u010di\u0107a&nbsp;sa turskim kolegom&nbsp;Red\u017eepom Tajipom Erdoganom&nbsp;i ovu situaciju treba posmatrati isklju\u010divo kroz tu prizmu, smatra politi\u010dki analiti\u010dar Vujovi\u0107.&nbsp; \u2018<em>Ono \u0161to se de\u0161avalo nakon ranjavanja mladi\u0107a na Zabjelu je scenario zvani\u010dnog Beograda, koji koristi odre\u0111ene resurse u Crnoj Gori kako bi naru\u0161io odnose Crne Gore i Turske, koji su u savremenoj istoriji uvijek bili fer i korektni\u2019<\/em> \u2013 navodi Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Crna Gora na prekretnici: vladavina prava ili dru\u0161tvo nasilja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nakon nedjelju dana od izbijanja sukoba jedno je jasno. Crnoj Gori je neophodna reforma imigracione politike koja mora biti ozbiljna, promi\u0161ljena i savremena. Potrebni su standardi po kojima \u0107e se boravak stranih dr\u017eavljana i radne snage u Crnoj Gori dozvoljavati isklju\u010divo ako je to u interesu Crne Gore. Imigraciona politika treba da je strate\u0161ka i bezbjednosna.<\/p>\n\n\n\n<p>Najnovije de\u0161avanje u Podgorici ujedno name\u0107e pitanje kako \u0107e se to odraziti na njen evropski put. \u2018<em>Crna Gora bira da li \u0107e u\u0107i u razdoblje mr\u017enje, nasilja, nestabilnosti i straha \u010ditavog dru\u0161tva ili \u0107e probleme rje\u0161avati na na\u010din primjeren budu\u0107oj \u010dlanici EU. Vladavina prava mora va\u017eiti jednako i za one koji su po\u010dinili zlo\u010din no\u017eem i za one koji pozivali na zlo\u010din na ulicama Podgorice\u2019<\/em>, smatra Koprivica, izvr\u0161ni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT)&nbsp;.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao klju\u010dno pitanje ostaje da li \u0107e EU biti br\u017ea u uvo\u0111enju Crne Gore u Uniju ili \u0107e geopoliti\u010dki interesi Beograda biti spretniji da taj proces zaustave. Crna Gora je na prekretnici&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U no\u0107i na 26.oktobar je do\u0161lo do sukoba grupe crnogorskih, turskih i, kako \u0107e se naknadno uspostaviti, azerbejd\u017eanskih dr\u017eavljana u Podgorici. Tom prilikom je J.K. zadobio lake tjelesne povrede. To je bio povod za erupciju netrpeljivosti te stigmatizaciju turskog naroda i dr\u017eavljana te dr\u017eave koji \u017eive u Crnoj Gori. Ksenofobija je dobila nevjerovatan zamah, \u0161to&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3164,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-3161","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3161"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3161"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3161\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3169,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3161\/revisions\/3169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}