{"id":3207,"date":"2025-12-02T12:01:52","date_gmt":"2025-12-02T12:01:52","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=3207"},"modified":"2025-12-02T12:34:23","modified_gmt":"2025-12-02T12:34:23","slug":"kljucni-zakljucci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2025\/12\/02\/kljucni-zakljucci\/","title":{"rendered":"KLJU\u010cNI ZAKLJU\u010cCI"},"content":{"rendered":"\n<p>IZ IZVE\u0160TAJA EVROPSKE KOMISIJE<\/p>\n\n\n\n<p><em>O POLITICI PRO\u0160IRENJA I NAPRETKU ZEMALJA KANDIDATA ZA \u010cLANSTVO U EU<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Evropska komisija je\u00a0objavila redovni godi\u0161nji izve\u0161taj o politici pro\u0161irenja EU i napretku pojedinih dr\u017eava kandidata ili potencijalnih kandidata za \u010dlanstvo u EU \u2013 ukupno njih deset<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\"><strong>[1]<\/strong><\/a>, od kojih \u0161est sa Zapadnog Balkana.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>U nastavku \u0107emo ukazati na deset op\u0161tih ta\u010daka iz izve\u0161taja Evropske komisije o politici pro\u0161irenja, kao i po tri o napretku svake od zemalja Zapadnog Balkana.&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>I Deset op\u0161tih zaklju\u010daka iz Izve\u0161taja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Proces pregovora o pro\u0161irenju EU je tokom poslednjh godina <em>dobio na ubrzanju<\/em>. Prema oceni same Evropske komisije (EK), ovo <em>je prvi put od po\u010detka pro\u0161le decenije&nbsp; da je <strong>pro\u0161irenje EU postalo realna opcija<\/strong> koje bi moglo da se realizuje tokom ovog mandata EK (koji se zavr\u0161ava 2029).<\/em><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Mo\u017eda nikada kao u poslednjem periodu tema pro\u0161irenja nije imala u prvom redu <strong><em>geopoliti\u010dki karakter i prioritet. <\/em><\/strong>U tom kontekstu, proces pro\u0161irenja ima dve dimenzije: s jedne strane geopoliti\u010dko zaokru\u017eivanje EU (Zapadni Balkan), ali, s druge strane i u prvom redu re\u0161avanje budu\u0107nosti Ukrajine, kao zemlje koja je pod udarom agresije ruskog imperijalizma, a time i pitanja budu\u010de podele i granica izme\u0111u \u201eEvrope\u201c (tj. EU) i Rusije (polo\u017eaj Moldavije i zemalja na Kavkazu).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bez obzira na gornji imperativ, pregovori o pro\u0161irenju se i dalje u prvom redu <strong><em>zasnivaju na pojedina\u010dnim zaslugama<\/em><\/strong> u reformama i pripremi \u010dlanstva svake zemlje pojedina\u010dno (merit -based aproach). Drugim re\u010dima, nastavlja se tempo pregovora nazivan\u201eregata\u201c, odnosno ne predvi\u0111a se kolektivno &#8211; grupno uklju\u010divanje u \u010dlanstvo (npr. svih zemalja ZB) kako se to desilo 2004. godine.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>U sklapu analize reformi zemalja kandidata, EK u prvom redu i dalje insistira na \u201eosnovnim uslovima\u201c (<strong><em>fundamentals<\/em><\/strong>) u okviru \u010dega na temama poput vladavine prava, demokratije, borbe protiv korupcije, slobode medija i sl<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a>. Kao <strong><em>novi pristup<\/em><\/strong> EK posebno ukazuje na mogu\u0107nosti uno\u0161enja odredbi u budu\u0107e ugovor o \u010dlanstvu sa \u201e<em>za\u0161titnim klauzulama<\/em>\u201c od nazadovanja novih \u010dlanica u pitanjima poput vladavine prava i odr\u017eavanja dinamike reformi.&nbsp;<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Imaju\u0107i u vidu prethodnu ta\u010dku, u izve\u0161taju i izjavama visokiih predstavnika EU pravi se <strong><em>razlika izme\u0111u pojedinih dr\u017eava kandidata<\/em><\/strong> kada se radi o <strong><em>ritmu<\/em><\/strong><em> njihovog dosada\u0161njeg napretka u pristupnim pregovorima<\/em>. Tako se, kada se radi o ispunjenju uslova oko \u201eosnova\u201c (posebno vladavina prava) i dinamike reformi u celini, s jedne strane izdvajaju <strong><em>dve grupe kandidata:<\/em><\/strong> oni \u201enapredniji\u201c &#8211; <em>Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina<\/em> &#8211; a sa druge strane, zemlje koje u raznim aspektima ili stagniraju ili nazaduju, poput <em>Severne Makedonije, Srbije<\/em>, BiH, kao i Kosova, a naro\u010dito Gruzije i Turske (pregovori sa ove dve poslednje zemlje su fakti\u010dki zaustavljeni, dok u slu\u010daju Kosova oni nisu ni otpo\u010deli).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Evropska komisija daje <strong><em>dve vrste ocena<\/em><\/strong>: ukupan stepen pripremljenosti neke zemlje za \u010dlanstvo u EU, kao i napredak u konkretnoj godini u odnosu na prethodnu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ako se posmatraju ocene EK zemalja sa Zapadnog Balkana, <strong><em>prema napretku izme\u0111u 2024 i 2025. godine po poglavljima<\/em><\/strong> najve\u0107u dinamiku u pojedinim poglavljima zabele\u017eila je <strong><em>Crna Gora<\/em><\/strong> (napredovala u 12 poglavlja), zatim <strong><em>Albanija<\/em><\/strong> (napredak u \u0161est poglavlja), pa Kosovo (tri poglavlja). Srbija, S. Makedonija i BiH su napredovale samo u po jednom poglavlju.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Uz op\u0161ti pristup pregovorima o pro\u0161irenju sa svakom zemljom pojedina\u010dno, Evropska komisija paralelno nagla\u0161ava i metodu tzv. \u201e<strong><em>faznog &#8211; postepenog pristupa<\/em><\/strong>\u201c (<em>gradual approach<\/em>) evropskoj integraciji (posebno jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu) svih zemalja kandidata. Ovaj pristup je za ZB primenjen i u okviru Plana rasta (Reformske agende) za oblasti kao \u0161to su telekomunikacije (roming), bankarstvo (platni promet &#8211; SEPA), carinski mehanizmi, energetika, poljoprivreda, zdravstvo, transport, odbrana i dr. Bitno je tako\u0111e da EK nagla\u0161ava da \u201e<em>postepeni pristup nije zamena za pro\u0161irenje\u201c.<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Kada su u pitanju privreda i sredstva finansijske podr\u0161ke zemljama ZB, Evropska komisija <strong><em>ocenjuje uglavnom pozitivno privredni rast<\/em><\/strong> koji se kretao izme\u0111u 4,4% rasta BNP godi\u0161nje (Kosovo) i 2,6% (u slu\u010daju BiH). Uz predpristupne fondove (IPA), Komisija posebno insistira na novom <em>Programu reformi i rasta<\/em> za ZB (ukpno 6 milijardi evra do kraja 2027) kod kog se primenjuje druga\u010diji pristup (u odnosu na IPA) \u2013 tj. odobravanje sredstava je direktno uslovljeno pojedinim koracima u oblasti reformi. I ovde je <strong><em>vidljiva podela na dve grupe zemalja<\/em><\/strong> na ZB \u2013 jedna grupa zemalja je ve\u0107 otpo\u010dela da koristi deo sredstava (Crna Gora, Albanija i S. Makedonija) dok u slu\u010daju druge grupe primena PRR kasni ve\u0107 godinu dana, u prvom redu zbog politi\u010dkih ili institucionalnih razloga (Srbija, BiH i Kosovo).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Pitanje<strong><em> regionalne saradnje <\/em><\/strong>zemalja ZB ima va\u017eno mesto u celokpunom pristupu EK prema dr\u017eavama kandidatima. U ovoj oblasti, EK nije mogla da tokom prethodnog perioda uka\u017ee na zna\u010dajnija pobolj\u0161anja, isti\u010du\u0107i i dalje va\u017enost prevazila\u017eenja bilateralnih sporova (Srbija-Kosovo, S. Makedonija \u2013 Bugarska i dr). Pozitivnija je situacija na planu ekonomske regionalne saradnje (zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te, RSS, transport, digitalna tranzicija i sl).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Perspektiva pro\u0161irenja posebno zavisi <strong><em>od sposobnosti EU da ostvari interne reforme<\/em><\/strong> u nekim va\u017enim pitaninjima kao \u0161to je na\u010din odlu\u010divanja u institucijama Unije (pitanje primene konsensusa u dono\u0161enju odluka u pitanjima poput spoljne politike, odbrane i dr). U ovom okviru, izve\u0161taj EK ne sadr\u017ei nikakve inovativne predloge. EU se jo\u0161 uvek nalazi u fazi duboke politi\u010dke neizvesnosti u pogledu sopstvenih usmerenja i budu\u0107nosti. EK je najavila objavljivanje analiza koje se odnose na efekte pro\u0161irenja na pojedine poltike EU (bud\u017eet, regionalna politika, poljoprivreda i dr). Debata o narednom vi\u0161egodi\u0161njem finansijskom programu EU (bud\u017eetu) za period 2028-2034. ima\u0107e posledice i po stanje procesa pro\u0161irenja.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong><em>II Specifi\u010dni zaklju\u010dci koji se odnose na pojedine dr\u017eave kandidate sa ZB<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tehni\u010dki posmatrano, <strong><em>ukupan stepen pripremljenosti<\/em><\/strong> za \u010dlanstvo pojedinih dr\u017eava (po ocena poglavlja) je prema svakoj zemlji slede\u0107i: Crna Gora (3,45), Srbija (3,12), Severna Makedonija (3,1), Albanija (2,9), Kosovo (2,11) i BiH (1,7).<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je re\u010d o <strong><em>politi\u010dkim kategorijama<\/em><\/strong> (nezavisno pravosu\u0111e, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda govora), najvi\u0161a prose\u010dna ocena je kod Crne Gore (3,25) i Albanije (3), dok je u slu\u010daju Srbije 2,25.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U nastavku ukazujemo na po tri nazna\u010dajnija zaklju\u010dka iz izve\u0161taja EK za pojedine zemlje ZB.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Crna Gora<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Crna Gora je otvorila sva poglavlja i do sada zatvorila \u010detiri poglavlja. EK smatra da je realisti\u010dna ambicija vlade u Podgorici da <strong><em>zavr\u0161i pregovore do kraja 2026. godine <\/em><\/strong><em>kako bi postala \u010dlanica EU tokom 2028. godine.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>EK posebno insistira na nastavku <em>reformi u oblasti osnovnih kriterija, odnosno vladavine prava<\/em> (pravosu\u0111e), borbi protiv korupcije, slobodi medija, kao i viznoj politici.<\/p>\n\n\n\n<p>EK je najavila pripremu delova budu\u0107eg ugovora koji se odnose na zavr\u0161na pitanja u pregovorima, poput finansijskih uslova i institucionalnog konteksta ulaska Crne Gore u \u010dlanstvo EU.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Albanija<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Albanija je tokom samo dve godine pregovora u toku 2024 i 2025. godine nadma\u0161ila Srbiju \u010diji pregovori traju preko decenije, otvoriv\u0161i pet klastera, odnosno 28 poglavlja. EK je <em>potvrdila realnost ambicija albanske vlade <strong>da zatvori pregovore do kraja 2027<\/strong>. godine<\/em> kako bi postala \u010dlanica EU do 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>EK je posebno naglasila potrebu da se nastave reforme u oblasti vladavine prava (realizacija prelaznih merila, neophodna za zatvaranje poglavlja) kao i borbe protiv organizovanog kriminala.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno je ukazano na potrebu boljih komunikacija izme\u0111u partije na vlasti i opozicije.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Srbija<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U Srbiji je do\u0161lo do <strong><em>usporavanja reformi i polarizacije dru\u0161tva.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>EK tra\u017ei od Srbije da izvr\u0161i demokratke promene, preokrene zastoj ili nazadovanje u oblastima poput pravosu\u0111a, slobode izra\u017eavanja i obrazovanja i potvrdi geopoliti\u010dku orijentaciju ka EU.<\/p>\n\n\n\n<p>EK je tako\u0111e potvrdila raniji stav o spremnosti Srbije da otvori klastet 3 (predlog koji se ponavlja jo\u0161 od 2021. godine).<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Severna Makedonija<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>EK o\u010dekuje da \u0107e Severna Makedonija realizovati obe\u0107ane <strong><em>ustavne promene<\/em><\/strong> (uklju\u010divanje bugarske manjine u ustav) kako bi mogli biti nastavljeni pristupni pregovori.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekuju se dodatne mere u oblastima vladavine prava &#8211; pravosu\u0111a i borbe protiv korupcije.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Bosna i Hercegovina<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Politi\u010dka kriza, posebno povezana sa pitanjima Republike Srpske, <em>usporila je proces otpo\u010dinjanja pregovora<\/em> sa EU.<\/p>\n\n\n\n<p>I dalje se o\u010dekuje ispunjenje preporuka EK jo\u0161 iz oktobra 2022. godine, kako bi do\u0161lo do preduzimanja daljih koraka u pregovorima.<\/p>\n\n\n\n<p>Pitanja koja bi trebalo da se urgentno re\u0161e povezana su sa dr\u017eavnom upravom, izbornim i ustavnim reformama i odre\u0111ivanjem koordinatora za IPA kao i glavnog pregovara\u010da za pregovore sa EU.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong><em>Kosovo<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>EK je ukazala na problem unutra\u0161njih politi\u010dkih odnosa koje karakteri\u0161u problem funkcionisanja institucija nakon izbora, kao i retorika koja produbljuje podele.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekuje se nastavak reformi u oblastima vladavine prava i slobode izra\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111e se isti\u010de potreba smanjenja tenzija na severu (u srpskim sredinama), kao i miran transfer lokalnih vlasti&nbsp; u toj oblasti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> Zvani\u010dni kanidati za \u010dlnastvo u EU sa Zapadnog Balkana koje su formalno u\u0161le u postupak pregovora o \u010dlanstvu su Crna Gora, Albanija, Srbija, Severna Makedonija i BiH. Kosovo, koji nije priznato od strane pet dr\u017eava \u010dlanica EU, potencijalni je kandidat. Osim njih, kandidati su i Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Turska.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> U \u201eosnove\u201c spadaju i reforma javne uprave kao i stanje tr\u017ei\u0161ne ekonomije, ali ova pitanja nemaju prioritet (za sada).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>IZ IZVE\u0160TAJA EVROPSKE KOMISIJE O POLITICI PRO\u0160IRENJA I NAPRETKU ZEMALJA KANDIDATA ZA \u010cLANSTVO U EU Evropska komisija je\u00a0objavila redovni godi\u0161nji izve\u0161taj o politici pro\u0161irenja EU i napretku pojedinih dr\u017eava kandidata ili potencijalnih kandidata za \u010dlanstvo u EU \u2013 ukupno njih deset[1], od kojih \u0161est sa Zapadnog Balkana. U nastavku \u0107emo ukazati na deset op\u0161tih ta\u010daka&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-3207","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3207"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3207"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3207\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3208,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3207\/revisions\/3208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}