{"id":3280,"date":"2026-03-10T06:04:02","date_gmt":"2026-03-10T06:04:02","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=3280"},"modified":"2026-03-23T13:48:14","modified_gmt":"2026-03-23T13:48:14","slug":"zatvaranje-poglavlja-vladavine-prava-sje-uzatvaranje-samog-pregovarackog-procesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2026\/03\/10\/zatvaranje-poglavlja-vladavine-prava-sje-uzatvaranje-samog-pregovarackog-procesa\/","title":{"rendered":"Zatvaranje poglavlja vladavine prava, je zatvaranje samog pregovara\u010dkog procesa"},"content":{"rendered":"\n

\u2018Ako se sada\u0161nji tempo odr\u017ei, odnosno poja\u010da u ovim klju\u010dnim mjesecima do ljeta, te uspje\u0161no zatvore sva pregovara\u010dka poglavlja do kraja godine, realno je da Crna Gora bude prva sljede\u0107a \u010dlanica EU iz regiona Zapadnog Balkana<\/em>\u2019 – isti\u010de nekada\u0161nja potpredsjednica crnogorske Vlade za evropske integracije prof Gordana \u0110urovi\u0107,<\/strong> koja pristupanje Crne Gore EU-i prati od samih po\u010detaka.<\/p>\n\n\n\n

Kako danas, sa vremenske distance, ocjenjujete po\u010detak procesa evropskih integracija u Crnoj Gori<\/strong>?<\/p>\n\n\n\n

Crna Gora je dijelila sudbinu regiona po pitanju dinamike integracije na pragu XXI stolje\u0107a, Ipak, godine uo\u010di i nakon obnove crnogorske nezavisnosti bile su neponovljive po pitanju napretka u procesu evropske integracije zemlje, koji je, ne samo sna\u017eno institucionalno podr\u017eao glas gra\u0111ana za nezavisnu i evropsku Crnu Goru, ve\u0107 i dao konkretne rezultate u procesu uspostavljanja prvog ugovornog odnosa sa Unijom. Veoma sam ponosna, i cijeli tim koji je tada izgarao za evropsku integraciju zemlje, na te prve godine integracija, kada se postepeno dobijala dobra dinamika. Borba za evropske integracije Crne Gore, tih prvih godina, bila je sastavni dio procesa obnove crnogorske nezavisnosti, \u0161to joj daje jo\u0161 ve\u0107i zna\u010daj i razlog za dobro pam\u0107enje. U sedmici kad smo dobili crnogorski ustav 2007 godine, potpisao se i Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju, koji je trasirao na\u0161 integracioni put, sljede\u0107e godine predali smo zahtjev za \u010dlanstvo, sljede\u0107e smo odgovorili na Upitnik za manje od tri mjeseca, postali dio tzv. Bijele \u0161engenske liste i slobodnog putovanja evropskim zemljama, a 2010. smo dobili status dr\u017eave kandidata za \u010dlanstvo u EU. Bili smo mali tim jasnoga cilja i konkretnih rezultata. Bile su to poletne godine, pune neponovljive energije, efikasnog tehnokratskog rada i jasne politi\u010dke podr\u0161ke, i \u0161to je najva\u017enije – rezultata. Trasa je bila postavljena, a punopravno \u010dlanstvo izgledalo ostvarivo do 2015. godine.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Prof Gordana \u0110urovi\u0107, nekada\u0161nja potpredsjednica Vlade za evropske integracije <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Uvijek mi je drago da se toga perioda sjetim, ponosna na te godine izuzetnog radnog pregala\u0161tva, i nikada, ni danas, ne mogu shvatiti ko je i za\u0161to ugasio Ministarstvo za evropske integracije, svega 10 dana po dobijanju statusa zemlje kandidata. Danas, 16 godina kasnije, drugi je integracioni okvir, kao u EU, tako i u zemlji. Moramo gledati naprijed. \u010clanstvo ponovo izgleda blizu, pa se ne\u0107emo baviti prora\u010dunom o izgubljenim dobitima i razvoju okom neostvarenih godina \u010dlanstva, jer od toga nemamo ni\u0161ta. Opet, svi oni koji iskreno vjeruju u budu\u0107e \u010dlanstvo Crne Gore u Uniji, sanjaju evropski san i neke nove koristi \u010dlanstva, koje nam i dalje jednako treba.<\/p>\n\n\n\n

Koji su bili najve\u0107i izazovi sa kojima ste se suo\u010dili kao prva ministarka za evropske integracije? Sigurno niste o\u010dekivali da \u0107e taj proces trajati tako dugo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni izazovi bili su skromni administrativni kapaciteti i nedovoljno znanja i iskustva u integracionom procesu. Sve smo radili prvi put, pionirski, sa malim timovima, koji su se brzo horizontalno \u0161irili kroz vladine strukture. Posao je dnevno rastao, ali nas je vodila sna\u017ena \u017eelja da, kao prvo, ostvarimo odnosno obnovimo nezavisnost Crne Gore, gdje su se EU integracije prirodno postavile kao trasa i za obnovu nezavisnosti i za reintegraciju zemlje u me\u0111unarodne odnose. Svi drugi ciljevi prozilazili su iz ovog osnovnog, a ticali se se po\u010detka izgradnje nacionalne pravne tekovine u skladu sa EU okvirom, osnivanja mnogo novih institucija, izazovnog puta njihovog ja\u010danja, posebno pravosu\u0111a i organa za sprovo\u0111enje zakona. U tom procesu i Skup\u0161tina Crne Gore je dobijala sve ve\u0107i zna\u010daj. Pregala\u0161tvo na\u0161eg malog tima donijelo mi je i poziciju prve potpredsjednice Vlade Crne Gore, pa sam se, paralelno sa pristupanjima mnogim me\u0111unarodnim organizacijama poput WTO, koordinacije pregovaranja sporazuma poput CEFTA 2006, morala baviti i rukovo\u0111enjem prve Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Od velikog rada, ne vidjeh \u201eznake pored puta\u201c. U najkra\u0107em, postojala je rezerva prema brzom u\u010dlanjenju u Uniju, u redovima suverenista, kao i strah od brzog u\u010dlanjenja u Uniju, u redovima tada\u0161nje prosrpske opozicije, da se to nikako ne bi trebalo desiti prije integracije Srbije u EU. Te okolnosti dovode do restrukturiranja integracionog procesa, gdje NATO dobija primat, a EU integracioni proces postaje dio evroatlanskih integracija, komplementaran proces, sa du\u017eim vremenskim horizontom. Ni poslije ostvarivanja NATO \u010dlanstva 2017. godine, \u0161to je bio izvanredan rezultat, EU nije postao su\u0161tinski spoljnopoliti\u010dki prioritet, ve\u0107 samo formalni.<\/p>\n\n\n\n

Smanjenju dinamike kod ku\u0107e, pogodovale su i okolnosti unutar EU, gdje poslije pristupanja Hratske, odustajanja Islanda i definitivnog usporavanja Turske \u2013 nije bilo podr\u0161ke za brzu integraciju neke zemlje Zapadnog Balkana. Tako smo mi godinama su\u0161tinski laganije i\u0161li kroz proces, \u010desto za to okrivljuju\u0107i samo nerazumijevanje Komisije i zamor od pro\u0161irenja u dr\u017eavama \u010dlanicama EU, istovremeno gube\u0107i dragocjene ljudske resurse i periodi\u010dno samu radnu energiju i volju za proces integracija.<\/p>\n\n\n\n

Promjena vlasti 2020. godine, sa talasom populizma i postavljenjem velikog broja ljudi bez iskustva na klju\u010dnim pozicijama, nije mogla preko no\u0107i promjeniti odnos prema EU integracijama – dolazi do jo\u0161 izra\u017eenijeg gubljenja dragocjenih ljudskih resursa i nema progresa. U me\u0111uvremenu pristigao je i trio isto\u010dnog susjedstva, sa izbijanjem rata u Ukrajini i agresijom Rusije na tu zemlju. Nove, znatno nepovoljnije okolnosti za Uniju, doveli su i do toga da samo pro\u0161irenje EU postane geopoliti\u010dko \u201epro\u0161irenje\u201c. Tzv. \u201eprozor mogu\u0107nosti\u201c, ponovo otvara vrata Unije za nove \u010dlanice. Poslo\u017eilo se da je, unutar na\u0161eg regiona, uprkos svim izazovima, Crna Gora zemlja koja bi prva mogla okon\u010dati taj proces. Dakle, po\u010detkom 2024. godine, stvari se opet mijenjaju, ovoga puta u korist ubrzanja procesa integracija i ta nas energija dr\u017ei i danas. Rezultati nas u mnogim oblastima zaista preporu\u010duju, ali mnogo izazova je pred nama. 2026. godina postaje klju\u010dna za okon\u010danje procesa i vi\u0161e nemamo prava na odlaganja i ve\u0107e gre\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n

Da<\/strong> <\/strong>li<\/strong> <\/strong>u<\/strong> <\/strong>Crnoj<\/strong> <\/strong>Gori<\/strong> <\/strong>postoji<\/strong> <\/strong>jasna<\/strong> <\/strong>politi<\/strong>\u010d<\/strong>ka<\/strong> <\/strong>i<\/strong> <\/strong>dru<\/strong>\u0161<\/strong>tvena<\/strong> <\/strong>vizija<\/strong> <\/strong>o<\/strong> <\/strong>tome<\/strong> \u0161<\/strong>ta<\/strong> \u010d<\/strong>lanstvo<\/strong> <\/strong>u<\/strong> <\/strong>EU<\/strong> <\/strong>zna<\/strong>\u010d<\/strong>i<\/strong>? <\/strong>U Sloveniji je recimo sve vrijeme bila sprovo\u0111ena edukacija stanovni\u0161tva o tome \u0161to donosi \u010dlanstvo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161avamo prenositi dobre prakse. Formalne i neformalne edukacije je bilo i bi\u0107e je. Naravno, to nikada nije dovoljno, jer komunikaciona strategija sa gra\u0111anima mora biti jo\u0161 intenzivnija, dobro vo\u0111ena i usmjerena na ciljne grupe koje nisu sigurne da li im integracija zaista donosi korist i kako \u0107e se sna\u0107i na velikom tr\u017ei\u0161tu i u moru EU standarda i propisa. Ankete pokazuju i dalje visoku podr\u0161ku, preko 60%, \u0161to je veoma dobro, imaju\u0107i u vidu i zna\u010dajne strane uticaje, koji ne podr\u017eavaju \u010dlanstvo Crne Gore u EU. Veoma je bitno da se u crnogorskom parlamentu prepozna ve\u0107ina za EU put Crne Gore, a nju u ovom momentu mo\u017ee i mora \u010diniti i proevropska crnogorska opozicija. Samo \u201enovi\u201d evropski blok mo\u017ee podr\u017eati fini\u0161 pregovora, a to je najbolja brana od stranih uticaja i one poznate poruke na\u0161eg isto\u010dnog susjeda \u2013 integracija je dobra stvar, ali nemojte prije susjeda, ve\u0107 samo zajedno. Potrebno je mnogo volje i energije objasniti zemljama regije, posebno Srbiji, da je pristupanje Crne Gore efekat pozitivnog prelivanja i podsticaj da se proces ubrza u cijeloj regiji. To bi bio dokaz da su vrata za region zaista otvorena, da ima mjesta za sve u na\u0161oj Evropi, te da zemlje regije nisu konkurentne u tom procesu, ve\u0107 da trebaju jedna drugoj pomagati i da se podr\u017eavaju. Iste poruke prenosi i Unija. Nadam se dobrom ishodu i ve\u0107em razumijevanju za na\u0161 integracioni put.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Prof Gordana \u0110urovi\u0107, Univerzitet Crne Gore i NVO Crnogorska panevropska unija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Koliko se percepcija Evropske unije u Crnoj Gori promijenila od po\u010detka pregovora do danas? Skoro bi se usudila re\u0107i da ugled EU pada…<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ne opada ugled EU, ve\u0107 ulazimo u fini\u0161 procesa, te oni politi\u010dki akteri, koji su protiv uspje\u0161nog okon\u010danja ovog procesa, kona\u010dno su skinuli maske i otvoreno poku\u0161avaju blokirati ovaj put. Koriste se posebno politi\u010dke opstrukcije, napu\u0161tanje koalicija, poku\u0161aj izazivanja lokalnih politi\u010dkih kriza, blokade usvajanja propisa, protesti va\u017enim infrastrukturnim projektima, usporavanje klju\u010dnih izbora i imenovanja, name\u0107u se politi\u010dke trgovine za svako pitanje. Ti politi\u010dki akteri prenose negativne poruke o EU, kako nas \u201eEU pritiska\u201d da uradimo ovo ili ono, \u0161to nije u interesu obi\u010dnih ljudi, koji \u0107e izgubiti neka svoja prava i privilegije.<\/p>\n\n\n\n

Sa druge strane, i sama Vlada, \u010desto u \u201eevropskom paketu propisa\u201d provu\u010de i neke ciljeve za interne potrebe, \u0161to negativno uti\u010de na percepciju o EU, tako da se i sa te strane termin \u201emoramo zbog EU\u201d zloupotrebljava, \u0161to je svakako ne\u0161to \u0161to se mora izbjegavati u ovoj fazi, kada je bukvalno svaki dan va\u017ean. Na takve poteze Vlade i Skup\u0161tine, sna\u017eno di\u017ee glas i civilnog dru\u0161tvo. Sve to negativno uti\u010de i na podr\u0161ku proevropske opozicije, koja razumije da se zakoni moraju brzo usvajati, ali jasno prepoznaje ove razlike u intenciji pojedinih zakona i konkretnih normi.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee se re\u0107i da Crna Gora politi\u010dki i integracijski \u201eklju\u010da\u201d, velike su politi\u010dke podjele, uticaji privatnih medija stranog vlasni\u0161tva, uticaji SPC, negativne strijele etnofederalizma i mnogo drugih potencijalnih blokada procesa. Ali sa druge, strane, sna\u017eno se ide naprijed i osvajaju se pregovara\u010dka poglavlja, najavljuju va\u017eni skupovi i planira zavr\u0161etak pregovora do kraja godine. Najavljuju se me\u0111uvladine konferencije. Ipak, nadamo se dobrom, \u010duvamo EU optimizam i o\u010dekujemo da \u0107e Crna Gora pristupiti Uniji po sloganu 28#28.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlja 23 i 24 (vladavina prava, pravosu\u0111e, borba protiv korupcije) \u010desto se isti\u010du kao klju\u010dna. Koliko mo\u017eemo govoriti o su\u0161tinskom iskoraku na tom podru\u010dju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upravo po dobijanju zavr\u0161nih mjerila za vladavinu prava, nastala je klju\u010dna faza procesa pristupanja, kad po\u010dinjemo zatvarati druga pregovara\u010dka poglavlja, uz stalni fokus na vladavini prava. Sa najavljenom sjednicom krajem marta, bi\u0107e to \u010detrnetsto zatvoreno pregovara\u010dko poglavlja, a nastavku dobrih razultata nadamo se i do kraja kiparskog predsjedavanja, da bi druga polovina godine, ponovo u fokus stavila vladavinu prava i povezana osjetljivija poglavlja.<\/p>\n\n\n\n

EU u ovoj fazi posebno prati stabilan tzv. bilans rezultata i da li su zavr\u0161ena sva klju\u010dna imenovanja u pravosu\u0111u i antikorupcijskim strukturama. Drugim rije\u010dima va\u017eno je koliko ima pravosna\u017enih presuda i koliko ima trajno oduzete imovine ste\u010dene kriminalom, a ne koliko ima usvojenih strategija ili podignutih optu\u017enica. Crna Gora mo\u017ee imati mnogo procesa i hap\u0161enja \u2014 ali bez stabilnog niza presuda EU to tretira kao \u201cprocesni aktivizam bez epiloga\u201d. U fokusu su posebno presude tzv. visoke korupcije. Nadalje, EU prati da li su kazne \u201eodvra\u0107aju\u0107e\u201d i da li se radi o kampanji ili o kontinuiranim naporima. EU tako\u0111e prati broj starih predmeta, trajanje sudskih postupaka, te vrijeme od optu\u017enice do presude.<\/p>\n\n\n\n

Predstoje nam i neophodni ustavni amandmani, ali prvenstveno za ja\u010danje nezavisnosti pravosudja i nove \u010dlanove koji omogu\u0107avaju punopravno \u010dlanstvo u EU kao nadnacionalnoj organizaciji sui generis, te uvo\u0111enje prava i obaveza gra\u0111ana, budu\u0107ih dr\u017eavljana Unije. Va\u017eno je odvojiti tzv. identitetska pitanja, od onoga \u0161to zaista moramo uraditi, kako bi smo prilagodili najve\u0107i pravni akt u zemlji, budu\u0107im uslovima \u010dlanstva. To uklju\u010duje i uvo\u0111enje crnogorskog jezika, kao slu\u017ebenog jezika u  Crnoj Gori u slu\u017ebene jezike EU, kako i pi\u0161e u osnovnoj pregovara\u010dkoj poziciji Crne Gore, koju je EU prihvatila i kako stoji u Ustavu Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

Mnogo je jo\u0161 va\u017enih zadataka u oblasti ljudskih prava i sloboda , posebno za\u0161tite ljudskih prava svih ranjivih kategorija. Ovdje je posebno kriti\u010dna i sloboda medija, da li se napadi na novinare zavr\u0161avaju presudama, kakvo je policijsko postupanje, primjena preporuka Savjeta Evrope i izvr\u0161enje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Zna\u010di nije dovoljno postojanje zakona, ve\u0107 djelotvornost za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n

Kod poglavlja Pravda, sloboda i bezbjednost, izazovi su manje formalno pravni, a vi\u0161e operativni, pa se vezuju za snagu na\u0161ih institucija u ovim politikama. Izazov je prvenstveno rast broja pravosna\u017enih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, koliko je imovine trajno oduzeto, a sve to zavisi u dobroj mjeri i od pove\u0107anja broja sudija i tu\u017eilaca, te materijalnih uslova za njihov rad. Bilans rezultata u oblasti organizovanog kriminala je svakako najve\u0107i izazov u ovom poglavlju. Nadalje, kad je rije\u010d o migracijama i upravljanju granicom, visoka je zavisnost od izgradnje infrastrukture i po\u0161tovanja rokova za mjere iz akcionog plana, posebno one vezane za ICT projekte, zapo\u0161ljavanje i obuke. Tre\u0107i izazov je ukla\u0111ivanje viznog re\u017eima. Poznato je koliko je osjetljivo pitanje vizne politike i uskla\u0111ivanja sa EU u ovoj oblasti, jer slijede politi\u010dki osjetljiva prilago\u0111avanja, a vrijeme je kratko. Svako odlaganje ili \u201cprivremeno odstupanje\u201d plana uskla\u0111ivanja viznog reima EK tuma\u010di kao nedostatak strate\u0161kog uskla\u0111ivanja.<\/p>\n\n\n\n

Da zaklju\u010dim, rezultata ima, ali jo\u0161 uvijek nisu dovoljni za zatvaranje poglavlja vladavine prava, \u0161to je simobli\u010dno, i zatvaranje samog pregovara\u010dkog procesa.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta smatrate najve\u0107im institucionalnim uspjehom Crne Gore u pregovorima sa EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao najve\u0107i institucionalni uspjeh ipak se izdvaja dobijanje pozitivnog IBAR-a (Interim Benchmark Assessment Report) za poglavlja 23 i 24 u junu 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n

Da li je administrativni kapacitet dr\u017eave dovoljno sna\u017ean da iznese slo\u017een proces pregovora? Izgleda da u crnogorskom dru\u0161tvu postoji i ‘zamor’ od evropskih integracija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U crnogorskoj administraciji radi gotovo tre\u0107ina registrovanih zaposlenih, ali za slo\u017een proces sprovo\u0111enja evropskih politika, to u ovom momentu nije dovoljno, ne samo po kvantitetu, nego posebno po kvalitetu. Administrativni kapaciteti jo\u0161 jednom se testiraju ovih mjeseci, jer se za svaku oblast politika defini\u0161e obim neophodnih dodatnih zapo\u0161ljavanja i organizacionih promjena. Ta \u201eevropska funkcionalna analiza\u201d crnogorske administracije jedna je od horizontalnih zavr\u0161nih mjerila koja se moraju ispuniti po usagla\u0161enom planu do dana potpisivanja Pristupnog ugovora, najkasnije do datuma pristupanja. Koristi\u0107emo dobre prakse Malte, Kipra, Estonije, drugih zemalja isto\u010dne i jugoisto\u010dne evrope koje su pristupale u prvim decenijama ovoga stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Koje reformske oblasti su u Crnoj Gori najzahtjevnije u procesu uskla\u0111ivanja sa pravnom tekovinom EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mnoga, nekada veoma te\u0161ko savladljiva podru\u010dja, nalaze se u zavr\u0161noj fazi ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja, \u0161to je izvanredan rezultat sam po sebi. U politi\u010dkim kriterijuma, ostaje zavr\u0161etak neophodnih djelova izborne reforme i ja\u010di bilans rezultata u pravosudju, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. U pregovara\u010dkim poglavljima, to su oblasti za\u0161tite \u017eivotne sredine i klime, dr\u017eavne pomo\u0107i, pripreme za kohezionu politiku EU, za EU bud\u017eet, ali i za slobodan protok roba na jedinstvenom evropskom tr\u017ei\u0161tu, te usagla\u0161enu carinsku politiku i politiku bezbjedne hrane.<\/p>\n\n\n\n

Koliko geopoliti\u010dne okolnosti uti\u010du na perspektivu pro\u0161irenja? Kao da ‘pritisak’<\/em> dolazi iz EU-e i manje iz Crne Gore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas geopoliti\u010dke okolnosti veoma sna\u017eno uti\u010du na pro\u0161irenje \u2013 vi\u0161e nego prije 10\u201315 godina. Nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022, pro\u0161irenje vi\u0161e nije samo \u201ctehni\u010dki proces\u201d i pri\u010da o vrijednostima, nego i instrument bezbjednosti za samu EU. Geopolitika daje \u201ebonus\u201d bodove, ali ne zamjenjuje reforme. Bez unutra\u0161njeg pritiska i proaktivnog pristupa iz Crne Gore, taj \u201cgeopoliti\u010dki vjetar u le\u0111a<\/em>\u201d sam po sebi ne mo\u017ee zavr\u0161iti posao.<\/p>\n\n\n\n

Kada realno o\u010dekujete da Crna Gora mo\u017ee postati \u010dlanica EU-e? Da li su realne \u0161anse da ona postane prva sljede\u0107a \u010dlanica EU iz regiona?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ako se sada\u0161nji tempo odr\u017ei, odnosno poja\u010da u ovim klju\u010dnim mjesecima do ljeta, te uspje\u0161no zatvore sva pregovara\u010dka poglavlja do kraja godine, realno je da Crna Gora bude prva sljede\u0107a \u010dlanica EU iz regiona Zapadnog Balkana. Me\u0111utim, ta prednost nije nedosti\u017ena, i mogla bi se lako potro\u0161iti, ako se ne udru\u017eimo svi u jedan, jedinstveni Crnogorski evropski front<\/strong>. Ako Crna Gora odradi svoj dio posla, integracija je mogu\u0107a. Za svoju zemlju, za sve nas, a ne samo za neke briselske \u201e\u0161trikove\u201d, kako se ponekad spo\u010ditava od strane kriti\u010dara integracija.<\/p>\n\n\n\n

Koju poruku biste poslali mladima u Crnoj Gori u vezi sa evropskom budu\u0107no\u0161\u0107u zemlje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Evropa nije voz koji treba \u201cuhvatiti\u201d \u2013 Evropa ste vi mladi gra\u0111ani i gra\u0111anke Crne Gore. <\/strong>Sve \u0161to danas zovemo \u201cevropskim putem\u201d manje je pri\u010da o Briselu, a mnogo vi\u0161e pri\u010da o tome kakvu Crnu Goru \u017eelite da \u017eivite sjutra u njoj. Ako \u017eelite dr\u017eavu u kojoj se posao dobija zbog znanja, a ne preko veze \u2013 to je evropska agenda. Ako \u017eelite sudije i tu\u017eioce koji ne okre\u0107u glavu od mo\u0107nih \u2013 to je evropska agenda. Ako \u017eelite da mirno \u0161etate svojim gradom, da vas niko ne dira zbog toga ko ste, koga volite ili \u0161ta mislite \u2013 i to je evropska agenda. <\/strong>\u010clanstvo u EU samo je alat. Mo\u017ee da donese vi\u0161e prilika: da studirate, radite, putujete, pokre\u0107ete biznis, bez granica i beskrajnih papira. Ali ono \u0161to niko drugi ne mo\u017ee uraditi umjesto vas je:
da ovu zemlju napravite mjestom u kojem \u017eelite<\/em> da ostanete, a ne samo polaznu stanicu za odlazak.<\/p>\n\n\n\n

Zato ne potcjenjuje svoj glas, ovo je na\u0161a zajedni\u010dka tema. U\u010dite jezike, ali ne zaboravite svoj. Imate puno pravo da budete nestrpljivi zbog sporih reformi, korupcije, nepravde.
Ali pretvorite to nestrpljenje u akciju, a ne u cinizam. Cinizam samo poma\u017ee onima kojima odgovara da sve ostane isto.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to mislite, koje \u0107e reforme najbr\u017ee i i najvidljivije unaprijediti kvalitet \u017eivota gra\u0111ana?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, ja\u010de pravosu\u0111e i vidljivi rezultati u borbi protiv korupcije, bolja infrastruktura \u2013 ne samo saobra\u0107aj, ve\u0107 i \u017eivotna sredina, te bolje javne usluge. Evropske standarde pribli\u017eiti gra\u0111anima, u\u010diniti bolji ambijent za ekonomiju i investicije.<\/p>\n\n\n\n

Ostali ste upam\u0107eni kao kompetentna sagovornica koja uliva povjerenje kako u inostranstvu tako i u Crnoj Gori. Da li razmi\u0161ljate o svojoj politi\u010dkoj aktivaciji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ne razmi\u0161ljam, ali sa zadovoljstvom poma\u017eem svojoj dr\u017eavi u svim njenim naporima da pristupi Evropskoj uniji, svih ovih godina, u kapacitetu u kom mogu, jer to nije podr\u0161ka ni jednoj partiji niti posebnom programu, to je posve\u0107enost za bolju i pravedniju Crnu Goru, kojoj svi te\u017eimo.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u2018Ako se sada\u0161nji tempo odr\u017ei, odnosno poja\u010da u ovim klju\u010dnim mjesecima do ljeta, te uspje\u0161no zatvore sva pregovara\u010dka poglavlja do kraja godine, realno je da Crna Gora bude prva sljede\u0107a \u010dlanica EU iz regiona Zapadnog Balkana\u2019 – isti\u010de nekada\u0161nja potpredsjednica crnogorske Vlade za evropske integracije prof Gordana \u0110urovi\u0107, koja pristupanje Crne Gore EU-i prati od…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3282,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3280","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3280"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3280"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3305,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3280\/revisions\/3305"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}