{"id":3357,"date":"2026-09-22T08:19:14","date_gmt":"2026-09-22T08:19:14","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=3357"},"modified":"2026-09-22T08:02:39","modified_gmt":"2026-09-22T08:02:39","slug":"sirenje-eu-na-balkan-je-nuznost-ali-lopta-je-na-strani-brisela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2026\/09\/22\/sirenje-eu-na-balkan-je-nuznost-ali-lopta-je-na-strani-brisela\/","title":{"rendered":"\u0160irenje EU na Balkan je nu\u017enost, ali lopta je na strani Brisela"},"content":{"rendered":"\n<p><br><em><strong>Vesko Gar\u010devi\u0107, nekada\u0161nji crnogorski diplomata i profesor me\u0111unarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu je odli\u010dan poznavalac Balkana o evropskoj budu\u0107nosti ovog regiona.<\/strong><\/em> <strong>Detaljno prati njihova nastojanja da se pridru\u017ee Evropskoj uniji. Sa njim smo razgovarali nakon nedavno odr\u017eanog Bledskog strate\u0161kog foruma, na kojem je bio jedan od govornika.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koje su, po va\u0161em mi\u0161ljenju, glavne poruke razgovora o evropskoj perspektivi balkanskih dr\u017eava na Bledu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Glavne poruke bi, tako re\u0107i, bile prili\u010dno pozitivne u pore\u0111enju sa o\u010dekivanjima dr\u017eava kandidata. Klju\u010dne poruke bile su da se sa pro\u0161irenjem nastavlja i da je pro\u0161irenje, u ovom trenutku, neka vrsta nu\u017enosti za Evropsku uniju. Smatram da pro\u0161irenje ostaje neka vrsta nu\u017enosti za bezbjednost. I oko toga je vladao konsenzus. Razlike su bile samo u tome ko je u kojoj mjeri spreman da podr\u017ei tu ideju. Za mene je bilo va\u017eno to \u0161to su dr\u017eave \u010diji su predstavnici bili predsjednica Slovenije, Njema\u010dka i gospo\u0111a Marta Kos, bile veoma naklonjene toj ideji. \u0160to se mene ti\u010de, pozvao sam na to da u trenucima velikih izazova treba donositi veoma sna\u017ene, odlu\u010dne odluke i ne skrivati se iza birokratskih procedura. I da Evropska unija, ako \u017eeli da doka\u017ee svoje mjesto i u svijetu i u Evropi, mora donositi odluke kakve su nekada donosili oni koji su nakon Drugog svjetskog rata stvarali Evropsku uniju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Danas ne mo\u017eemo ubijediti ni Island da se pridru\u017ei EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U tom smislu sam se osvrnuo na Island i njegovu odluku da ne u\u0111e u punopravno \u010dlanstvo, odnosno da ne ide u pravcu punopravnog \u010dlanstva, i zapitao se da li to zna\u010di kraj integracije ili je to na neki na\u010din problem za integracije. U su\u0161tini, po mom mi\u0161ljenju, to nije problem, ve\u0107 samo pokazuje druga\u010diji pogled na integracije.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Island integracije nijesu demokratska transformacija, dok je za dr\u017eave poput dr\u017eava Zapadnog Balkana ili Ukrajine taj proces demokratska transformacija, kako bi se ostvarili mir, bezbjednost i tako dalje, ba\u0161 kao \u0161to je i prilikom stvaranja Evropske unije ideja bila da se obezbijede upravo mir i bezbjednost.<\/p>\n\n\n\n<p>Sada je pitanje u kojoj mjeri \u0107e ove pri\u010de, kada govorimo o Evropskoj uniji, zaista biti prenesene u praksu. To je bila jedna od, tako re\u0107i, izme\u0111u redova izra\u017eenih poruka \u2013 da je rije\u010d o odluci lidera, odnosno dr\u017eava \u010dlanica. I da upravo oni odlu\u010duju o tome.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ali to zna\u010di da se taj veliki san mo\u017eda ne\u0107e ostvariti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Znate kako to mo\u017ee da ide \u2013 proces mo\u017ee zaustaviti bilo koja dr\u017eava \u010dlanica koja se s tim ne sla\u017ee. Ne mora nu\u017eno da se ne sla\u017ee sa nivoom va\u0161eg demokratskog razvoja, ve\u0107 mo\u017eda ima neki bilateralni problem ili bilateralno pitanje i zbog toga mo\u017ee da vas blokira.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kao Gr\u010dka i Bugarska u slu\u010daju Sjeverne Makedonije ili, kako se najavljuje, Hrvatska u slu\u010daju Crne Gore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>O Hrvatskoj nijesmo govorili, nijesmo pominjali nijednu pojedina\u010dnu dr\u017eavu. Me\u0111utim, na primjer \u2013 samo povla\u010dim jednu paralelu \u2013 po\u0161to se pominjalo da moraju odlu\u010divati lideri, odnosno dr\u017eave \u010dlanice, pretpostavljam da posljedi\u010dno mo\u017ee biti u igri mnogo razli\u010ditih stvari.<\/p>\n\n\n\n<p>Uklju\u010duju\u0107i i to kada je rije\u010d o Crnoj Gori i njenom sporu sa Hrvatskom. I da bi Hrvatska kasnije mo\u017eda mogla od Srbije zahtijevati rje\u0161avanje odre\u0111enog bilateralnog pitanja, a ranije bi mogla imati i zahtjeve prema Crnoj Gori, kako bi \u2013 \u0161to bi se reklo \u2013 iskoristila ovaj trenutak i nastupila sa razli\u010ditim zahtjevima u vezi sa Crnom Gorom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Govorite o teritorijalnim zahtjevima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ne samo o o\u010diglednim. Postoje i zahtjevi koji se odnose na naslje\u0111e posljednjeg rata i raspada Jugoslavije. Mislim da je Crna Gora, koliko sam razumio, spremna da preuzme punu odgovornost. Naravno, tu su i, rekao bih, mnogo va\u017enija pitanja razgrani\u010denja, koja zahtijevaju, po mom mi\u0161ljenju, mnogo ozbiljniji pristup.<\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eda bi bilo bolje da se ovaj slu\u010daj vodi pred sudom u Hagu, odnosno pred Me\u0111unarodnim sudom pravde (ICJ), nego da se rje\u0161ava povr\u0161no, ako mogu tako da ka\u017eem. Ali to je samo moje mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, privremeni sporazum koji trenutno postoji izme\u0111u dvije dr\u017eave ure\u0111uje pitanje statusa u Bokokotorskom zalivu i na Prevlaci. Taj privremeni sporazum je zaklju\u010den 2002. godine. Sada je 2026. godina i Hrvatska 24 godine nije imala problema sa tim privremenim sporazumom, a sada je odjednom taj privremeni sporazum postao problem.<\/p>\n\n\n\n<p>Nagla\u0161avam da je taj privremeni sporazum potpisan i deponovan pri Ujedinjenim nacijama. Dakle, postoji kao dokument iz vremena kada su okolnosti bile druga\u010dije, jer je Hrvatskoj tada bilo potrebno da u\u0111e u Evropsku uniju i poka\u017ee spremnost da rje\u0161ava bilateralna pitanja sa susjedima.<br><br><strong>Mo\u017eemo samo da zamislimo kako \u0107e se Hrvatska pona\u0161ati u trenutku kada Srbija bude pred ulaskom u EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eemo samo da naga\u0111amo i gradimo hipoteze. Ono \u0161to nije hipoteza jeste \u010dinjenica da ve\u0107 postoje otvorena pitanja teritorijalnog razgrani\u010denja izme\u0111u Srbije i Hrvatske, koja nikada nijesu ozbiljno poku\u0161ali da rije\u0161e. Pored teritorijalnih pitanja, postoje i pitanja povezana sa ratom, naslje\u0111em raspada Jugoslavije i tako dalje, \u0161to \u0107e za pregovore biti veoma te\u0161ko.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Na\u010din odlu\u010divanja u Evropskoj uniji daje Hrvatskoj, kao i svakoj drugoj \u010dlanici, pravo veta i time prakti\u010dno mogu\u0107nost da zaustavi bilo koju odluku. To na neki na\u010din, ako malo pretjeramo, podsje\u0107a na Bosnu i Hercegovinu i njenu nefunkcionalnost. Vidite li mogu\u0107nost da se takav na\u010din odlu\u010divanja u Evropskoj uniji promijeni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Veoma te\u0161ko. Izme\u0111u ostalog, na panelima na Bledu, na kojima su u\u010destvovali donosioci odluka, odnosno premijeri vi\u0161e dr\u017eava srednje Evrope, \u010dlanica Evropske unije, jasno smo \u010duli da su te dr\u017eave protiv takve odluke. Zapravo, razumijem va\u0161 polo\u017eaj, ali istovremeno moramo na ovo pitanje da gledamo i iz perspektive manjih dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije. Veto im daje istu te\u017einu za pregovara\u010dkim stolom kao, na primjer, Njema\u010dkoj ili Francuskoj. I kada vam je jednom data takva mogu\u0107nost, nema razloga da je se odreknete.<\/p>\n\n\n\n<p>Znate, kada jednom ne\u0161to dobijete, kasnije je te\u0161ko da vam to oduzmu. Tu mi se name\u0107e jedno drugo pitanje. Da li dr\u017eave koje sada treba da u\u0111u u EU, na primjer Crna Gora, treba da imaju pravo veta privremeno suspendovano, ili bi to pravo trebalo da dobiju odmah zajedno sa \u010dlanstvom?<br><br><strong>\u0160ta vi mislite?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>To je otvoreno pitanje. Mogu da iznesem svoj stav i, iz ugla Crne Gore ili bilo koje druge nove \u010dlanice, smatram da prije svega treba gledati \u0161ta je u ovom trenutku za tu dr\u017eavu najva\u017enije, a ne je optere\u0107ivati, kako da ka\u017eem, mo\u017eda veoma va\u017enim, ali u ovom trenutku ne i klju\u010dnim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je, dakle, za Crnu Goru ulazak u Evropsku uniju mo\u017eda apsolutni prioritet, i ako je cijena tog ulaska da barem privremeno ne koristi pravo veta, to bi za mene \u2013 kada bih ja bio taj koji u Crnoj Gori donosi odluke \u2013 bilo relativno prihvatljivo rje\u0161enje. Jer, kada jednom u\u0111ete unutra i nakon odre\u0111enog vremena, sigurno \u0107ete, ako poka\u017eete ozbiljnost, mo\u0107i da dobijete to pravo, budu\u0107i da vam nije oduzeto zauvijek, ve\u0107 samo privremeno.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vratimo se na pitanje kako EU u\u010diniti efikasnijom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, tu je jo\u0161 jedan, tre\u0107i aspekt koji moramo imati na umu, a to je kako Evropska unija mo\u017ee efikasnije da donosi odluke. Sa pro\u0161irenjem \u010dlanstva i zadr\u017eavanjem prava veta ponekad je veoma te\u0161ko do\u0107i do odluke, posebno ako postoje tako komplikovane birokratske procedure. A to je za mnoge i zgodan izlaz ili opravdanje da se odluke ne donose. Onda dolazi do iscrpljivanja kroz odre\u0111ene birokratske procedure, bez stvarne politi\u010dke volje da se donese va\u017ena odluka. To je mo\u017eda najve\u0107i izazov za Evropsku uniju \u2013 da doka\u017ee da je organizam koji je, kao ideja i kao projekat ostvaren u praksi, ne\u0161to jedinstveno, ne\u0161to \u0161to je, uprkos svim razlikama, uspjelo da odr\u017ei Evropu na okupu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali da bi, suo\u010davaju\u0107i se sa izazovima novog vremena, mogla da se poka\u017ee na visini zadatka, kao organizam sposoban da \u017eivi u skladu sa vremenom koje dolazi i koje se mijenja, ne\u0161to mora da se promijeni kako bi mogla da donosi odluke.<\/p>\n\n\n\n<p>To je, po mom mi\u0161ljenju, zapravo najva\u017enije pitanje, ali je to pitanje koje se ti\u010de samo Evropske unije. Iz perspektive pro\u0161irenja veoma je va\u017eno da rasprave u okviru Evropske unije o reformi glasanja i dono\u0161enja odluka ne uti\u010du na to da se te teme koriste za zaustavljanje pro\u0161irenja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Recimo, da je crni scenario da se EU ne uspije pro\u0161iriti na Zapadni Balkan. \u0160ta bi to zna\u010dilo za Evropsku uniju, a \u0161ta za region?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Region, kao \u0161to smo ve\u0107 govorili, ako je ikada zaboravio \u0161ta se de\u0161avalo devedesetih godina, sada pokazuje da su te toksi\u010dne ideje veoma \u017eive i danas su jo\u0161 prisutnije nego, recimo, prije 10 ili 15 godina. Politike koje se sprovode, na primjer u Beogradu, danas su iste, ako ne i gore nego u vrijeme Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. Vidjeli ste i sami da Srbija, s jedne strane, \u017eeli da postane \u010dlanica Evropske unije, a s druge strane priprema dr\u017eavnu sahranu ratnog zlo\u010dinca. U Crnoj Gori, koja je prva na putu ka \u010dlanstvu u Evropskoj uniji, imate situaciju u kojoj predsjednik Skup\u0161tine Crne Gore izra\u017eava sau\u010de\u0161\u0107e povodom smrti Mladi\u0107a, i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako Evropska unija nije spremna da to ozbiljno procijeni i odlu\u010dnom politikom zaista, makar djelimi\u010dno, promijeni tok doga\u0111aja, recimo uklju\u010divanjem barem jedne ili dvije dr\u017eave\u2026<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ta \u0107e se desiti ako do toga ne do\u0111e?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Do\u0107i \u0107e samo do daljeg produbljivanja tih tendencija. Dr\u017eave koje su zaista najvi\u0161e napredovale, ali jo\u0161 nijesu \u010dlanice Evropske unije, posebno na Balkanu \u2013 ovdje posebno mislim na Crnu Goru \u2013 mo\u0107i \u0107e biti samo meta drugih uticaja, kako iz regiona tako i spolja.<\/p>\n\n\n\n<p>U pore\u0111enju sa periodom od prije 15 godina, vi\u0161e ne mo\u017eemo govoriti da je Evropska unija jedina koja dr\u017eavama Zapadnog Balkana mo\u017ee ne\u0161to ponuditi. Sada je tu Kina kao druga dr\u017eava, kao alternativa, koja mo\u017ee ponuditi druga\u010diji narativ i koncept, i dr\u017eavama ponuditi ne\u0161to drugo. To je jedna stvar. Za Zapadni Balkan to ne bi bilo dobro \u2013 to bi definitivno ubilo entuzijazam za pro\u0161irenje i politi\u010dki oslabilo one snage na Balkanu koje \u017eele demokratsku transformaciju regiona i njegovo uklju\u010divanje u Evropsku uniju.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de Evropske unije, to bi vjerovatno pokazalo njenu nespremnost da se suo\u010di sa ozbiljnim pitanjima i da u zahtjevnim vremenima donosi odluke koje nijesu uvijek lake. Koje su \u010desto i rizi\u010dne. Ve\u0107 u drugim djelovima svijeta, u SAD-u ili Kini, na Evropsku uniju gledaju kao na ekonomski uspje\u0161an projekat, ali u politi\u010dkom smislu kao na politi\u010dki entitet koji nije spreman da donosi te\u0161ke odluke i radije pribjegava, tako re\u0107i, konformizmu.<\/p>\n\n\n\n<p>U smislu: tu je Ukrajina, tu je Balkan i tako dalje. Nesuo\u010davanjem sa takvim odlukama, njihovim odlaganjem, stalnim ponavljanjem da su spremni, pa nijesu spremni, da imamo ovo, a nemamo ono i tako dalje, samo \u0107e jo\u0161 jednom potvrditi ono \u0161to mnoge dr\u017eave i partneri Evropske unije, poput Va\u0161ingtona, ve\u0107 misle o njoj. I to je tako\u0111e test za Evropsku uniju. Nijedna odluka takve prirode nije laka i nije je mogu\u0107e donijeti bez odre\u0111enog rizika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jednom \u0107e morati da se suo\u010di sa tim rizikom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ako se ne suo\u010dite sa rizikom, on \u0107e do\u0107i pred va\u0161a vrata. Kao, na primjer, Ukrajina itd. Onda se i situacija na Balkanu mo\u017ee zao\u0161triti. Ne \u017eelim da ka\u017eem da \u0107e Balkan ponovo skliznuti u rat ili ne\u0161to sli\u010dno, ali situacija se mo\u017ee ozbiljno pogor\u0161ati. A onda \u0107ete morati da se suo\u010dite sa mnogo ve\u0107im problemom i ve\u0107 \u0107ete zaostajati za doga\u0111ajima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jo\u0161 jedno kratko pitanje o Crnoj Gori \u2013 \u010duli smo upozorenje premijera Spaji\u0107a da bi moglo do\u0107i do hibridnih operacija u vezi sa evropskom budu\u0107no\u0161\u0107u Crne Gore. Kako vi to vidite i \u0161ta treba uraditi da se to sprije\u010di?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nijesam u Vladi i ne znam na koga je mislio. Mo\u017eemo pretpostaviti, ali ne treba odmah re\u0107i na koga je Spaji\u0107 mislio. O tome se ve\u0107 du\u017ee govori \u2013 da \u0107e neke dr\u017eave, me\u0111u kojima je vjerovatno, da tako ka\u017eem, Srbija, jer je Crna Gora napredovala i mogla bi postati sljede\u0107a \u010dlanica Evropske unije, poku\u0161ati da taj proces barem uspore koliko god je mogu\u0107e. U krajnjem slu\u010daju, da ga i u potpunosti zaustave.<\/p>\n\n\n\n<p>To se poklapa sa jednom od ideja o kojoj smo danas razgovarali i koju Srbija javno isti\u010de \u2013 da se prijemom Crne Gore ili Albanije, a ne svih dr\u017eava Zapadnog Balkana, zapravo ubija ideja o Zapadnom Balkanu i reformama. Jer bi u tom slu\u010daju te dvije dr\u017eave, kao \u0161to su, na primjer, Crna Gora i Albanija, imale privilegovan status u odnosu na druge.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali u stvarnosti bi to zna\u010dilo suprotno \u2013 da bi se prijemom te dvije ili jedne dr\u017eave kona\u010dno sru\u0161io taj stakleni zid koji ve\u0107 toliko godina odvaja Zapadni Balkan od Evropske unije. Mogu\u0107e je da je premijer mislio na ovu vrstu hibridnih prijetnji, pri \u010demu Srbija na raspolaganju ima i crkvu i uticaj na neke politi\u010dke partije koje su u Vladi Crne Gore, i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n<p>Za mene takvi poku\u0161aji nijesu neo\u010dekivani. Ono \u0161to smatram va\u017enim jeste da Evropska unija zajedno sa Crnom Gorom djeluje tako da se takvi efekti smanje ili sprije\u010de. I vjerovatno bi Crna Gora, ukoliko ima odre\u0111ena saznanja, trebalo da ih podijeli sa nadle\u017enim slu\u017ebama Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Evropska unija vjerovatno ima kapaciteta da ovdje ne\u0161to uradi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Evropska unija, kada je rije\u010d o Zapadnom Balkanu i ovim pitanjima, ima kapacitete. Uvijek je imala sposobnost da igra va\u017enu ulogu na Balkanu, jer sve dr\u017eave \u017eele da postanu \u010dlanice Evropske unije. Ona ima takozvanu privla\u010dnu mo\u0107 i uticaj. Me\u0111utim, imam utisak da ta mo\u0107 i uticaj nijesu uvijek kori\u0161\u0107eni na najbolji na\u010din. Na primjer, mogli su da doprinesu tome da se neka pitanja rije\u0161e druga\u010dije ili da budu rije\u0161ena jo\u0161 ranije. \u010cesto je dolazilo do pribli\u017eavanja onima koji su smatrani braniocima stabilnosti, bez obzira na to kakvu su ocjenu ti politi\u010dari imali u svojoj zemlji, da li su bili autoritarni ili korumpirani i tako dalje. Takvim pristupom Evropska unija je zapravo podrivala sopstvene principe o potrebi ispunjavanja standarda i tako dalje. Rekao bih da je mnogo prilika propu\u0161teno, ali da zaklju\u010dim \u2013 mnogo prilika je propu\u0161teno, me\u0111utim i dalje postoji mogu\u0107nost da se stvari poprave.<\/p>\n\n\n\n<p>I sada je, po mom mi\u0161ljenju, lopta na strani Brisela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vesko Gar\u010devi\u0107, nekada\u0161nji crnogorski diplomata i profesor me\u0111unarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu je odli\u010dan poznavalac Balkana o evropskoj budu\u0107nosti ovog regiona. Detaljno prati njihova nastojanja da se pridru\u017ee Evropskoj uniji. Sa njim smo razgovarali nakon nedavno odr\u017eanog Bledskog strate\u0161kog foruma, na kojem je bio jedan od govornika. Koje su, po va\u0161em mi\u0161ljenju, glavne poruke&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3360,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3357"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3357"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3363,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3357\/revisions\/3363"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}