{"id":490,"date":"2023-05-09T13:07:12","date_gmt":"2023-05-09T13:07:12","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=490"},"modified":"2023-05-12T07:13:19","modified_gmt":"2023-05-12T07:13:19","slug":"politicki-je-korektno-da-se-za-sadasnju-situaciju-krivi-zapadni-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2023\/05\/09\/politicki-je-korektno-da-se-za-sadasnju-situaciju-krivi-zapadni-balkan\/","title":{"rendered":"Vesko Gar\u010devi\u0107, profesor u Frederick S. Pardee \u0161koli, Globalnih studija na Bostonskom Univerzitetu: Politi\u010dki je korektno da se za sada\u0161nje stanje krivi Zapadni Balkan"},"content":{"rendered":"\n\n\n

\u00bbProces pribli\u017eavanja dr\u017eava zemalja Balkana EU-i je u \u0107orsokaku. Da bi bio ponovo pokrenut potrebno je rebrendirati cijelu pri\u010du, napraviti konkretne pomake – po\u0161to te\u0161ko da ko od gra\u0111ana te regije vjeruje da je ulazak u Uniju realno mogu\u0107\u00ab<\/em>, rekao je, uz ostalo, Vesko Gar\u010devi\u0107, profesor u Frederick S. Pardee \u0161koli, Globalnih studija na Bostonskom Univerzitetu<\/strong> gdje smo i razgovarali o aktuelnoj politici EU do dr\u017eava Balkana.<\/p>\n\n\n\n

Na po\u010detku razgovora vratimo se 20 godina u pro\u0161lost. Slede\u0107eg mjeseca obilje\u017eava se dvije decenije Samita Evropske unije u Solunu kada je usvojena deklaracija o zapadnom Balkanu. Tada je poruka zemljama iz regiona zapadnog Balkana glasila da ih Unija \u017eeli u svojim redovima, ali da \u0107e biti primljene tek onda kada ispune propisane uslove i kada budu ekonomski sposobne za to. Poru\u010deno je da brzina ovog procesa zavisi od svake zemlje u regionu pojedina\u010dno i njene spremnosti da sprovede reforme. I danas gdje smo?<\/strong>
U \u0107orsokaku. Kad se osvrnemo unazad na istom mjestu smo ako ne i gorem nego \u0161to smo bili kada je solunska agenda predstavljena. Rezultat je skoro nula, kao \u0161to znamo, nijedna zemlja u me\u0111uvremenu nije u\u0161la u EU. Ne ra\u010dunam Hrvatsku, koja je tokom odr\u017eavanja Samita u Solunu, ve\u0107 bila u procesu, zna\u010di znalo se da \u0107e u\u0107i u EU.<\/p>\n\n\n\n

Koji su klju\u010dni parametri za ocjenjivanje uspje\u0161nosti Solunske agende?
<\/strong>Nije u pitanju samo progres ili nazadovanje koje je napravljeno, ve\u0107 atmosfera oko ideje pro\u0161irenja. Kada je u Solunu donijeta odluka kojom je re\u010deno da zapadni Balkan ima perspektivu \u010dlanstva, postojao je jedan entuzijazam na obije strane, postojala je  politi\u010dka anga\u017eovanost EU da se taj projekat sprovede. Toga na \u017ealost vi\u0161e nema.<\/p>\n\n\n\n

Ali entuzijazma nema ni u zemljama Balkana?
<\/strong>Ta\u010dno, dr\u017eave su umorne iz raznih razloga. Defitinitivno je ta\u010dno da nisu napravile ono \u0161to se od njih o\u010dekivalo, u smislu da isporu\u010de reforme, ali da budemo jasni, kada se jedan projekat planira i kada u tom projektu postoje dvije strane, onda su za uspjeh odgovorne obije strane i ne samo jedna. EU se tada na\u0161la u specifi\u010dnom polo\u017eaju jer je bilo rije\u010di o sporazumnom odnosu, koje je prvih 10 godina EU iskoristila veoma dobro, do 2013\/14, da bi se sa ulaskom Hrvatske sve zaustavilo. Danas nema te pokreta\u010dke energije ni na strani EU koja nije mnogo zainteresovana za Balkan, ni na strani regiona koji prepoznaje da je EU \u010dlanstvo izgubljeno u magli obe\u0107anja. Ali je o\u010digledno politi\u010dki korektno da se za sada\u0161nju situaciju krivi samo zapadni Balkan.<\/p>\n\n\n\n

EU je prestala biti aktivna na Balkanu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stereotipno se ve\u0107 godinama govori o nestabilnoj regiji, dr\u017eavama Balkana kao slabim u\u010denicima – va\u0161 komentar.<\/strong>
Prihvatam kao argument da nismo uspjeli da se reformi\u0161emo, da je pod znakom pitanja vladavina prava, odnos do medija, ali taj umor od reformi je samo odsjaj – odslikava umor EU od pro\u0161irenja. EU se na\u0161la u problemima sa samom sobom zbog finanskijske krize, migrantske krize, Brexita, opadanja demokratije u Uniji i drugih faktora. U takvim okolnostima pro\u0161irenje je \u017ertvovano. Ono \u017eivi kao tehni\u010dki termin, ali nema vi\u0161e tu politi\u010dku snagu.<\/p>\n\n\n\n

Da li EU gura od sebe odgovornost za neuspjeh tog projekta?
<\/strong>Upravo tako, to je neuspjeh i EU, a ne samo zapadnog Balkana. Dok je EU bila aktivna na Balkanu, mi smo bili aktivni.  Kad je prestala da bude prisutna \u2013 ljudi su prestali da EU integracije shvataju ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161irenje je u \u0107orsokaku \u2013 ko \u0107e re\u0107i da je car go?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Balkan ve\u0107 godinama nije u \u017ei\u017ei interosavanja EU, istina je i da su se pojavile i druge za EU problemati\u010dnije teme.
<\/strong>Da, zapadni Balkan se i ne kotira visoko, kao ni pro\u0161irenje. Zapadni Balkan je va\u017eno pitanje sa bezbjednosnog stanovi\u0161ta,  i vi\u0161e kao mjesto \u2013 prostor za uticaj drugih zemalja, kao \u0161to su Kina ili Rusija. Ali taj prostor ne bi bio otvoren za uticaj da je EU bila puno vi\u0161e politi\u010dki anga\u017eovana u tom dijelu svijeta. Pro\u0161irenje je u \u0107orsokaku i ako nije potpuno umrlo, ono je u komi, ili je stavljeno sa strane. \u010cak i ovo \u0161to se desilo poslednjih mjeseci \u0161to se predstavlja kao veliki iskorak da je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status, ili to da je gra\u0111anima Kosova omogu\u0107eno da putuju bez vize i \u0161to je pro\u0161le godine po\u010deo dijalog sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, mnogi gledaju kao iznudjene ustupke. Ka\u017eem iznudjene jer mnogi su na stanovi\u0161tu da do toga ne bi do\u0161lo da nije bilo rata u Ukrajini. Treba i naglasiti da je 4 godine trebalo EU i zemljama \u010dlanicama da sprovedu odluku svojih tijela te da napravi evoluciju, presjek stanja i preporuke za te poteze.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di moglo  bi se govoriti i o krizi institucija EU?
<\/strong>Da, to dovodi u pitanje i integritet EU kao takve. Mo\u017eda nije samo  problem u institutcijama dr\u017eava zapadnog Balkana ve\u0107 i u institucijama EU. Evropska komisija je za sve te procese dala preporuku mnogo ranije, jo\u0161 2018 godine. To ne dovodi u pitanje proces kao takav, ve\u0107 dovodi u pitanje koliko EU vjeruje svojim sopstvenim organima, koji su napravili presjek stanja i dali preporuke.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e je razloga za gubitak interesovanja za pro\u0161irenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to se deslo da je EU izgubila interesovanje za pro\u0161irenje?
<\/strong>Razloga je vi\u0161e. Najprije iskustvo sa pro\u0161irenjem, u EU su u\u0161le pojedine dr\u017eave koje nisu ispunile kriterijeme. Govorimo o Bugarskoj i Rumuniji koje su u\u0161le u EU tako \u0161to je ve\u0107 bio odredjen datum njihovog uklju\u010denja u \u010dlanstvo, bez obzira na ispunjene kriterijume.<\/p>\n\n\n\n

Dalje, popularna je teza da su desnica ili populisti krivi da je pro\u0161irenje u krizi. To je samo djelimi\u010dn o ta\u010dno. Populisti, odnosno krajnja desnica u ve\u0107ini EU \u010dlanica ima 10-15 procenata bira\u010dkog dijela i kao takvi ne predstavljaju ve\u0107inu, nemaju tu politi\u010dku snagu koja im se pridaje. Zna\u010di tradicionalne partije sa lijeve ili desne strane ne\u0107e pro\u0161irenje, populistima omogu\u0107avaju da kreiraju atmsoferu netrpeljivosti, te to uzimaju kao izgovor.<\/p>\n\n\n\n

Dalje, dogodilo se takozvano klizenje u demokratskim standardima<\/em> u pojedinim dr\u017eavama EU, tu je primjer Poljske, Ma\u0111arske i primjer Slovenije do pro\u0161logodi\u0161nje promjene vlasti. Stvorila se atmosfera koja je zemlje Balkana stereotipno diskvalifikovala ve\u0107 na po\u010detku. One se unaprijed porede sa onim novim EU \u010dlanicama koje imaju probleme. Ne uzima se recimo primjer balti\u010dkih dr\u017eava koje mogu slu\u017eiti kao modeli kako pro\u0161irenje donosi koristi EU.  Ovim se pravi atmosfera da su svi novi \u010dlanovi potencijalno lo\u0161i, nedorasli \u010dlanstvu u EU.<\/p>\n\n\n\n

Dalje, dogodila se finansijska odnosno migrantska kriza. Otvorilo se pitanje o tome koliko je EU kompaktna, odnosno da li EU mo\u017ee da obezbijedi potrebnu koheziju za sprovodjenje jedinstvene politike kada su u pitanju va\u017eni izazovi kao \u0161to je to bila migrantska kriza.<\/p>\n\n\n\n

Govorimo zna\u010di o krizi povjerenja unutar EU,  \u0161to se odrazilo kao kriza i ka zemljama aspirantima. EU se zato okrenula sebi kako bi radila na na stvaranju jedinstva EU i takozvanom produbljivanju Unije prije daljnjeg pro\u0161irenja.<\/p>\n\n\n\n

Da li se ti procesi isklju\u010duju?
<\/strong>Po mojem mi\u0161ljenju ta dva procesa ne isklju\u010duju jedan drugi. Naprotiv.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanstvo u EU \u2013 na dugom \u0161tapu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da li EU i Balkan danas dijele zajedni\u010dku budu\u0107nost?
<\/strong>Odgovor je ne, i to mogu re\u0107i iz ugla jedne generacije, ili generacije i po, zna\u010di govorimo o periodu 25–30 godina. Ja ne mogu da zamislim da \u0107e ijedna dr\u017eava i u toku naredne generacije postati \u010dlanica EU.<\/p>\n\n\n\n

Novi predsjednik Crne Gore misli druga\u010dije.
<\/strong>To je pri\u010da koju bi glasa\u010di voljeli da \u010duju a vi je nudite da bi oni glasali za vas. Ako ste odgovorni politi\u010dar treba da govorite odgovorne stvari. Vi treba da ka\u017eete ljudima,  ono \u0161to je isto neprijatno a ne ono \u0161to vole da \u010duju. To je razlika izme\u0111u vizionara i politi\u010dlra koji misle u relacijama izbornih ciklusa.<\/p>\n\n\n\n

Poslednjih godina predajete u Bostonu, koliko va\u0161i studenti poznaju specifike ovog regiona.
<\/strong>Bili bi iznena\u0111eni koliko pojedini studenti dobro poznaju tu tematiku, ljetnje odmore provode na putovanjima po Balkanu. Sa studentima puno diskutujemo o aktuelnim problemima zapadnog Balkana, o demokratskom deficitu, problemu korupcije,  ali i dalje ostaje kao klju\u010dno pitanje kako je mogu\u0107e da taj region svih tih godina nije bio integrisan u EU.<\/p>\n\n\n\n

Koja je razlika izme\u0111u Ukrajine i Balkana?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Koliko Rusija i njeno djelovanuje mogu da po\u017eure EU?
<\/strong>Kao \u0161to sam rekao, neko mo\u017ee da ka\u017ee da za posljednje iskorake u regionu, u smislu otvaranja pregovora, bezviznog statusa za Kosovo ili kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu kredit ide Rusiji, a ne EU. Rusija je sa svojim djelovanjem uticala na EU da to uradi. Da nije bilo invazije Rusije na Ukrajinu da li bi se ovi iskoraci dogodili? Ja sam skepti\u010dan.<\/p>\n\n\n\n

Kako komentari\u0161ete to da su Ukrajina i Moldavija preko no\u0107i dobile stauts kandidata?
<\/strong>Svo po\u0161tovanje Moldaviji i Ukrajini, ali je \u010dinjenica da su te dvije dr\u017eave tako lako dobile kandidatski status, govori da je to prije svega politi\u010dki proces,  jer da je taj proces bio baziran na vrijednostima oni ne bi mogli da dobiju status.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, pro\u0161erenje je uvjek bilo politi\u010dki proces, a ne proces isklju\u010divo baziran na ispunjavanju kriterija. Pogledajte kako su primane \u010dlanice, ne samo posljednjih 20 godina, ve\u0107 i prije toga. Na primjer, Gr\u010dka nakon obaranja vojne hunte. Uvjek je politika igrala ulogu.<\/p>\n\n\n\n

Ali po\u0161to je to politi\u010dki proces koja je onda razlika izme\u0111u Balkana i tih zemalja? <\/strong>Za\u0161to se ne bi dalo ne\u0161to vi\u0161e dr\u017eavama zapadnog Balkana da se taj proces otvori i da se ponovo pokrene proces Solunske agende? To je ono \u0161to \u010dekamo, ali ne vidim nigdje na horizontu.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di problem nije u tome da se sporo zatvaraju poglavlja?
<\/strong>Cijela su\u0161tina je u politi\u010dkom i ne u tehni\u010dkom anga\u017emanu. Ovdje nedostaje politi\u010dka volja. Da region posjeti neko od politi\u010dara iz zemalja osniva\u010da EU-e, da su te zemlje zainteresovane da budu prisutne. Na drugoj strani imamo \u010deste posjete kineskih i ruskih zvani\u010dnika, posjete srpskih politi\u010dara Rusiji, \u010dak i tokom ovih sankcija.<\/p>\n\n\n\n

Srbija kod EU-e u\u017eiva specijalni status<\/strong><\/p>\n\n\n\n

I politi\u010darima sa Balkana je jasno odakle vjetar duva?<\/strong>
Pokazuje se ko je i ko nije politi\u010dki anga\u017eovan. Mi mo\u017eemo o liderima sa Balkana da govorimo razne stvari, ali ne mo\u017eemo re\u0107i da nisu pametni, da nisu iskusni, da ne prepoznaju ko je zainteresovan za njih i ko nije. Kad govorimo o njima smatra se da su nezrelii igra\u010di, \u0161to nije ta\u010dno, oni su mnogo iskusniji i lukaviji nego \u0161to bi u EU mogao ko da pomisli. Oni \u010ditaju dinamiku procesa i shvataju da je proces u \u0107orskokaku, mnogi misli da je EU u opadanju svoje mo\u0107i i da je na drugoj strani Kina ta \u010dija mo\u0107 raste. Srbija tako ve\u0107 godinama koketira sa Rusijom i Kinom, \u0161to joj Brisel velikodu\u0161no toleri\u0161e nadaju\u0107i se da \u0107e sa Vu\u010di\u0107em mo\u0107i da pronadje neki dogovor za Kosovo. To je \u0161to ono mnogim ljudima na Balkanu smeta. To daje sna\u017ean argument evroskepticima u regionu, jer EU ima dvostruki standard: ima jedan pristup prema Srbiji, drugi prema drugim zemljama.<\/p>\n\n\n\n

Srbija je u stvari dobro krmari u trouglu geopoliti\u010dnih uticaja?<\/strong>
Da, ona koristi Kinu i Rusiju da smanji i razvodnji uticaj Brisela i to radi uspje\u0161no. EU uticaj balansira Kinom, a kineskom snagom balansira uticaj Rusije. Ovo je dobra situacija za Srbiju, igraju sa tri igra\u010da i svakog koriste jedan protiv drugoga. I svi se bore za njihovu pa\u017enju, \u010dime  Srbija postaje pozicionirana kao najva\u017eniji faktor (ne)stabilnosti na Balkanu.<\/p>\n\n\n\n

SAD podr\u017eavaju inicijativu Otvoreni Balkan<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako SAD gledaju na Balkan?<\/strong>
Postoji razumijevanje da se na naki na\u010din Amerika vratila na Balkan. To je djelimi\u010dno ta\u010dno. Va\u0161ington se vratio ali to \u010dini vi\u0161e zbog Ukrajine, a ne zbog samog Balkana.  Takav pristup je prije svega inspirisan idejom da se sprije\u010di eskalacija i izbjegnu potencijalni sukobi, a ne da se podr\u017ee snage koje se stvarno zala\u017eu za reforme. Za reforme je potrebno mnogo vi\u0161e vremena i politi\u010dkog anga\u017emana, a Va\u0161ington je trenutno zauzet za njih va\u017enijim pitanjima na Pacifiku. \u010cak ni bliski istok nije vi\u0161e prioritet za Va\u0161ington.<\/p>\n\n\n\n

Kako se sve vi\u0161e spekuli\u0161e, ne ulazim u to dali  je i istina, sada\u0161nji pristup SAD se zasniva na tzv. ‘tri stuba regionalne politike’. Ta tri stuba su tri najbrojnija naroda u regionu: Srbi, Hrvati i Albanci, odnosno Srbija, Hrvatska i Albanija. Polazi se od pretpostvke da je saradnjomm sa ovim dr\u017eavama mogu\u0107e dr\u017eati pod kontrolom potencijalne izvore nestabilnosti u regionu. Tako se preko Srbije ostvaruje uticaj na Republiku Srpsku i Srbe na Kosovu. Preko Albanije se poku\u0161va uticati na Albance u regionu, dok je Zagreb potreban zbog Hrvata u Bosni i Hercegovini. Time bi ove tri dr\u017eave dobile nekakav povla\u0161eni status jer bi bile garantori bezbjednosti i stablinosti u regionu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to to zna\u010di za manje dr\u017eave?<\/strong>
Ako je sve ovo ta\u010dno, pristup zasnovan na tri regionalna stuba  mo\u017ee da omogu\u0107i neke privremene rezultate, ali on je dugoro\u010dno opasan jer produbljuje regionalne podjele. Manje dr\u017eave na Balkanu su stavljene u drugi plan, njihova nezavisnost i bezbjednost postaje upitna, dok se pospje\u0161uju ambicije ve\u0107ih dr\u017eava u regionu.<\/p>\n\n\n\n

Ameri\u010dka administracija podr\u017eava Otvoreni Balkan. Va\u0161 komentar?<\/strong>
Ne samo da podr\u017eava ve\u0107 i promovi\u0161e Otvoreni Balkan. Otvoreni Balkan je jedino mjesto razlaza politike EU i Amerike. Sam smatram da je trebalo ulo\u017eiti energiju u revitalizaciju procesa koji su ve\u0107 pokrenuti a u kojima su uklju\u010dene evropske zemlje, poput slovena\u010dkog procesa Brdo, ili Berlinskog  procesa i tako dalje, te procese treba o\u017eivjeti jer ti procesi predstavljaju kop\u010du saradnje izme\u0111u zemalja regiona sa EU. Otvoreni Balkan u sada\u0161njoj formi ne mo\u017ee da slu\u017ei svojoj svrsi. Njegovi dosadasnji rezultati su vi\u0161e nego skromni, a  namjere Srbije, u najmanju ruku, diskutabilne.<\/p>\n\n\n\n

Na Balkanu pa se radi na drugom PR-u?<\/strong>
Da, Otvoreni Balkan se \u010desto vidi kao alternativa uklju\u010divanja u EU a ne kao ne\u0161to \u0161to ubrzava integraciju. Mi smo sada napravili taj proces, EU \u0107e da nas hvali kako je to jako dobro, me \u0107emo se baviti time 10 godina, a zapravo ne\u0107emo biti bli\u017ei ulasku u EU.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanstvo u EU nije garant boljeg \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ta neizvjesna budu\u0107nost regije pokazuje se i po broju zainteresovanih mladih ljudi koji \u017eele da napuste svoje zemlje.
<\/strong>Da, trendovi ne ukazuju da \u0107e se to promijeniti, naprotiv, trend se nastavlja. Zanimljivo da mladi odlaze i iz dr\u017eava \u010dlanica kao \u0161to su Bugarska, Rumunija, Hrvatska, \u010ce\u0161ka i Ma\u0111arska, naravno u potrazi za boljim \u017eivotom odnosno boljim standardom.<\/p>\n\n\n\n

I kakav je daljnji redosled koraka, \u0161to je va\u0161a poruka povodom jubileja 20 godina Solunskog samita EU ?<\/strong>
EU treba da napravi reviziju pristupa. Ako \u017eeli da proces bude oja\u010dan, EU treba da ulo\u017ei mnogo vi\u0161e truda u rebrendiranje tog procesa i za\u0161to ne re\u0107i i u popravljanje imid\u017ea, kako bi poruke bile jasne kao \u0161to su to bile recimo 2004 ili 2005 godine.<\/p>\n\n\n\n

EU treba da se puno vi\u0161e politi\u010dki anga\u017euje, da po\u0161alje poruku da je pro\u0161irenje zaista realno. Da to nije takozvani moving target<\/em>. Jedina stvar koja je opipljiva u poslednjih 20 godina je bila ta da su gra\u0111ani dobili bezvizni re\u017eim. Ali na tom putu je trebalo imati nekoliko takvih smjernica, koje bi bile mjerljive, koje mo\u017eete da poka\u017eete svojim gra\u0111anima. Ne\u0161to opipljivo. Takva bi bila neka vrsta postepene integracije. Ne da \u010dekate 20,30 godina dok zatvorite sva poglavlja, napravite finalne razgovore kroz koje bi se sve zemlje izjasnile za va\u0161e priklju\u010denje i onda bi vi postali \u010dlan EU.<\/p>\n\n\n\n

Dug je put i neizvjestan.
<\/strong>Priklju\u010denje je svakako dug put, ali po mojem mi\u0161ljenju nekakva postepena integracija mi mogao da bude dobar pristup., O ovome se ve\u0107 diskutuje u EU \u2013 da se integri\u0161emo u podru\u010djima gdje smo ve\u0107 postigli neke rezultate. Na primjer, da se zemlje kandidati uklju\u010de u konsultacije prije nego \u0161to se donose va\u017ene odluke koje se ti\u010du zajedni\u010dke vanjske i bezbjednosne politike EU \u2013 kada se na primjer usagla\u0161ava EU politika prema Rusiji. Tada bi se izbjegla praksa gdje se EU pojavljuje u ulozi naredbodavca, a zemlje regiona su ulozi izvr\u0161ioca. Tada bi se stvorio ambijent u kojem se i zemlje kandidati osje\u0107aju uklju\u010dene u proces.<\/p>\n\n\n\n

I za kraj, za\u0161to termin Zapadni Balkan koji upotrebljavaju u EU na Balkanu nije prihvatljiv i odoma\u0107en?<\/strong>
Termin Zapadni Balkan po meni ima jasnu politi\u010dku konotaciju i uveden je nedavno nakon samita u Solunu. Zat ga treba oprezno koristiti, jedino u kontekstu EU integracija. Da budemo jasni, u geografskom ili u nekom politi\u010dkom smislu ne postoji neka zaokru\u017eena teritorija koja bi se mogla nazvati Zapdanim Balkanom, jer ako postoji Zapadni Balkan, za\u0161to se ne upotrebljava referenca Isto\u010dni Balkan za zemlje kao \u0161to je Rumunija, Bugarska ili Turska. Gdje je Gr\u010dka u tom slu\u010daju? \u0160ta \u0107emo sa Hrvatskom ili Slovenijom, da li su one na Balkanu ili van? Zbog sveg ovog termin Zapadni Balkan je dobio jedno skriveno zna\u010denje \u2013 region Evrope gdje se nalaze dr\u017eave koje neuspje\u0161no poku\u0161avaju da postanu \u010dlanice EU.<\/p>\n\n\n\n

Pripremila: Sanja Rubini\u0107, FEB<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00bbProces pribli\u017eavanja dr\u017eava zemalja Balkana EU-i je u \u0107orsokaku. Da bi bio ponovo pokrenut potrebno je rebrendirati cijelu pri\u010du, napraviti konkretne pomake – po\u0161to te\u0161ko da ko od gra\u0111ana te regije vjeruje da je ulazak u Uniju realno mogu\u0107\u00ab, rekao je, uz ostalo, Vesko Gar\u010devi\u0107, profesor u Frederick S. Pardee \u0161koli, Globalnih studija na Bostonskom…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":500,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-490","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/490"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=490"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/490\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":569,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/490\/revisions\/569"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}