{"id":911,"date":"2023-08-02T08:23:08","date_gmt":"2023-08-02T08:23:08","guid":{"rendered":"https:\/\/feb.si\/me\/?p=911"},"modified":"2026-11-02T08:31:15","modified_gmt":"2026-11-02T08:31:15","slug":"911","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/feb.si\/me\/blog\/2023\/08\/02\/911\/","title":{"rendered":"Dr Rok Zupan\u010di\u010d: BALJVINE \u2013 simbol dru\u0161tva kojem treba te\u017eiti"},"content":{"rendered":"\n

Krajem avgusta se zaklju\u010duje dvogodi\u0161nji istra\u017eiva\u010dki projekat \u2018Anksiozni mir\u2019, kojim rukovodi vanredni profesor sa ljubljanskog fakulteta za dru\u0161tvene nauke, dr Rok Zupan\u010di\u010d<\/em>. Projekt analizira su\u017eivot Srba i Bo\u0161njaka u bosanskom selu Baljvine tokom gra\u0111anskog rata od 1992-1995 godine. To istra\u017eivanje, iako se bavi periodom od prije skoro 30 godina je jako va\u017eno, jer pokazuje primjere dobre prakse – su\u017eivota na Balkanu bez etno-nacionalne isklju\u010divosti – istakli su istra\u017eiva\u010di iz Ljubljane.
Rezultati koji \u0107e biti uskoro nau\u010dno publikovani su regionalni mediji selektivno objavljivali.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"
Vanredni profesor ljubljanskog fakulteta za dru\u0161tvene nauke, dr Rok Zupan\u010di\u010d<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Selo Baljvine koje se nalazi izme\u0111u Banjaluke I Mrkonji\u0107 Grada je sasvim slu\u010dajno privuklo va\u0161u pa\u017enju.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di<\/strong>\u010d<\/strong>: Da, preko kratkog dokumentarca na Youtubeu, kojeg je pripremila neka strana televizija, sam uhvatio dijeli\u0107 informacije o tom selu i po\u0161to mi je tema bila intrigantna zaputio sam se na teren da provjerim koliko tu ima istine i da li je mo\u017eda rije\u010d samo o nekoj vrsti novinarskog romantizma. Na terenu smo se uvjerili da je pri\u010da realna, projekat pod nazivom Anxious Peace<\/em> smo prijavili Agenciji za istra\u017eivanje Republike Slovenije i obezbjedili sredstva za dvogodi\u0161nje istra\u017eivanje. Pored tog sela prou\u010davan je jo\u0161 gradi\u0107 Kosovska Kamenica, gdje prili\u010dno mirno \u017eive Albanci i Srbi, i Gorski Kotar, gdje su Hrvati i Srbi bez ve\u0107ih oru\u017eanih sukoba pro\u0161li poslednji rat i do danas \u017eive bez nekih ozbiljnih tenzija po \u201cetni\u010dkoj liniji\u201d.<\/p>\n\n\n\n

I \u0161to ste postavili kao cilj projekta?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di\u010d<\/strong>: Podaci koje smo skupili su kamen temeljac za budu\u0107e projekte koji se odnose na razumijevanje kako etni\u010dki odnosi ‘funkcioni\u0161u’ i koji su faktori koji doprinose pogor\u0161anju ili pobolj\u0161anju odnosa. Ovim se nadamo da \u0107emo doprinijeti razumijevanju dru\u0161tava u jugoisto\u010dnoj Evropi i na \u0161iroko pokazati da me\u0111uetni\u010dki odnosi po definiciji nisu lo\u0161i te da je pribjegavanje nasilju ili miru uvijek stvar izbora. <\/p>\n\n\n\n

I koji su bili glavni razlozi da spomenuto selo nije bilo uni\u0161teno, da su sa\u010devane i d\u017eamija i crkva u tom selu?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di<\/strong>\u010d<\/strong>: Faktora je vi\u0161e. Prvi i osnovni je taj da se selo nalazilo dalje od glavnih vojnih puteva i da je vojska Republike Srpske relativno brzo u\u0161la u selo, razoru\u017eala stanovnike i okupirala \u0161iri prostor. Zna\u010di, dok su se Srbi, Bo\u0161njaci i Hrvati sukobljavali u obli\u017enjem Mrkonji\u0107 Gradu i Jajcu, to selo je uspjelo da ohrani su\u017eivot. Dalje, jako va\u017ean faktor za o\u010duvanje sela je taj, da su komandanti jedinice Vojske Republike Srpske, koja je do\u0161la u selo na po\u010detku rata, kada su ve\u0107 po\u010dele tenzije i sukob nije bio daleko, bili nekada\u0161nji u\u010ditelj Petar \u0110uri\u010di\u0107 i Lazo Babi\u0107; obojica vaspitana u okviru bratstva i jedinstva, puno su putovali i radili po biv\u0161oj Jugoslaviji. Zbog toga su vjerovatno razvili pozitivan odnos prema drugim narodima te nemaju antagonisti\u010dki stav prema obi\u010dnom bo\u0161nja\u010dkom stanovni\u0161tvu, \u0161to bi te\u0161ko rekli za neke generale te iste vojske, koji su danas u Hagu. A va\u017eno je i to, da npr. \u0110uri\u010di\u0107u, kako nam je sam rekao, nije bilo izri\u010dito re\u010deno da ukloni Bo\u0161njake, iako mu je to bilo sugerisano. Pitanje je, kako bi stvar zavr\u0161ila, ako bi dobio direktno nare\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n

O takvim ljudima se jako malo zna?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di\u010d<\/strong>: Da, ta\u010dno. Moramo znati da je to selo nedaleko od podru\u010dja gdje je djelovao Arkan. Zbog, da tako ka\u017eemo, ‘normalnosti’ tog u\u010ditelja, koji je za vreme rata ispunjavao vojnu obavezu, komandanta i jo\u0161 nekih drugih faktora je tako spa\u0161eno nekoliko stotina Bo\u0161njaka, koliko ih je u tom selu \u017eivjelo 90-tih pro\u0161log vijeka. Selo koje se nalazi na teritoriji Republike Srpske je po popisu iz 1991 godine imalo 1.140 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to ste jo\u0161 ustanovili, a da je bilo klju\u010dno?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di\u010d<\/strong>: Va\u017ena su jo\u0161 dva faktora, prvo – istorijsko sje\u0107anje seljana. To je bilo izuetno va\u017eno. To zna\u010di da se sa koljena na koljeno prenosilo sje\u0107anje iz drugog svjetskog rata kada su Bo\u0161njaci stali u odbranu Srba. Usta\u0161e su, kao pri\u010daju stanovnici, navodno u\u0161le u selo i htjeli da ih ubiju. Srbi su sada u tom novom sukobu osje\u0107ali da to moraju vratiti, da imaju dug do Bo\u0161njaka. Sami, tokom istra\u017eivanja nismo na\u0161li svjedoka ili svjedoke koji bi to posvjedo\u010dili, ali sje\u0107anje na taj doga\u0111aj je jako \u017eiv, tako da se taj podatak ne dovodi pod pitanje. Pri\u010de se prenose i pamte sa generacije na generaciju i gotovo je nemogu\u0107e utvrditi da li su ta\u010dne i precizne, ali je va\u017enije od toga da ih me\u0161tani znaju, da vjeruju u njih i da zbog toga po\u0161tuju njihove kom\u0161ije druge vere.<\/p>\n\n\n\n

I za kraj ne manje va\u017eno je da su se na po\u010detku rata vjerski poglavari sela i hod\u017ea i pop dogovorili da u selu moraju raditi na tome da o\u010duvati harmoniju i da svako pazi, kako su se izrazili, \u2018na svoje stado\u2019. Ukoliko bi neko napravio kakvu uslovno re\u010deno glupost bio je ka\u017enjen od svojih.<\/p>\n\n\n\n

To poka\u017ee kakvu ulogu je imala crkva odnosno religija u tom ratu?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di<\/strong>\u010d<\/strong>: Apsolutno. Ali potrebno je znati, da je u ovom primjeru uloga bila pozitivna. Na \u017ealost, puno je primjera iz Bosne i \u0161ire sa Balkana, kada su vojnici \u2018sa blagoslovom\u2019 vjerskih vo\u0111a u imenu za\u0161tite naroda i vjere pravili zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di slo\u017eili ste cijeli mozaik pozitivnih faktora.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di<\/strong>\u010d<\/strong>: Da tu je bio veliki elemenat sre\u0107e, neko je mogao baciti \u0161ibicu i izazvati sukob.<\/p>\n\n\n\n

Mla\u010dan odziv medija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

FEB: <\/strong>Kako je regionalna javnost reagovala na rezultate projekta?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di<\/strong>\u010d: Generalno se o pozitivnim primjerima ne govori puno, to je prosje\u010dnom \u010ditaocu nezanimljivo. U Bosni i Hercegovini su nam mediji, oni koji nijesu bliski vladaju\u0107oj politi\u010dkoj strukturi i Dodiku, dali dosta prostora, po\u0161to je pri\u010da suprotna od vladaju\u0107ih paradigmi i razbija normative po kojima Srbin mora apriori biti biti protiv Bo\u0161njaka i obratno. O nama su u BiH pisali recimo Al Jazeera, Dnevni avaz, BBC na srpskom, a zvani\u010dna televizija, dakle Radio Televizija Republike Srpske, do sada nije pokazala interes.<\/p>\n\n\n\n

FEB: <\/strong>To selektivno zanimanje medija se pokazalo i pri drugom dijelu istra\u017eivanja?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di\u010d<\/strong>: Da, isto se desilo i prilikom drugog istra\u017eivanja na Kosovu, kada smo analizirali koji razlozi su bili kju\u010dni da je u Kosovskoj Kamenici na istoku Kosova izbjegnuto masovno krvoproli\u0107e. To je jedno od rijetkih mjesta na Kosovu gdje \u0107e se konobar-Albanac i dan danas obratiti na srpskom jeziku gostu, koji govori srpski, da preuzme narud\u017ebinu. Za na\u0161e rezultate su zainteresovani kosovski mediji na engleskom (sajtovi namijenjeni strancima, koji \u017eive na Kosovu), koji \u0107e pri\u010du o Kamenici objaviti navjerovatnije u narednim sedmicama.<\/p>\n\n\n\n

Kako to obja\u0161njavate?<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr Rok Zupan\u010di\u010d<\/strong>: Svakako bi to bilo zanimljivo za jednu sociolo\u0161ku analizu postkonfliktnih dru\u0161tava na prostoru nekada\u0161nje Jugoslavije i jugoisto\u010dne Evrope, gdje jo\u0161 uvijek negativne vijesti imaju ve\u0107u te\u017einu i privuku ve\u0107u pa\u017enju prosje\u010dnih \u010ditalaca.<\/p>\n\n\n\n

Da li ima jo\u0161 pozitivnih primjera koja nisu analizirana?<\/p>\n\n\n\n

Obavili smo nekoliko preliminarnih istra\u017eivanja i saznali za jedno selo nedaleko od Isto\u010dnog Sarajeva gdje nije bilo spora izme\u0111u Bosanaca i Hrvata, isto tako u Gorskom Kotaru, na podru\u010dju trougla Delnice \u2013 Vrbovsko – Ogulin, izme\u0111u Srba i Hrvata nije bilo nasilja. Za neko dalje i \u0161ire istra\u017eivanje je potrebno dobiti nova finansijska sredstva i novog donatora.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107nost Kosova \u2013 pitanje za milion dolara<\/strong>
Vanredni profesor dr. Rok Zupan\u010di\u010d iz Istra\u017eiva\u010dkog centra za odbranu, Fakulteta za dru\u0161tvene nauke Univerziteta u Ljubljani je odli\u010dan poznavalac prilika na Kosovu. Tema njegove doktorske disertacije je bio upravo spre\u010davanje konflikta na Kosovu. Na pitanje kako ocjenjuje trenutnu situaciju na Kosovu i kakav rasplet o\u010dekuje \u2013 odgovara da to ostaje ‘pitanje za milion dolara’.
Vjeruje da je generalno na Balkanu pro\u0161lo vrijeme velikih sukoba i nemira, te da lokalnim politi\u010darima rat ne odgovara. Njima, kako ka\u017ee prof.dr Zupan\u010di\u010d, odgovora da predstavljaju kop\u010du izme\u0111u svoje dr\u017eave i EU. Prof.dr Zupan\u010di\u010d vjeruje da ipak ostaje mogu\u0107nost za lokalne sukobe manjih eskalacija, ‘mada lokalni politi\u010dari pri raspirivanju ognja odli\u010dno znaju do kamo mogu i\u0107i’. Kako isti\u010de prof. dr. Zupan\u010di\u010d, problem evropskih autoriteta na Balkanu i Kosovu je nemo\u0107 evropskih politi\u010dara pri plasiranju ideja, po\u0161to je svima jasno, da za njima ne stoji jaka udru\u017eena Evropska unija koja bi ih podr\u017eala pri tra\u017eenju rje\u0161enja.
‘To pokazuje i podatak, da pet dr\u017eava EU (Ciper, Slova\u0161ka, Gr\u010dija, \u0160panija, Hrvatska) nije priznalo Kosovo, zna\u010di spoljna politika EU kao takva ne postoji’, dodaje prof. dr Zupan\u010di\u010d. To, kako ka\u017ee, otvara prostor lokalnim politi\u010darima da igraju bilateralne igre sa pojedinim dr\u017eavama kao \u0161to je to recimo Ma\u0111arska. Na pitanje kakav je uticaj srpske i albanske dijaspore na politi\u010dko odlu\u010divanje u Evropi i SAD, Zupan\u010di\u010d isti\u010de da u aktuelnem trenutku ona ne igra neku veliku ulogu, niti je ne tra\u017ei, za razliku od perioda tokom sukoba devedesetih pro\u0161log vijeka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem avgusta se zaklju\u010duje dvogodi\u0161nji istra\u017eiva\u010dki projekat \u2018Anksiozni mir\u2019, kojim rukovodi vanredni profesor sa ljubljanskog fakulteta za dru\u0161tvene nauke, dr Rok Zupan\u010di\u010d. Projekt analizira su\u017eivot Srba i Bo\u0161njaka u bosanskom selu Baljvine tokom gra\u0111anskog rata od 1992-1995 godine. To istra\u017eivanje, iako se bavi periodom od prije skoro 30 godina je jako va\u017eno, jer pokazuje primjere…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-911","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/911"}],"collection":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=911"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/911\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3505,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/911\/revisions\/3505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/feb.si\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}