Evropska unija mora poslati što jasniju poruku državama Balkana o njihovoj budućnosti – smatra iskusni diplomata iz Albanije sa stalnom adresom u Beču – Zef Mazi, član stručnog savjeta Foruma za evropski Balkan (FEB). Iako Balkan dobija nejasne signale o evropskoj integraciji, Zefi smatra da je za te zemlje – Evropska unija jedina opcija.
U diplomatiji i politici ste od početka devedesetih prošlog vijeka. Kako ocjenjujete trenutnu politiku Evropske unije prema Balkanu?
Izgleda da je Evropska unija suočena sa velikom brojem izazova. Volio bih da vam mogu dati jednostavan i sažet odgovor, ali je situacija puno komplikovanija. Treba se pažljivo kretati u današnjoj zamršenoj situaciji. Politika EU-a prema Balkanu se već dugo mijenja. Dvadeset godina od summita EU u Solunu, gdje je rečeno da je mjesto Balkana u EU, retorika i koraci EU se nisu usklađivali. Određene stvari u odnosu na Balkan se mogu napraviti bolje, kohezivno i brže. Međutim izgleda da EU ne preuzima adekvetne mjere kako bi brže uvela Balkan u EU. Rizikuje gubitak privlačnosti jer Balkan očekuje od EU puno više.
Da li je EU jedina opcija za zemlje Balkana? Uz sve to što sam naveo, imajte na umu da uprkos svim svojim manama, EU nije samo najbolja, već i jedina opcija za te zemlje Balkana.
Teško je postići napredak sa skromnim resursima
Prošlo je više godina od kada je Albanija postala zvanični kandidat za članstvo u EU. Koji su glavni problemi Albanije u ispunjavanju zahtjeva EU? Pojam „zahtjev“ treba pravilno da bude definisan; može biti preširok ili preuzak. Albanija je postala zvanični punopravni kandidat za članstvo u 2014.godini. Prva međuvladina konferencija sazvana je 2022. Za 35 poglavlja, zapravo za 34 od njih, započela je analiza institucionalnih nedostataka (IGA) i analiza administrativnih nedostataka (IAGA). Bilo je izuzetno teško postići napredak bez odgovarajućih struktura i sa skromnim resursima. Bernard Shaw je rekao: „Dajte mi alat i ja ću obaviti posao„.
Koje probleme bi izdvojili u tom periodu? Neki od glavnih problema: puna potpora vrha vlade da se ubrza proces i to djelima, a ne retorikom,; jedinstvo svrhe na cijelom području; profesionalnost osoblja, osposobljenost, predanost, ozbiljnost; dovoljno sredstava za podršku procesu; jasni, efikasni i ostvarivi planovi rada i ciljevi; dobro razumijevanje procesa, svijest da će 70% pravnog poretka biti implementirano u lokalnoj samoupravi; predano osoblje i strukture u lokalnoj upravi, takođe transparentnost procesa u odnosu na javnost kako bi se postiglo povećanje podrške; efikasno uključivanje civilnog društva, poslovne i akademske zajednice, novinara itd.
Nekoliko godina ste radili na procesu integracije Albanije u EU. Bili ste i glavni pregovarač. Da li i dalje vjerujete u evropsku ideju i širenje Evropske unije? Ja sam uvjereni Evropljanin koji je polovinu života proveo u zemljama EU i tamo i dalje živim. Riječ „alternativa“ ne postoji u mom riječniku. Neosporni primat EU-e ne bi je trebalo štititi od njezinih grešaka, niti održavati iluzije. Na EU se i dalje gleda kao na ljepilo. Balkan će imati koristi, EU će imati koristi, to je dvosmjerna ulica. Sa Balkanom, EU će biti cjelovita, jača, snažnija će biti Unija, snažnije će biti države članice; EU će biti ugledniji igrač u globalnoj politici.
Ja sam uvjereni Evropljanin koji je polovinu života proveo u zemljama EU i tamo i dalje živim. Riječ „alternativa“ ne postoji u mom riječniku.
Da li mislite da je možda potreban novi pristup, barem što se tiče balkanskih zemalja? Definitivno. Radi se o strateškom pristupu koji ne bi smio biti kratkoročan a odnosi se na misiju ulaska Balkana u EU. Balkanske zemlje započele su ovaj proces prije najmanje dva decenije. Ne treba ih razočarati. Znakovi umora su vidljivi i potrebno ih je ispraviti. Biće velika greška ako se ne ubrza integracija Balkana.
Što mislite o inicijativi Otvoreni Balkan? Da li je moguće rješenje da se zemlje Balkana međusobno povežu i prevaziđu podjele i granice u regionu? Inicijative koje podržavaju i guraju proces naprijed mogu biti od pomoći. Čini mi se da je Otvoreni Balkan zabilježio određeni napredak u nekoliko smjerova, no ako tri od šest balkanskih zemalja nisu saglasne između sebe u vezi same inicijative, to je dovoljno da se opravda skepticizam i da se ponovno razmisli. Trebalo bi da postoje neki logični argumenti za različite pozicije. Njih treba poštovati. U međuvremenu, dobrodošla je jača regionalna suradnja, posebno na području privrede, infrastrukture, poljoprivrede, obrazovanja, kroz Investicijski fond za zapadni Balkan, Balkanski investicijski fond EU, slobodno kretanje ljudi, roba, usluga, lakšeg prelaska granica itd., sve to pomaže u previzaleženju razlika i kretanju naprijed.
Čini mi se da je Otvoreni Balkan zabilježio određeni napredak u nekoliko smjerova, no ako tri od šest balkanskih zemalja nisu saglasne između sebe u vezi same inicijative, to je dovoljno da se opravda skepticizam i da se ponovno razmisli o toj inicijativi.
Osim Ukrajine i Balkan mora dobiti jasnu poruku od EU
U kojoj je mjeri rat u Ukrajini oslabio interes EU-a za Balkan? Rat u Ukrajini ima potencijal da ubrza ali i uspori proces, odnosno oslabi interes EU za Balkan. Ostaje da se vidi. Nema naznaka da je ubrzao proces, naprotiv, oslabio je fokus EU na Balkan. Neke zemlje članice EU-a i predsjednik Evropske komisije snažno se zalažu za ubrzanje ulaska Ukrajine u EU. Važnost i vrijeme davanja prave poruke se ne dovodi u pitanje. Isto tako se ne smije podcijeniti važnost i trenutak davanja pogrešne poruke Balkanu.
Najveći dio svoje karijere proveli ste u diplomatiji. Da li vas je rat u Ukrajini šokirao, a posebno izostanak diplomatije da do njega ne dođe? Da, šokiralo me je. Ne postoji ništa gore od rata. Ljudi ginu, život, ekonomija, okolina, infrastruktura itd. bivaju uništeni. Osuđujem rat i invaziju, ovo je rat iscrpljivanja. To se moglo izbjeći i spriječiti. Trebalo je zaustaviti krvoproliće. Diplomatija nije u potpunosti iskorištena, ako je uopšte. Prijedlozi su ignorisani, dok se rat zaoštrava. Nedostatak komunikacije na najvišem političkom nivou i to već više od godinu dana je još gore! Povjerenje je danas na najnižem nivou. Trebaće decenije da se to donekle obnovi, ako je to uopšte moguće. Oružje ne donosi mir. Samo pregovori mogu donijeti mir … Ako diplomatija nije korištena, ili je bila neuspješna da to spriječi, sada je treba upotrijebiti da se rat zaustavi, spase životi i to što se spasiti može.
Neke zemlje članice EU-a i predsjednik Evropske komisije snažno se zalažu za ubrzanje ulaska Ukrajine u EU. Važnost i vrijeme davanja prave poruke se ne dovodi u pitanje. Tako se isto ne smije podcijeniti važnost i trenutak davanja pogrešne poruke Balkanu.
Preispitati metodologiju EU za ulazak u EU
Može li Balkan sa rastućim nacionalističkim napetostima postati novo krizno područje u Europi? Može, Balkan je i dalje u neizvjesnosti. Ne želim tamo novu krizu da bi brže ušli u EU! Balkanske zemlje već godinama slušaju kako je “mjesto Balkana u Europi”. Eufemizam! Mjesto balkanskih zemalja, barem moje zemlje, bilo je u Evropi kroz hiljadu godina zabilježenu istoriju; njegovo mjesto ne mogu određivati čelnici EU. Što prije Balkan uđe u EU to bolje za njega i za EU.
Je li integracija balkanskih zemalja u EU zatvaranjem pregovaračkih poglavlja efikasan način ili je prevaziđen? Pa, zavisi. Novu metodologiju EU-a odobrile su i zemlje kandidatkinje. Nisu imali drugog izbora! Došlo je vrijeme, nakon tri godine, u novim okolnostima, da se ponovno razmotri i eventualno preispita primjena nove metodologije ako EU istinski želi da ubrza proces na Balkanu. Korisnije je uključiti balkanske zemlje i efikasnije je raditi sa njima, nego pokušavati postići isto, dok ih držiš izvan okvira uz očekivanje da će se jednog dana pridružiti!
Da li bi manji broj poglavlja bio bolje rješenje za sam proces pregovora? Definitivno. Zato sam rekao da je vrijeme za ponovno razmatranje i eventualnu reviziju metodologije. To bi podstaklo zemlje kandidatkinje da rade više, efikasnije, da bolje i brže obave domaći zadatak.
Kada će Balkan biti integrisan u EU?
Kako vidite region za pet ili deset godina i kakva je mogućnost da će biti integrisan u EU? Za odgovor je potrebna Nostradamusova vizija! Ne mogu nagađati. Međutim, to će prije svega zavisiti o ozbiljnosti, angažmanu, predanosti, pripremljenosti, efikasnom radu zemalja kandidata u regionu. Drugo, puno će zavisiti o stavu članica EU do proširenja, hoće li se razmišljati strateški ili ne. Treće, zavisiće i o tome hoće li se države članice EU-a zalagati za bržu integraciju regiona, oslobađanje od određenih nacionalističkih pogleda, znači zavisi od puno faktora. EU mora sakupiti snagu da donese hrabre odluke i ubrza integraciju Balkana. To je samo u njenom interesu.
