Iako je za ozbiljniju analizu rada crnogorske vlade potrebno sačekati da prođe njenih 100 dana, osvrnuli smo se na prva dva mjeseca njenog rada. Od premijera Milojka Spajića se puno očekuje, posebno što dolazi nakon Dritana Abazovića kojeg zvaničnici EU-e nezvanično označavaju kao najveće razočarenje promjena u Crnoj Gori.
Novi premijer Milojko Spajić, je, podsjetimo, u politiku ušao poslije izbora 2020., kada je izabran za ministra finansija u Vladi Zdravka Krivokapića, formirane pod uticajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajićeva vlada je u sadašnjem obliku ‘oročena’ na godinu, kada je čeka rekonstrukcija. Važne pozicije će tada zaposjesti stranke Andrije Mandića, Nova srpska demokratija i Demokratska narodna stranka Milana Kneževića, nekadašnji Demokratski front (DF). Naime, osnivanjem koalicije je rečeno da će te stranke podržati manjinsku vladu, dok će krajem sledeće godine preoblikovanjem vlade postati njen dio. Dobiće položaj potpredsednika vlade i četiri ministrstva, dok je Mandić već postao predsjednik parlamenta Crne Gore.
‘Vuk dlaku mijenja ćud nikada’
Iako su partije koje čine 44. Vladu Crne Gore, u sporazumu prije njenog formiranja, na posebno mjesto stavile integracije i „snažnu podršku“ crnogorskog puta prema evropskim vrijednostima, čini se da ta posvećenost može biti kratkog daha. Svima je poznato da su Mandić i Knežević političari koji ne podržavaju sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. ‘Oni su i za jačanje veza sa Srbijom i Rusijom, što se može smatrati nekomplementarnim sa evropskom agendom. Takođe, pomenuti političari koji sada sjede u crnogorskoj vladi ne priznaju nezavisnost i suverenitet Kosova, negiraju genocid u Srebrenici, ne poštuju međunarodne sudove, posebno onaj za ratne zločine u Hagu i slave zločince kao heroje‘, ističe uz ostalo Samir Rastoder, dugogodišnji novinar-urednik portala Standard (www.standard.co.me) koji godinama prati političku scenu Crne Gore.
Da se to može odraziti na rad vlade smatraju i u podgoričkom Centru za monitoring i istraživanje. ‘Lično mislim da će biti izazovno održati ovu dinamiku, te postoji mogućnost da se koalicija okupljena oko nekadašnjeg Demokratskog fronta vrati svojim izvornim principima, što bi predstavljalo ozbiljan test za vladajuću koaliciju‘ ističe analitičaka Cemi-ja Ana Nenezić.
Sukob između premijera i predsjednika
Kada govorimo o pristupu premijera Spajića i predsjednika Milatovića, koji obojica dolaze iz Pokreta Evropa sad (PES) prema Evropskoj uniji i međunarodnom kursu Crne Gore, oba političara deklarativno izražavaju snažnu podršku procesu evropskih integracija, koji uživa podršku preko 80% građana Crne Gore. Dodatno, snažno podržavaju NATO i obaveze koje proizilaze iz članstva Crne Gore. Međutim, postavlja se pitanje da li se iza deklarativne podrške krije iskrena politička volja ili taktika, te da li je stvarni cilj doprinijeti boljim rezultatima i ubrzati proces integracija.
Oba političara se zalažu za ubrzanje procesa reformi, posebno u kontekstu ključnog pregovaračkog poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava. Napredak u ovom poglavlju je ključan za nastavak pregovora po ostalim klasterima. ‘Vjerujem da su oba političara svjesna važnosti ovog pitanja za Crnu Goru i da njihova politička karijera zavisi od sposobnosti da doprinesu procesu integracija. Uprkos razlikama, očekujem da će oba političara odgovoriti na ovaj izazov, a da spor postoji oko toga ko će proces voditi i preuzeti zasluge u slučaju pozitivnih rezultata‘ ističe analitičaka Cemi-ja Ana Nenezić. Po njenom mišljenju, evidentan je politički razlaz dvije struje u Pokretu Evropa sad (PES), koje predvode premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović.
Razlaz je neminovan
‘Pitanje nije da li će doći do razlaza, već kada će se on formalizovati. Razlike u pristupu, političkoj taktici, mogućim koalicijama i ključnim prioritetima su već bile vidljive tokom parlamentarnih izbora i dobro su poznate javnosti u Crnoj Gori‘ ističe Nenezić.
Postojale su brojne situacije u kojima je predsjednik Milatović javno kritikovao predsjednika svoje partije. Kritike su se kretale od načina vođenja pregovora za sastav nove vlade do načina rada i donošenja odluka unutar stranke. ‘Važno je napomenuti da je predsjednik Milatović više puta izrazio neupućenost u ekonomski program „Evropa sad 2“, uprkos tome što je nakon preuzimanja funkcije predsjednika Crne Gore zadržao svoju partijsku funkciju‘, dodaje Nenezić.
‘S druge strane, premijer Spajić do sada nije javno izrazio svoj stav u vezi sa problemima u komunikaciji sa predsjednikom Milatovićem, ali postoji niz indikatora koji ukazuju na to da odnos između njih ne funkcioniše, te da su političke razlike duboke. Stoga, vjerujemo da će biti teško prevazići ove razlike i da možemo očekivati formalni razlaz u toku sledeće godine‘ – ističe Nenezić.
Sve su glasnije primjedbe da je Milatovićeva politika više usmjerena na region, na poboljšanje i intenziviranje odnosa konkretno sa Srbijom te da će i to, determinisati njihove razlike.
Ekonomske reforme su ključne za ocjenu uspjeha crnogorske vlade
Politička budućnost, Milojka Spajića, magistra ekonomije, bivšeg ministra finansija smatraju analitičari zavisi od ekonomskih reformi koje ima namjeru da sprovede. On je prije nego što je postao premijer, državljanima obećavao da će minimalna penzija porasti na 450 eur, prosječna plata će po njegovim riječima kroz jednu godinu iznositi 1.000 eur. Građani Crne Gore u stvari najviše reaguju na ekonomska pitanja tako da bi, nakon popisa, kada identitetska i slična pitanja budu završena, ostala ekonomska kao glavna tema.
Zabrinjavajuća je činjenica da, ni pola godine nakon najave, niko u Crnoj Gori zapravo ne zna što sadrži program „Evropa sad 2“, odnosno ekonomska platforma na osnovu koje je pokret Evropa i dobio najveći broj glasova na izborima – podsjeća Ana Nenezić iz Centra za monitoring i istraživanje.
Okretanje ploče ministra za vanjske poslove Filipa Ivanovića
Ministarstvo vanjskih poslova u vladi Crne Gore vodi doktor filozofskih nauka Filip Ivanović, koji je svojevremeno pisao kolumne protiv NATO-a i bio na proruskoj liniji. Koliko ministar vanjskih poslova može biti kompetenten u sprovođenju evropske agende vlade kojoj pripada? ‘Njegova prethodna stajališta mogu predstavljati izazov u ovom pogledu, ali ključno je da on kao ministar sada predstavlja i provodi zvaničnu politiku vlade, koja je usmjerena ka integraciji sa Zapadom‘, smatra Nenezić. Važno je da ministar ima jasan i usklađen pristup sa ovim ciljevima, i u dosadašnjem djelovanju, nije odstupao od navedenih usmjerenja, dodaje ona.
Prva provjera vlade, realizacija popisa – prošla uspješno
Vratimo se trenutnoj ocjeni rada vlade, ona uliva umjereni optimizam. Riječ je o uspješnom početku popisa koji je u društvu mjesecima izazivao visok stepen polarizacije. ‘Premijerova odluka da odloži popis, te pokrene razgovore sa ključnim političkim subjektima i drugim akterima uključenim u proces, pokazala se kao zreo politički potez, koji je rezultirao potpisivanjem sporazuma sa opozicijom. Ovaj čin doprinio je smanjenju politizacije i omogućio da se popis sprovede u mirnijoj atmosferi‘ – dodaje analitičarka Cemija Ana Nenezić.
Paralelno, započet je i proces izbora ključnih pozicija u pravosuđu, koji je godinama ograničavao zemlju u daljim koracima prema EU, a koji je bio predmet kritika iz Brisela. Proces je još uvijek u toku, a parlamentarna većina, za sada, funkcioniše i pokazuje rezultate. Ipak, potrebno je sačekati njegov završetak da bismo ga mogli ocijeniti kao uspješan, dodaje Nenezić.
‘Pitanje od „milion eura“ je da li će premijer Milojko Spajić za godinu, koliko je oročena njegova vlada, uspjeti da ubijedi Brisel ali i građane Crne Gore, da je njegovo „adaktiranje“ tema koje dijele građane Crne Gore i nametanje egzistencijalnih, ekonomskih pitanja pravi put, koji komplementira sa onim evropskim’ – ističe analitičar Rastoder koji prati političke teme u Crnoj Gori.
Treba mu svakako dati još neko vrijeme da to pokaže.
Abazović vs Spajić
Vidljive su velike razlike u stilu upravljanja između bivšeg i sadašnjeg premijera. U ovom kratkom periodu, najuočljiviji je premijerov odnos prema javnosti. Za razliku od gospodina Abazovića, koji je bio često prisutan u javnosti, a sjednice Vlade su bile javno prenošene, premijer Spajić ima suprotan pristup. Od završetka kampanje za parlamentarne izbore, javnost je lišena mogućnosti da čuje njegova viđenja ključnih društvenih izazova. Komunikacija sa javnostima je ograničena i kontrolisana, dok su sjednice Vlade sada zatvorene za javnost. Vjerujem da će se ovakav odnos morati mijenjati ukoliko premijer želi zadržati podršku koju trenutno ima od građana Crne Gore, ističe Nenezić.
.