Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora 24. aprila, birači u Sjevernoj Makedoniji će u drugom krugu 8. maja dobiti novog predsjednika, a glasat će i za novi saziv parlamenta – Sobranju.
Sjeverna Makedonija sa 2,3 miliona stanovnika ima 1,8 miliona registrovanih birača, a da bi stupila na snagu njihova demokratska volja izražena na izborima, izlaznost mora biti veća od 40 posto. U prvom krugu predsjedničkih izbora, koji je održan 24. aprila, mnoge analitičare iznenadio je dobar rezultat kandidata desničarske opozicije, 70-godišnje Gordane Šiljanovske Davkove, koja je sa 40,08 posto glasova u prvom krugu ubedljivo pobijedila aktuelnog predsjednika, 61-godišnjeg Socijaldemokratu Steva Pendarovskog, koji je sakupio nešto manje od 20 odsto glasova.
Profesorica je iznenadila prediktore budućnosti
Uspjeh kandidatkinje opozicione VMRO-DPMNE u prvom krugu predsjedničkih izbora je dobra najava za nju u drugom krugu i za njenu stranku na parlamentarnim izborima 8. maja. I prije prvog kruga predsjedničkih izbora analitičari su ih opisali kao svojevrsni test pred parlamentarne izbore, a analitičari ocjenjuju da su birači prilično jasno izrazili svoje nezadovoljstvo vladajućim socijaldemokratama.
Ako je glasanje za uglavnom ceremonijalni predsjednički položaj svojevrsni lakmusov papir za parlamentarne izbore, boja tog papira trebalo bi da zabrine vladajući socijaldemokratski tabor, koji manje-više bezuspješno pokušava da ubrza pristupanje male balkanske zemlje u Evropsku uniju i podstakne ekonomski razvoj, dok se istovremeno obračunava sa korupcijom.
I analitičari i drugi sagovornici u televizijskim anketama uvjereni su da će razlika između vladajućeg tabora i desne opozicije na parlamentarnim izborima biti i veća nego što je pokazao predsjednički test. Međutim, da makedonski analitičari i drugi prediktori političke budućnosti nisu nepogrešivi, najslikovitije je pokazala pravnica i univerzitetska profesorica Siljanovska-Davkova, koja je prikupila duplo više glasova nego što je pokazivalo istraživanje javnog mnjenja. Favorit makedonske desnice je svoj uspjeh u prvom krugu ocijenila kao „nevjerovatno inspirativan.“ Njenim protivnicima iz redova Socijaldemokrata, predvođenih Dimitrom Kovačevskim, jednostavno nije ostalo ništa nego do da priznaju da su pogrešili i da je narod na izborima pokazao svoje mišljenje.
Zabrinjavajući poraz evropskih sila?
Kandidatura Sjeverne Makedonije za ulazak u EU 2005. godine dočekana je s velikim optimizmom. Međutim, skoro dvije decenije kasnije, postigla je mali napredak, dijelom zbog protivljenja susjedne Grčke i Bugarske, obije članice EU. 61-godišnji Pendarovski opisao je svoj loš rezultat kao poraz proevropskih sila, ali je rekao da će nastaviti da se priprema za drugi krug.
Sporazumom iz 2017. godine o promjeni imena države iz Makedonije u Sjevernu Makedoniju okončan je spor sa Grčkom, ali je Bugarska 2020.godine na njega stavila veto zbog istorijskih i jezičkih pitanja za koja mnogi Makedonci kažu da se ključno miješaju u njihov nacionalni identitet.
Čini se da su pristalice opozicije najviše osudile katastrofalan bilans vlade u mnogim oblastima, više nego kompromitovanje nacionalnog identiteta i napravljene ustupke Bugarskoj. Upravo to će dovesti do promjene vlasti u Sjevernoj Makedoniji, predviđa Daniel Braun, šef kancelarije njemačke fondacije Konrad Adenauer u Skoplju. Braun, koji živi i radi u Skoplju i stoga relativno dobro poznaje situaciju u zemlji, iz prve ruke je najavio vrlo vjerovatnu promjenu vlasti u nedavnom intervjuu njemačkom radiju Deutschlandfunk. Prema njegovim riječima, razlog za očekivanu smjenu vlasti je katastrofalna situacija u mnogim sektorima u zemlji. Braun, koji radi za fondaciju naklonjenu njemačkoj konzervativnoj stranci CDU, smatra da će najvažnija pitanja u drugom krugu predsjedničkih i parlamentarnih izbora biti unutrašnji politički problemi, dok će pitanja evropske budućnosti zemlje biti nisko na listi prioriteta.
„Važne su teme poput korupcije, lošeg zdravstvenog sistema, zagađenog vazduha, životne sredine, obrazovanja i privrede. EU nije glavno pitanje“, kaže Braun i objašnjava zašto će, prema njegovom mišljenju, doći do promjene vlasti.
Prema njegovim riječima, promjena vlasti će prvenstveno biti rezultat korupcije i nefunkcionalnosti države, koji su svuda vidljivi. “Mene lično, kao šefa kancelarije, to pogađa gotovo svakodnevno kada su u pitanju dokumenti i slično. Za ilustraciju, primjer: sporazum sa Grčkom i promjena imena omogućili su izdavanje novih ličnih dokumenata tokom petogodišnjeg prelaznog perioda. Vlada je propustila rok. Početkom godine čak milion građana zaglavljeno je u zemlji i inostranstvu jer više nisu imali važeće putne isprave“, kaže Braun. Uprkos svemu tome, Njemac je optimističan da promjena vlasti neće značiti promjenu proevropske orijentacije zemlje. “To su sve stvari koje imaju jako negativan uticaj, a ako dođe do promjene vlasti, po mom mišljenju, to ne mora značiti da zemlja više neće imati proevropsku orijentaciju, jer u VMRO-DPMNE nikada nijesu rekli da ne žele ustavne promjene – a to se odnosi na bugarsku manjinu. Veliki strah, za koji VMRO-DPMNE ima veliku podršku među etničkim Makedoncima, jeste da ova ustavna promena neće biti poslednji zahtev Bugarske za zemlju, kao i da će proces pridruživanja otvoriti put novim zahtevima na više nivoa. VMRO-DPMNE želi dodatna uvjeravanja da je ovo zaista posljednji političko-identitetski zahtjev Bugarske i to je nešto što ima široku podršku među etničkim makedonskim stanovništvom u zemlji.”
U narednom periodu ključni će biti odnosi sa Bugarskom i pitanje da li će zemlja promijeniti ustav i uključiti Bugare u njega. Prema Brownovim riječima, nije isključeno da će se odnosi dvije zemlje zaoštriti u negativnom smjeru. Na pitanje da li će dolazak VMRO-DPMNE na vlast podstaći tenzije sa Bugarskom, Braun odgovara kontrapitanjem:
„Šta znači eskalacija tenzija? Bugarska je relativno jasno stavila do znanja šta se može očekivati. Nažalost, u Bugarskoj ima i važnih političara koji relativno otvoreno govore o tome da ovo možda nije posljednji zahtjev i da bi u tom pogledu odnosi mogli postati još više zaoštreni upravo zbog ove asimetrije moći. Sjeverna Makedonija zavisi od toga da li će Bugarska pristati da ukine veto, a Skoplje u principu nema drugog izbora nego da se osloni na dobru volju Bugarske da će se to dogoditi.
Možda bi trebalo još jednom pogledati vremenski okvir od nezavisnosti zemlje do danas. Na zahtjev Grčke, zemlja je morala promijeniti zastavu i ime, a sada na zahtjev Bugarske mora promijeniti svoj ustav. Prilikom promjene imena, EU je obećala da će to biti posljednji zahtjev koji Makedonci moraju ispuniti prije nego što nastave svoj evropski put. Kako se to nije dogodilo, u Sjevernoj Makedoniji se nakupilo mnogo frustracija i razočaranja. Makedonsko razočarenje profitabilno zloupotrebljavaju evroskeptični lideri zemalja Zapadnog Balkana, kao i njihovi ruski stričevi iz pozadine za širenje antievropskih stavova i narativa.
Pripremio Forum za evropski Balkan, april 2024