Ne samo stabilnost i bezbjednost Balkana zavisi od integracije u EU

Rizik da ih na evropskom putu Ukrajina prestigne po desnoj strani u zemljama zapadnog Balkana shvataju vrlo ozbiljno i vide to ne samo kao prijetnju stabilnosti, već i sigurnosti u regiji.

Iz govora stručnjaka za Zapadni Balkan, koje smo prošle nedjelje čuli na temu evropske budućnosti regiona, vidi se znatno manje optimizma nego početkom ovog ljeta. Ljudi koji dobro poznaju puls u svojim zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU i koji dobro poznaju i konstelaciju snaga u briselskim kancelarijama, zvuče puno suzdržanije nego što bi njihovi sugovornici u Bruxellesu htjeli to čuti. U vrijeme velike neizvjesnosti i složenih geopolitičkih zavrzlama, gotovo je izvjesno da Martu Kos, kao povjerenicu za proširenje Europske unije, čeka izuzetno težak zadatak.
Nedavno smo prisustvovali raspravi o ulozi NATO-a u osiguravanju mira i sigurnosti u zemljama Zapadnog Balkana. Bivši predsjednik Slovenije, osnivač i direktor Instituta Prijatelji Zapadnog Balkana Borut Pahor vodio je raspravu u kojoj su, osim bivšeg predsjednika Sjeverne Makedonije Steva Pendarovskg, učestvovali bivša ministrica odbrane Crne Gore Milica Pejanović Đurišić, te Pëllumb Qazimi, načelnik generalštaba Albanije (2000-2006) i ambasador Albanije v Sloveniji (2014-2023).
Učesnici rasprave iz tri balkanske članice NATO saveza, koje još čeka članstvo u Evropskoj uniji, iznijeli su svoja iskustva u vezi najmoćnijeg saveza na svijetu te razgovarali o mogućnostima da im se pridruži i Bosna i Hercegovina. Složili su se sa ocjenom Boruta Pahorja da je političko-sigurnosna situacija u regionu danas manje stabilna nego što je bila prije nekoliko godina. Kao glavne razloge tog pogoršanja istaknuto je opšte pogoršanje geopolitičkih prilika u Evropi i svijetu, spor proces diplomatskog rješavanja otvorenih pitanja u regionu, vrlo spor proces proširenja Europske unije i nizak stepen povjerenja među zemljama u regionu.
Kao jedini faktor stabilnosti, mira i sigurnosti u regionu učesnici rasprave vidjeli su članstvo tri balkanske zemlje u NATO-u i prisutnost mirovnih snaga pod okriljem NATO-a u okviru operacije KFOR-a na Kosovu.
Uprkos jako zaoštrenoj geopolitičkoj i sigurnosnoj situaciji u Evropi, mala je mogućnost da će na Balkanu izbiti vojni sukob. Naglasili su kako treba biti svjestan opasnosti koje proizlaze iz nacionalističke politike, ruskih hibridnih aktivnosti i duboko ukorijenjene ruske propagande. Stevo Pendarovski upozorio je da članstvo u NATO-u daje sigurnost državama, ali da bi održale stabilnost i demokratiju, zemljama u regionu je apsolutno potrebno članstvo u Evropskoj uniji. Ipak je Pendarovski izrazito pesimističan u pogledu mogućnosti brzog širenja.
Milica Pejanović Đurišić optimističnije je vidjela mogućnosti uspjeha povjerenice za proširenje Marte Kos u ubrzanoj evropskoj integraciji Balkana. Što se tiče uticaja Rusije u regionu, upozorila je da on nije nestao, te istaknula važnost obrazovanja za povećanje otpornosti društava. Ambasador Albanije i bivši načelnik generalštaba albanske vojske Pëllumb Qazimi rekao je da se za sigurnost regiona države moraju ponašati odgovornije i ne smiju ignorisati rizike koje organizovani kriminal i korupcija predstavljaju za stabilnost iste.

Gosti dr. Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije (2019.-2024.); dr. Milica Pejanović Đurišić, ministrica obrane Crne Gore (2012-2016) i predsjednica Atlantskog vijeća Crne Gore i Pellumb Qazimi, načelnik Generalštaba Albanije (2000-2006) i ambasador Albanije u Sloveniji (2014-2023) su na okruglom stolu Nato i Zapadni Balkan istaknuli važnost NATO i EU savezništva za sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana.

Učesnici rasprave, koju je pratila puna dvorana studenata, istaknuli su, između ostalog, uplitanje spoljnih aktera i velikih sila u zbivanja u regionu, te naveli ključne faktore koje zaustavljaju zemlje Zapadnog Balkana na putu evroatlantskih integracija. Naglasili su da je to organizovani kriminal, korupcija, nepovjerenje u evroatlantske integracije te istaknuli uticaj nevojnih prijetnji koje bi mogle ugroziti trenutno stabilnu ali svejedno krhku situaciju u regionu. Govornici su se dotakli i pitanja poput širenja dezinformacija i propagande, značaj moćnih institucija u osiguravanju sigurnosti, uticaja nacionalizma, radikalizacije i međuetničkih napetosti na daljnje širenje NATO-a i EU na Zapadnom Balkanu, kao i promjene u području borbe i osiguranja sigurnosti i odbrane, do čega je doveo rat u Ukrajini koji još uvijek traje.
Kao dobre vijesti iz regiona u posljednjem razdoblju, Pahor je ocijenio i samu činjenicu da je nova povjerenica za proširenje postala Marta Kos, kojoj je region blizak i dobro razumije aktuelne izazove. Pozitivno je i to što su region počeli mnogo ozbiljnije da shvataju nego što je to bio slučaj do sada, makar se spominje datum kada bi bilo moguće zaključiti pregovore za ulazak prva dva kandidata iz balkanskog regiona.
Kao negativne vijesti istakao je da je povjerenica za proširenje Marta Kos imenovana prije svega zbog Ukrajine, a tek onda zbog proširenja na Balkan. Proces proširenja će uprkos drugačijim najavama ostati tehničan i neće biti političan, ujedno nije nestao strah da će Rusija i dalje pokušavati da širi svoj uticaj na Zapadni Balkan.

Put Balkana u EU ne smije biti žrtva rata u Ukrajini

Nedavno je u Ljubljani bio Zef Mazi, član stručnog savjeta Foruma za evropski Balkan, inače iskusni albanski diplomat i nekad vodeći pregovarač te zemlje sa EU. S njim smo razgovarali o izazovima integracije balkanskih država kandidata u Europsku uniju. Istaknuo je da je vrijeme da natočimo čisto vino te da je danas, više nego ikada prije, krajnje vrijeme da se otvoreno progovori o komplikacijama integracije Zapadnog Balkana u EU. “Istina se zemljama Zapadnog Balkana nije govorila, niti se govori danas. Istina se može pronaći, ali za nju morate raditi. Puno obećanja slušamo već nekoliko decenija. EU ih nije ispunila i još uvijek vidimo mnoge prepreke. Zapadni Balkan je konkretni primjer prepreka, bez obzira na slavnu retoriku iz Bruxellesa ili glavnih gradova zemalja EU”, kritičan je Mazi.

Podsjetio je na stalne fluktuacije politike EU prema državama Zapadnog Balkana. Od summita u Solunu 2003. i tadašnjih obećanja Unije, stavovi i koraci EU nisu se usaglasili, čak su stagnirali, namjerno ili ne, možemo samo nagađati. To odražava različita stajališta država članica, koja jasno govore o kohezijskom deficitu. Očito je da u EU nije bilo, a vjerojatno još uvijek nema, niti motivacije niti koherentnosti u pogledu integracije Zapadnog Balkana.

Upozorio je da je rat u Ukrajini otvorio mogućnost da se proces integracije Zapadnog Balkana ubrza ili uspori, odnosno smanji interes EU za Balkan. “Ne vidim nikakve korake koji bi pomogli ubrzanju procesa. Vidim kako fokus EU blijedi i usporava, uprkos slabim znakovima buđenja koji su nedavno objavljeni. Ursula von der Leyen i neke države članice snažno su se zalagale za ubrzanje ulaska Ukrajine u EU. To bi moglo biti dobro. No, bilo bi dobro da se EU i Komisija i u ovom slučaju dosljedno pridržavaju pravila, kao što su dosljedno slijedili sva pravila i procedure zapisane u dokumentima EU za sve zemlje Zapadnog Balkana. Povezivanje našeg regiona ne bi trebalo da bude talac i žrtva ovog rata, kao što se čini,“ upozorava albanski diplomat.

Zef Mazi, bivši glavni pregovarač Albanije s Europskom unijom, otvoreno govori o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana.

Ne razumije zašto je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kao jedan od glavnih prioriteta nove komisije izdvojila upravo proširenje EU na Balkan te se pita nije li isto vrijedilo i za prethodnu komisiju pod njezinim vodstvom. I zato na početak mandata novog povjerenstva gleda s opreznim optimizmom. Priželjkuje da Bruxelles neradom, kašnjenjem i odgađanjem ne guši entuzijazam i naporan rad balkanskih zemalja za ovaj prioritetni cilj. Marti Kos je Mazi poželio puno uspjeha u zahtjevnim zadacima te naglasio da joj neće biti lako. Pritom je istaknuo da je Slovenija od početka tog procesa dosljedna zagovornica integracije Zapadnog Balkana, što je visoko cijenjeno u zemljama regije.
Naprotiv, atraktivna retorika iz brojnih prijestolnica, uključujući i čelništvo Europske komisije, ne odražava stanje u članicama u kojima su duboko podijeljeni stavovi i brojne prepreke proširenju. Do sada je EU nedostajalo više motivacije i koherentnosti u pogledu integracije Zapadnog Balkana.

Ukazao je i na rizike tako često viđenog ex cathedra pristupa u stilu „učini ovo, učini ono“. Takav pristup nije samo nepopularan, već je i kontraproduktivan. “Zapadni Balkan se mora tretirati s poštovanjem i dostojanstvom. Ljudi u našem kraju cijene svoju drevnu istoriju, kulturu, jezik, običaje i tradiciju i žele ih očuvati; u EU žele zadržati svoje karakteristike, a ne ih izgubiti!“

Prema njegovim riječima, EU nije učinila ono što je trebala učiniti u slučaju Sjeverne Makedonije. Time je napravila neugodan presedan. “Ne želim špekulirati, ali ono što smo vidjeli moglo bi se ponoviti ili se već događa, nitko ne zna, ali još uvijek imamo mogućnost sumnjati. Nova metodologija omogućava svakoj državi članici, čak i uz odobrenje komisije, podnijeti prijedlog za obustavu pregovaračkog procesa zemalja kandidata ili čak zatražiti ponovno pokretanje pregovora o poglavlju od početka, ako one smatraju da zemlja kandidat nije napredovala ili je čak nazadovala“, kaže Mazi. Što se tiče pitanja vjerodostojnosti EU-a u svijetlu širenja na Balkan, Mazi je podsjetio na direktivu EU-a koja kaže da se bilateralna pitanja ne smiju stavljati na sto 27 članica. Direktno ignorisanje ove direktive glavna je prepreka Makedoncima na njihovom evropskom putu.

Što se tiče povećanja snage desnice u Evropskom parlamentu, Mazi je podsjetio da promjena sastava Evropskog parlamenta nije neočekivana i donekle razumljiva jer je Evropljanima dosta starog stila vladanja, retorike tzv. iste stranke i nedjelovanje, zlostavljanje ili tendencije napuštanja tradicionalnih vrijednosti, kulture, porodice i slično. Žele promjene i one, kaže Mazi, se već sada događaju. Vrijeme će pokazati kako će te promjene uticati na integraciju Zapadnog Balkana. “Ja lično ne bih želio nikakve promjene po pitanju integracije Zapadnog Balkana. Sa nama će EU biti jača, cjelovitija, s jačim glasom i poštovanjem u svjetskim poslovima“, istaknuo je Mazi na kraju razgovora.