U noći na 26.oktobar je došlo do sukoba grupe crnogorskih, turskih i, kako će se naknadno uspostaviti, azerbejdžanskih državljana u Podgorici. Tom prilikom je J.K. zadobio lake tjelesne povrede.
To je bio povod za erupciju netrpeljivosti te stigmatizaciju turskog naroda i državljana te države koji žive u Crnoj Gori. Ksenofobija je dobila nevjerovatan zamah, što je na trenutke podsjetilo na atmosferu devedesetih i ratne parole na Balkanu.
I koliko je zaista Turaka u Crnoj Gori?
Nakon incidenta, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je dolio ulje na vatru izjavivši da je čak 110.000 ljudi iz Turske ‘preplavilo’ Crnu Goru, da bi se kasnije pokazalo da je taj broj puno manji. Uprava policije saopštila je da je zaključno sa 30. septembrom 2025. godine, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak u Crnoj Gori.
Na vijest o napadu na crnogorskog državljanina je premijer Spajić ekspresno najavio privremeno ukidanje bezviznog režima za turske državljane.
„U cilju očuvanja ekonomske aktivnosti i dobrih bilateralnih odnosa, u narednom periodu iniciraćemo intenzivne razgovore sa Republikom Turskom kako bi u duhu dobre saradnje i savežništva, pronašli najbolji model u obostranom interesu“, rekao je Spajić.
Kritikujući premijera jedan dio javnosti je naveo da je upravo sa tim ishitrenim gestom pokazana nedovoljna zrelost da se sistemski pristupi izazovu upravljanja migracijama, poštujući pravila Evropske unije.
‘Ubij Turčina’
U polaziraciji državljana Crne Gore u odnosu do Turaka su pak drugi premijerovu najavu viznog režima razumjeli kao ispravan potez koji treba da dovede do ublažavanja tenzija.
U samo nekoliko dana zabilježena je serija incidenata usmjerenih protiv turskih imigranata i napada na imovinu turskih državljana u Podgorici i na primorju. U Podgorici je maskirana rulja, opremljena palicama i bakljama, uz rasističke povike patrolirala podgoričkim naseljima, skandirala i pozivala na linč parolama ‘Ubij, Turčina’. Više stotina njih se okupilo ispred Vlade zahtijevajući da Turci budu prognani iz Crne Gore. Reakcija bezbjednosnih organa na ove događaje je bila više nego mlačna i reklo bi s da je huškačka atmosfera olako tolerisana. Skoro tri dana javnost je živjela u uvjerenju da su povrede koje je zadobio mladić iz Podgorice teške prirode, gotovo opasne po život, da bi tek u jeku netrpeljivosti koja je nastala do turskih državljana koji žive u Crnoj Gori, crnogorska policija izjavila da se radi o lakšim povredama. Zato se postavlja pitanje da li je taj gest premijera u stvari podstakao animozitet prema državljanima Turske u Crnoj Gori.
‘Umjesto da država pošalje jasnu i razumnu poruku da su pozivi na nasilje neprihvatljivi i da će biti sankcionisani, fokus je prebačen na, kako kaže, kolektivnu histeriju protiv jedne zajednice’ – izjavio je izvršni direktor Centar za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
Predstavnici većine partija, nevladinih organizacija, građanski aktivisti i državni funkcioneri, osudili su napad na Podgoričanina, ali i skandiranja te pozvali na uzdržanost. Ukazali su i da privremeno ukidanje bezviznog režima sa Turskom može zakomplikovati odnose s Ankarom, važnim saveznikom u NATO-u i partnerom u zdravstvu i ekonomiji i jednim od vodećih i investitora. Ako Turska uvede recipročne mjere, građani i biznisi iz Crne Gore mogli bi trpjeti posljedice, a posebno jer se značajan broj crnogorskih građana liječi u toj državi.
Ko je odgovoran za eskalaciju ksenofobije u Crnoj Gori?
‘Ovo je bila pokazna vježba ekstremne desnice čiji je glavni politički predstavnik Andrija Mandić,’ smatra predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović. On je kazao da su ksenofobične parole koje su se mogli čuti na ulicama glavnog grada Crne Gore poruka – ne samo državljanima Turske u Crnoj Gori, već prije svega građanima naše zemlje koji, kako je kazao, ne pripadaju takozvanoj „ispravnoj“ vjeri i naciji.
Profesor i politički analitičar Zlatko Vujović objašnjava da hajka na turske državljane ima širi regionalni kontekst. Vujović smatra da je riječ o planu kojim Aleksandar Vučić, inače sklon izazivanju krize u susjedstvu, na tursko ugrožavanje srpskih interesa na Kosovu odgovara ugrožavanjem interesa Turske u Crnoj Gori.
Progon državljana Turske u Crnoj Gori vremenski korespondira sa konfrontacijom srpskog lidera Aleksandra Vučića sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom i ovu situaciju treba posmatrati isključivo kroz tu prizmu, smatra politički analitičar Vujović. ‘Ono što se dešavalo nakon ranjavanja mladića na Zabjelu je scenario zvaničnog Beograda, koji koristi određene resurse u Crnoj Gori kako bi narušio odnose Crne Gore i Turske, koji su u savremenoj istoriji uvijek bili fer i korektni’ – navodi Vujović.
Crna Gora na prekretnici: vladavina prava ili društvo nasilja
Nakon nedjelju dana od izbijanja sukoba jedno je jasno. Crnoj Gori je neophodna reforma imigracione politike koja mora biti ozbiljna, promišljena i savremena. Potrebni su standardi po kojima će se boravak stranih državljana i radne snage u Crnoj Gori dozvoljavati isključivo ako je to u interesu Crne Gore. Imigraciona politika treba da je strateška i bezbjednosna.
Najnovije dešavanje u Podgorici ujedno nameće pitanje kako će se to odraziti na njen evropski put. ‘Crna Gora bira da li će ući u razdoblje mržnje, nasilja, nestabilnosti i straha čitavog društva ili će probleme rješavati na način primjeren budućoj članici EU. Vladavina prava mora važiti jednako i za one koji su počinili zločin nožem i za one koji pozivali na zločin na ulicama Podgorice’, smatra Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) .
Kao ključno pitanje ostaje da li će EU biti brža u uvođenju Crne Gore u Uniju ili će geopolitički interesi Beograda biti spretniji da taj proces zaustave. Crna Gora je na prekretnici…