Sjeverna Makedonija: Kada se raspravlja o evropskoj budućnosti ove države, ključne prepreke najlakše je vidjeti u susjedskom ucjenjivanju, dok bi se korupcija najradije ignorisala.
Portparolka Vlade Republike Sjeverne Makedonije Marija Miteva je u nedavnom izvještaju Evropske komisije o napretku njene države vidjela potvrdu da reformski procesi koje vlada sprovodi daju vidljive rezultate i da evropski put za Sjevernu Makedoniju, kao strateški prioritet, nema alternativu.
Iako je kao jedan od najvažnijih zadataka vlade istakla borbu protiv korupcije i naglasila da od toga zavisi povjerenje građana i međunarodnih partnera, nije zaboravila da ponovi kako ustavne promjene koje od njih zahtijeva Bugarska ostaju glavna prepreka na putu ka EU.
Simpatije prema Makedoncima vode površnim zaključcima
Većinu rasprava o evropskoj budućnosti Sjeverne Makedonije među građanima država bivše Jugoslavije, koji sa mnogo simpatija prate sudbinu ove balkanske kandidatkinje za članstvo u EU, lako odvedu u blokade i ucjenjivanja. Nakon što su blokadu Skoplju najprije postavili Grci i uspjeli u zahtjevu da država promijeni ime, sada slično rade Bugari. U sjenci nepravdi koje su zadesile Makedonce, mnogo rjeđe se čuju rasprave o drugoj, jednako ozbiljnoj prepreci na evropskom putu — hroničnoj i sveprisutnoj korupciji.
Da korupcija doslovno ubija, uvjerili su se u Srbiji nakon tragičnog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, zbog čega više od godinu dana traju protesti na kojima mladi zahtijevaju odgovornost vlade, ozbiljnu borbu protiv korupcije i uspostavljanje funkcionalne pravne države. Do sličnog tragičnog zaključka o smrtonosnoj prirodi korupcije došlo se i u Sjevernoj Makedoniji, kada je u martu ove godine u požaru u noćnom klubu u Kočanima poginulo 63 ljudi, a 193-je povrijeđeno.
Kao i u Srbiji, i u ovoj državi od marta traju protesti kojima se vlast upozorava na koruptivne prakse i anomalije u društvu, koje, osim za uzak krug ljudi, nijesu od koristi nikome, a štete svima koji nijesu u direktnom dodiru sa vlašću.
Neiskrena nastojanja vlasti
Koliko se potcjenjuje problem korupcije kao prepreke evropskom napretku Sjeverne Makedonije, provjerili smo kod nekadašnjeg predsjednika Komisije za sprječavanje korupcije u Sloveniji Draga Kosa, koji je ranije savjetovao makedonske vlasti u borbi protiv korupcije i veoma dobro poznaje tamošnje prilike.
Kos, vjerovatno najprepoznatljivije lice borbe protiv korupcije u Sloveniji, svoj ugled je izgradio i van granica države i trenutno pomaže jednoj agenciji UN u pripremi konferencije o sprječavanju i borbi protiv korupcije, koja će se održati 9. decembra povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. „Ne zavaravam se da neka konferencija može nešto konkretno da promijeni. Moje je da pokušam da doprem do makedonske vlade i objasnim da uređenje sistema za sprječavanje korupcije, kakvo sada imaju, ne vrijedi mnogo“, kaže Kos.
Čovjek koji dobro poznaje način na koji je makedonska politika do sada postupala u vezi sa sprječavanjem korupcije, ta nastojanja opisuje jednom riječju — neiskrena. „Sve dosadašnje vlade ne samo da su tolerisale, već su gledale na drugu stranu kada je riječ o korupciji. Ne zato što ih nije zanimalo, nego zato što su sve bile na ovaj ili onaj način upletene u korupciju. Prethodna vlada je imala potpredsjednika zaduženog za dobro upravljanje i borbu protiv korupcije, kojem je na kraju dokazano da je i sam bio umiješan u brojne prljave poslove. Lisica je, dakle, čuvala kokoške“, objašnjava Kos.
Kad vlada gleda u stranu, malo koga to brine
Dok je svaka vlada gledala kroz prste korupciji, svi ostali u državi, ako su mogli, tražili su način da to okrenu u svoju korist. Prije svega, Kos ističe finansijski sektor. „Naime, ono što je specifično za Makedoniju jeste da su političke stranke veoma siromašne i da većina njih zavisi od kredita koje im daju banke. Među njima prednjači jedna banka — Komercijalna banka, njihova sistemska banka, koja to obilato koristi i tako direktno utiče ne samo na politiku, već i na kadrovski sastav Narodne banke Makedonije, tužilaštva, ministara i drugih“, kaže Kos. Po njegovom mišljenju, Sjeverna Makedonija je trenutno jedina država u kojoj finansijski sektor tako direktno vodi politiku.
Više detalja o tome kako kreditori usmjeravaju makedonsku politiku Kos nije želio da otkrije. Najveću banku u državi vodi izuzetno uticajni Hari Kostovski, koga Kos nije komentarisao, ali naši sagovornici u Skoplju tvrde da Kostovski radi „sve što mu je dopušteno“.
Blokade kao zgodan izgovor
Kos kaže da u početku nije želio da vjeruje rezultatima analiza o korupciji. „Mislim da su sve te spoljašnje prepreke, koje su ponekad sami uveličavali, bile zgodan izgovor da ništa ne rade u borbi protiv korupcije. Umjesto da nešto riješe, pokazuju prstom čas na Grke, čas na Bugare, dok se unutrašnji problem godinama ne rješava“, ističe on.
Naravno, i u Sjevernoj Makedoniji postoje dijelovi sistema spremni da se bore protiv korupcije, prije svega policija. Međutim, ako nema operativnog, zainteresovanog i stručnog tužilaštva, policija sama ne može mnogo da učini.
Ko sluša banku — lakše opstaje
Kosa brine što je malo nade u uspjeh borbe protiv korupcije, jer su praktično sve političke stranke zavisne od bankarskih kredita. Time svoju sudbinu, svjesno ili nesvjesno, prepuštaju bankama, koje ih drže u šaci. „Dok vlada radi ono što bankama odgovara, kredite ne mora da vraća. Ali kada pokuša da vodi politiku po sopstvenoj procjeni, banka je brzo podsjeti da dug mora da se vrati“, objašnjava Kos.
Država, iako ima Komisiju za borbu protiv korupcije, preoblikovala ju je tako da u njoj sjedi šest veoma dobro plaćenih i navodno nezavisnih komesara, koji se teško mogu pohvaliti rezultatima. Naprotiv, predsjednica komisije je ove godine uhapšena zbog odavanja tajnih podataka.
Kos smatra da je malo nade za napredak Sjeverne Makedonije, jer su nadležne institucije zapale u kolektivnu letargiju. „Tu letargiju pokušavam da razbijem, jer ako se ovako nastavi, ti ljudi nikada neće ući u EU. Volim te ljude i iskreno im želim evropsku budućnost, ali ovako je nikada neće dočekati“, upozorava on, dodajući da se loše stanje u borbi protiv korupcije već odražava i na ugled države. Tamo ulažu samo slabo informisani ili veoma očajni investitori, a da bi se to promijenilo, potrebno je napraviti „konkretan propuh“ u ključnim institucijama.