Popis u Crnoj Gori: da li su sazreli uslovi za njegovo održavanje?

Ukoliko bi se birala riječ godine u Crnoj Gori, to bi najvjerovatnije bila riječ popis. Jer popis definisan kao proces sakupljanja, vrednotenja i analiziranja demografskih, ekonomskih i socijalnih podataka za dalju razvojnu politiku jedne države je ove godine/jeseni u Crnoj Gori najvažnija tema. Mada je riječ o pukoj statističkoj akciji u Crnoj Gori je popis važno političko pitanje, zato je opravdana briga da li se u ovom trenutku može doći do pouzdanih i objektivnih podataka. Koliko je to vrući krompir crnogorske javnosti vidi se i po tome da je tema proteklih mjesecio bila i logo popisa – tvrdilo se da je on dizajniran tako da predstavlja kapelu na Lovćenu koja je dugogodišnja opsesija ovdašnjih revizora istorije.

Pretpopisni ambijent

Zadnji popis stanovništva, domaćinstava i stanova je bil izveden 2011 godine. Novi je prvobitno trebalo da bude održan 2021. godine, ali je odložen zbog epidemije korona virusa. Skupština Crne Gore je u decembru 2022. godine usvojila Zakon o popisu u kome, mimo dosadašnje prakse, nije naveden period održavanja popisa već je Vladi je dato ovlašćenje da to utvrdi podzakonskim aktom. Vlada u tehničkom mandatu je u februaru 2023. godine Uredbom utvrdila da će popis biti održan u periodu od 1. do 15. novembra.

Odlaganje popisa

Novoizabrana 44. Vlada, čiji je predsjednik Milojko Spajić, odgodila ga je za period od 30. novembra do 15. decembra. Odluka je uslijedila na zahtjev opozicije, koje je navela da nijesu ispunjeni uslovi za sprovođenje popisivanja odnosno nije obezbijeđena kontrola tog procesa. Neke od stranaka najavljivale su i bojkot.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić,
Foto: Vijesti/Boris Pejović

Zato je nova  Vlada, uz novi datum ekspresno najavila i dopune zakona, kojim se uređuje postupak popisa. To svakako predstavlja korak u pravom smjeru u cilju boljeg uređenja popisa, dok se u isto vrijeme postavlja pitanje kako će sve najavljene izmjene uspjeti da obave do 30. novembra.

Popis može biti minorna tema, ali ne u Crnoj Gori

Odgovarajući na pitanje da li je bojkot popisa bila tema nedavnog sastanka sa predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom fon der Lajen, Spajić je rekao da to nije bila tema, te da predsjednicu EK ne interesuju minorne teme kao što je popis, da je to tehnička stvar.

No da li je popis u Crnoj Gori u ovom trenutku zaista minorna tema? Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula, nedavno je podnio amandman na Izvještaj EP, u kojem navodi da bi popis stanovništva trebalo izvršiti tek kada se završi politički zastoj u zemlji.
Analitičar Zlatko Vujović kaže da mjesec dana odlaganja za uspješno izveden popis nije dovoljno.
»Popis nije moguće sprovesti uz odlaganje od samo mjesec dana. Važno je naglasiti da odlaganje nije bio zahtjev samo opozicije nego i nezavisnih eksperata iz Crne Gore. Da bi se sve radnje na pripremi u dogovoru sa opozicijom obavile potrebno je popis odložiti do aprila sledeće godine«, ističe Vujović. Određivanje termina treba uraditi u dogovoru sa opozicijom, jasan je taj analitičar iz Podgorice.

Problemi popisa: 1). Netransparentnost komisija

‘Jedan od važnih problema popisa su komisije, čiji sastav nije transparentan. Monstat ni na jednom mjestu nije objavio cjelovite podatke sa imenima članova popisnih komisija, državnih instruktora i opštinskih instruktora. To ne doprinosi povjerenju građana u popisni proces’ – istakli su i u najnovijoj detaljnoj analizi na temu popisa u podgoričkom Centru za demokratsku tranziciju.

Iako je Monstat u svojim javnim nastupima više puta poručivao da će na popisu biti ostvarena depolitizacija administracije i da će popis sprovoditi stručna a ne od partija delegirana lica, to se nije pokazalo istinitim.

Pri organizaciji popisa, je ključno imati nezavisne anketare, ističe Vujović. »Ne treba da dolaze iz političkih partija utiču i uznemiravaju građane, odnosno agituju. Ako ipak dolaze iz partija onda moraju oba bloka da imaju paritetan broj predstavnika kada anketiraju građane«. Novi premijer je usvojio tu primjedbu i najavio da će u popisne komisije biti uključeni i predstavnici opozicije.

Problemi popisa: 2). Političke kampanje koje podsjećaju na etnički inžinjering

Foto: Vijesti/Boris Pejović

Paralelno sa ovim, dešava se, još jedan, u demokratskim i razvijenim društvima teško razumljiv proces, isitču u Centru za demokratsku tranziciju u Podgorici. Građani Crne Gore su preko bilborda, spotova i poruka koje se objavljuju na društvenim mrežama bombardovani porukama u kojima im se sugeriše na koji način treba da se izjasne u popisu. Potrebno je zato, ističe Vujović, zabraniti kampanje, koje neprimjerrnim tretmanom i potcjenjivanjem građanima sugerišu kako da se izjasne, te treba uvesti kazne za lica koja vrše uticaj na građane ili organizuju na terenu aktivnosti – naglašava Vujović.

Problemi popisa: 3).kontrola unosa i obrada podataka

Jedna od važnijih kritika na izvođenje popisa se odnosila na kontrolu unešenih podataka. Potrebno je što prije obezbijediti kontrolu unosa i obrade potaka – dodaje Vujović. Najvažnije je obezbijediti svakom građaninu da može elektronski putem provjeriti da li su njegovi podaci tačno uneseni u bazu podataka. Za takve kritike pokazuju posluh u novoj vladi, i najavljuju da će i  to biti riješeno, i to u roku do 30. novembra. Imajo namjeru da uspostave specijalni softver koji će, prema riječima premijera Spajića, omogućiti da svaki građanin kontroliše podatke i smanji eventualne zloupotrebe popisivača.

Šta će otkriti podaci sa popisa?

I zašto je popis tako važan? Kako ističu u Centru za demokratsku tranziciju na aktuelnom popisu je jasna i vidljiva tendencija da nacionalne zajednice utiču da se njihov udio u ukupnom stanovništu poveća, čemu svjedoče aktuelne kampanje. Jasno je da se ove strukture vode logikom: više pripadnika naše nacije – više uticaja. Dalje, kako ističu u CDT-u, tu je i potencijalna potreba strukture bivše i sadašnje vlasti da “sakriju” ogroman emigracioni tok o kome svjedoče sva relevantna istraživanja i time pokušaju da umanje svoju odgovornost za značajan odliv stanovništva iz Crne Gore. Dalje, neke opštine imaju toliko smanjen broj stanovnika da je početak rasprave o svrsi njihovog postojanja pitanje momenta. Treba imati na umu da opštine imaju potencijal da crpe značajna finansijska sredstva na osnovu broja stanovnika, čime je potpuno jasan motiv za precjenjivanje broja stanovnika, objašnjavaju u CDT-u.

Za naciju, jezik i vjeru ne pitaju u većini država EU-e
Dok je u Crnoj Gori popisivanje nacije, jezika i vjere dio upitnika koji ima najveću političku važnost, podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije niti Sjedinjene Američke Države. To pitanje se ne postavlja u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Holandiji, Švajcarskoj, Luksemburgu, Španiji, Sloveniji, Islandu, Njemačkoj, Portugalu, Grčkoj, Austriji (Izvor: CDT).

Uticaj susjednih država i vjerskih zajednica na ambijent popisa

Prema analizi Centra za demoktratsku tranziciju (pre)tjeranu zainteresovanost za popis iskazuju i određeni susjedi Crne Gore. Prva je bila Republika Srbija. Njen predsjednik Aleksandar Vučić je još prije izbora 2020. godine saopštio da su izbori u Crnoj Gori značajni za srpski narod, ali da je za njih najvažniji popis. Ne smijemo zanemariti niti izjave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je nedavno izjavio da Srbi u ovom vijeku trebaju »formirati jedinstvenu državu, koju čine Srbija, RS i Crna Gora, demokratskim putem i političkim mjerama, a ne ratom i ostaviti je budućim generacijama«. Šta je time htio reći za on, ali nije slučajno što je to rekao u vrijeme formiranja nove crnogorske vlasti i sve većeg neslaganja oko sprovođenja popisa stanovništva u Crnoj Gori.

I Srpska pravoslavna crkva (SPC) se direktno umiješala u popisni proces. Patrijarh SPC Porfirije Perić je tokom nedavne posjete u Podgorici poručio okupljenima da ih podržava da u svakoj prilici ispoljavaju i svjedoče svoj identitet kao vjernici SPC i kao govornici srpskog jezika. I mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo Dedeić je nedavno pozvao građane da na popisu podrže CPC bez obzira na nacionalnu pripadnost i vjersku opredijeljenost. Na YouTube-u je predstavnik Bošnjačke strane Edib Šaljić objavio video spot u kome se pojavljuje glavni imam Islamske zajednice u Rožajama Rejhan ef. Hot gdje u stihu podsjeća građane na poželjnu formulu izjašnjavanja: vjera – Islam, jezik – bosanski, nacija – Bošnjak.

Iz pomenute analize se nameće da je opravdano  pitanje kontrole svih segmenata procesa, te je možda potrebno sa popisom ipak još malo sačekati dok se isključi sva moguća sumnja u njegovu realizaciju i rezultate.

Ostavite odgovor