Samit EU-Zapadni Balkan: izlazak iz ćorsokaka

U Briselu je 13. decembra 2023. godine održan četvrti samit EU-Zapadni Balkan. Lideri su na sastanku razgovarali o približavanju Zapadnog Balkana EU-i te uspostavljanju postepene integracije, jačanju ekonomskih temelja za budućnost i ublažavanju posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, kao i o jačanju sigurnosti u regionu. Na marginama samita usvojena je Briselska deklaracija koja se bavi svim aktuelnim temama zemalja kandidata na njihovom evropskom putu.

Dana 7. decembra 2023. godine, nekoliko dana prije sastanka lidera EU i zemalja Zapadnog Balkana, u Briselu je održana panel debata u organizaciji Think Tank Friends of Europe. Događaj je održan nakon objavljivanja dugo očekivanog paketa proširenja Evropske komisije sa ključnim izvještajima o napretku zemalja kandidata za članstvo u EU. U tom okviru vođene su brojne rasprave o hitnim pitanjima oživljavanja ekonomskog rasta, razgradnje zarobljenih državnih struktura, promovisanja rodne ravnopravnosti i jačanja uloge mladih u regionu.

Ruska agresija na Ukrajinu ubrizgala je novi geopolitički zamah u dugogodišnjem zastoju i nastojanjima Zapadnog Balkana da se pridruži EU-i, ali zemlje kandidati moraju same obaviti težak posao reformi kako bi iskoristile ovu priliku, čulo se na panelu. Glavna poruka učesnika bila je da je zastoj u širenju na Zapadnom Balkanu prošlost, te da su sada na redu zemlje kandidati.

„Proširenje EU je ponovo na dnevnom redu“, rekao je Gert Jan Koopman, generalni direktor Evropske komisije za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, u svom uvodnom govoru. U ovom trenutku, zemlje EU su shvatile da je širenje na Zapadni Balkan najveća investicija u njihovu stabilnost i sigurnost. Međutim, prije nego što se to zaista i dogodi, zemlje kandidati moraju ispuniti uslove za članstvo.

Političari iz regiona izrazili su optimizam da će novi politički zamah EU i prijedlozi za povećanje finansijske pomoći i pristupa njenom jedinstvenom tržištu u zamjenu za reforme unijeti novu energiju u proces pridruživanja. U svakom slučaju, potrebne su velike promjene u regionu kako bi se eliminisali nedemokratski procesi u državama, osigurali principi vladavine prava, povećala ekonomska i politička uloga žena i spriječilo masovno iseljavanje mladih u potrazi za boljom budućnošću u EU.

Potpredsjednica Vlade Ukrajine za evropske i evroatlantske integracije Olha Stefanishyna je u gostujućem obraćanju putem video linka obećala saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana u razmjeni najboljih praksi i međusobne podrške na putu pristupanja. Takođe, ministri iz nekoliko zemalja Zapadnog Balkana izrazili su odlučnost da se uhvate u koštac sa izazovom reforme privrede, državne uprave, pravnog sistema i borbe protiv korupcije kako bi se kvalifikovali za članstvo u narednim godinama.

Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil rekao je da će se, ako se EU odupre vetru nacionalizma držati svoje obaveze da podrži i prihvati zemlje kandidate, te da će“ovo smatrati jednim od najljepših trenutaka u Evropi“. On je pozvao zemlje zapadnog Balkana da se međusobno podržavaju na putu ka članstvu u EU i da ne obnavljaju istorijske zamjere. Glavni cilj je da se ovim zemljama dokaže da je ova faza ekspanzije stvarna i da priliku treba iskoristiti.

Ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević rekla je da je Crna Gora jedina otvorila sva pregovaračka poglavlja i da je „najpogodniji kandidat za narednu članicu EU“. Ona je istakla da su nova Vlada i parlament prekinuli zastoj pri imenovanju sudija Vrhovnog suda, otvarajući put za odložene reforme pravosuđa i vladavinu prava. Vlada Crne Gore i Skupština su odlučni da se Crna Gora vrati na put vodećeg kandidata na Zapadnom Balkanu i brzo sprovede neophodne reforme.

Štefan Füle, bivši komesar za proširenje, i Miroslav Lajčák, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine, pozvali su zemlje zapadnog Balkana da iskoriste svijetlo na kraju tunela EU zbog ruskog rata u Ukrajini i time postanu članice Unije.

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani podsjetio je na brojne prepreke na koje je Sjeverna Makedonija nailazila na svom evropskom putu: EU ne smije zaboraviti rane i probleme u regionu – neophodna je jača saradnja i međusobno partnerstvo.

Grupa predstavnika mladih izjavila je da previše pripadnika njihove generacije emigrira da bi studirali i tražili posao, što uzrokuje masovni „odliv mozgova“ iz regiona. Naime, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, nedostatak obrazovanja i ekonomske reforme sve su prisutniji u zemljama kandidatima.

Na panelu su se čuli ohrabrujući izvještaji o napretku u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u određenim zemljama kandidatima. Međutim, pad vladavine prava u Sjevernoj Makedoniji i ukorijenjena državna kontrola u Srbiji, gdje očigledne reforme nisu donijele efektivne promene, takođe su sve prisutnije.

Panel debata je na taj način doprinijela da se istaknu ključne oblasti koje zahtijevaju pažnju i saradnju između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Istaknuta je potreba dalje saradnje u cilju rješavanja ovih izazova i izgradnje čvrstih temelja za stabilnost, napredak i povezivanje regiona sa EU.

Pripremio Petar Mrdović, apsolvent međunarodnih odnosa

Ostavite odgovor